Bio je to jedinstven predizborni skup. Niti su birači vidjeli svog kandidata, niti je on vidio njih. Kandidat je Branimir Glavaš, a oni su Slavonci iz Osijeka i Broda, svi odjeveni u crvene vjetrovke HDSSB-a. Mjesto radnje nalazi se pred kapijom zatvorske bolnice u Svetošimunskoj ulici. Sijevnule su tamburice, a za njima bećarci. Nečija je ruka mahala s prozora s rešetkama, a okupljeni su padali u trans. Na koncu će se ispostaviti da to uopće nije ruka njihovog kandidata. Ali koga briga, u ovoj zemlji suština stvari ionako nije bitna

 

Stigli su u dva autobusa preko kojih se kočio Branimir Glavaš u natprirodnoj veličini. Njihov "zamjenik zapovjednika" zove se Vladimir Šišljagić. Sijevnuo je bećarac: "S lopovima gotova je priča, to su riječi doktor Šišljagića". Za to vrijeme, u zatvorskoj bolnici pjesmu osluškuje Glavaš. Navodno već jedanaest dana štrajka glađu. Njegovi odvjetnici optužuju premijera Ivu Sanadera da je montirao sudski proces te tvrde da je Glavašu onemogućeno da pred sudom kaže svoju obranu prije izbora. Materijala za suđenje Branimiru Glavašu ima na pretek. Jednako tako, materijala na pretek imaju oni koji tvrde da je optužnica protiv Glavaša politički motivirana.   

"Sude mi zato jer svoje volim", pjevaju tamburaši u jedan glas, u ovom odsudnom času. Za njima se kreće kolona od 120 ljubitelja lika i djela Branimira Glavaša, zatvorenog pod sumnjom da je naređivao okrutna ubojstva civila srpske nacionalnosti  početkom '90-ih u Osijeku.

Glavašev sin Filip cijelo vrijeme držao se malo po strani. Pažljiviji promatrač jasno je mogao zamijetiti suzu u