Što se, dakle, dogodilo u izbornoj noći i u prvih dvadesetak sati nakon nje, pa da se tokom ovog tjedna i mjeseca neće znati tko je zaista pobijedio na izborima i tko će vladati Hrvatskom iduće četiri godine? Nema cjelovite istine o tome, ali slaganjem, široj javnosti manje ili više poznatih kockica može se doći do mozaika na kojem se naziru osnovne konture priče. Dio tog mozaika, što se zaboravlja u 99 posto medijskih komentara na postizborna 'ćeranja' jesu i događaji prije izbora. Pa krenimo (kronološkim) redom

Je li pametno vjerovati da između Mesića (1) i Sanadera (2) i između Mesića i Milanovića (3) nije još prije izbora postojao dogovor o tome kome će, odnosno po kojem kriteriju, biti povjeren mandat za sastavljanje Vlade? Budući da se Mesić i Sanader, prema višekratnim vlastitim priznanjima, čuju najmanje jednom dnevno, a viđaju najmanje jednom tjedno, način predaje mandata nakon izbora zacijelo je između njih usaglašen. Isto, ili vrlo slično, vrijedi za odnose na relaciji Mesić-Milanović, koji su javnosti manje poznati, ali dovoljno je vidjeti što se sad događa, e da bi bilo jasno koliko i kako surađuju. Prema tome, trilateralni dogovor je postojao i on 99,9 posto glasi - mandat će biti povjeren onome tko pobijedi na izborima u Hrvatskoj, bez glasova dijaspore (4).

Protiv takvog dogovora, a prije izbora, sva trojica ne mogu imati apsolutno ništa, posebno Mesić i Milanović, budući da smatraju kako dijaspora ne može biti prevaga na stranu izbornog pobjednika. Uz to, Milanović je bio uvjeren u pobjedu SDP-a u deset izbornih jedinica (ne pojedinačno, nego zbirno), a možda je u to, na osnovu promašenih predizbornih anketa vjerovao i Mesić. Sanaderu se, s obzirom na mandate iz dijaspore, takav kriterij povjeravanja sastavljanja Vlade sigurno nije sviđao, ali je mogao ili morao pristati na njega na nagovor Mesića, a i stoga što su škare i veliki dijelovi sukna ipak kod Mesića, prema članku 97. Ustava (5).

Sve je 'krenulo po zlu' kad je HDZ pobijedio na izborima i u Hrvatskoj i u vaseljeni. Milanović je mudro sačekao da prvu izjavu nakon izbornih rezultata dade Sanader. Naime, Sanader je proglasio 'izvjesnu pobjedu' i izjavio kako mu je istu čestitao Mesić, pa najavio kako očekuje mandat za sastav Vlade. Tu je sa Milanovićevog stajališta prekršen dogovor, jer je u trenutku kada Sanader traži mandat za sastav Vlade rezultat izbora još uvijek bio neizvjestan (četiri mandata u korist HDZ-a u odnosu na SDP). Zato Milanović, govoreći niti pola sata nakon Sanadera, ne samo da nije čestitao pobjedu Sanaderu, što bi bio red, nego je najavio kako će mandat za sastav Vlade zatražiti i SDP.

Iste, izborne večeri HDZ je vrlo vjerojatno sve dogovorio sa HSS-om i HSLS-om (6) i sa nekim manjincima (7) o sastavljanju Vlade. Sutradan ujutro Sanader je krenuo kod Mesića po mandat i - nije ga dobio. Tek sada u igru ulazi ponašanje koalicije HSS-HSLS. Od njih se ne može očekivati da pristanu na vladajuću koaliciju sa nekim tko nema mandat za sastavljanje Vlade. Prema tome, očito su Friščić (8) i Adlešićka (9) Sanaderu poručili da ulaze u Vladu kad mu (Sanaderu) Mesić dade mandat za njezino sastavljanje, budući im je Sanader rekao da ima (predizborni) dogovor sa Stipom. Istu zajedničku taktiku imali su i manjinci - upadamo kad Sanader dobije mandat, i kad HSS i HSLS uđu u Vladu. Dogovor manjinaca, kao što znamo, prekršio je izgledni zastupnik romske manjine Nazif Memedi, u utorak, i već sklopio savez sa HDZ-om. Mesić je u ponedjeljak cijelu operaciju zaustavio da bi kupio nešto vremena Milanoviću da pokuša sastaviti koaliciju i to je cijela priča. Ne može se reći da je Mesić prevario Sanadera jer u politici dogovori vrijede samo dok ih se pridržavaju obje strane. Mesiću bi se takva taktika mogla obiti o glavu ako Sanader ipak sastavi Vladu, ali u to nije realno vjerovati jer Sanader nema nekog velikog interesa da napusti mirnu kohabitaciju s predsjednikom države.

Osim Mesićeve kratkotrajne i još uvijek bezazlene pomoći mlađahnom lideru SDP-a, čime se socijaldemokratima vraća podrška za posljednju Mesićevu predsjedničku kandidaturu, može se spekulirati o tome je li Mesić uključio u cijelu priču i neke osobne zahtjeve. Njegov najveći i gotovo jedini zahtjev prema Sanaderu mogao bi biti da se bjegunac od optužnice za pljačku državne imovine s privremenim boravištem u Beču Vladimir Zagorec konačno dopremi u Hrvatsku i strpa iza rešetaka, inače cijela rabota koju je poduzeo oko vraćanja opljačkanog blaga u Hrvatsku i progona HDZ-ovih kriminalaca iz ranih devedesetih nema smisla. Na toj priči Mesić je dva puta dobio izbore. Nije lako od toga odustati. Zato je moguće da predsjednik države sad čeka Sanadera da smisli način kako da se Zagi privede pravdi ili da se otvori neka nova istraga (Valentić, Škegro, Prka, Pašalić) (10) koja bi njegovim nastojanjima dala kakvu-takvu opipljivu potvrdu.

Sve u svemu, Sanader će vjerojatno sastaviti Vladu jer su ova država i ovaj politički sistem napravljeni po mjeri bahatosti i bezobzirnosti HDZ-a, a ne po mjeri neke lijepo odgojene, odmjerene i korektne politike (koliko SDP odgovara tom opisu, stvar je osobnog ukusa). HDZ-u može parirati samo neko tko je dugo vremena u toj stranci bio, pa nije slučajno da se Sanaderu s razmjernim uspjehom protive samo Stipe Mesić i Branimir Glavaš. Josip Friščić samo igra ulogu koja mu je dodijeljena - dopušteno mu je koalirati sa kim god hoće, ali mora čekati trenutak kada će to biti moguće. Da se trgovinom može u politici sve postići, kako sveudilj blanjaju mediji, i ova bi se priča vrlo brzo završila. U igri je ipak još puno toga koječega drugog ...

1 - Stjepan Mesić, predsjednik Republike među čijim je ovlastima i povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade

2 - Ivo Sanader, još uvijek aktualni premijer i predsjednik HDZ-a, stranke koja je na izborima osvojila 66 od ukupno 153 saborska mandata

3- Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, stranke koja je na izborima osvojila 56 saborskih mandata

4 - HDZ je jedini osvojio mandate, njih pet, u 11.izbornoj jedinici za dijasporu

5 - članak 97.Ustava: "Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika."

6 - Koalicija Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalnoliberalne stranke osvojila je osam saborskih mandata, pri čemu je HSS-ovih šest

7 - Osam je saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina: Milorad Pupovac, Vojislav Stanimirović i Ratko Gajica (zastupnici srpske manjine), Denes Šoja (mađarska), Furio Radin (talijanska), Zdenka Čuhnil (češka), Nazif Memedi (romska) i Šemso Tanković (bošnjačka nacionalna manjina)

8 - Josip Friščić, predsjednik HSS-a

9 - Đurđa Adlešić, predsjednica HSLS-a

10 - Nikica Valentić, bivši predsjednik Vlade između 1993. i 1995., Borislav Škegro, bivši ministar financija u Vladi HDZ-a, Božo Prka, bivši ministar u Vladi HDZ-a i direktor Privredne banke Zagreb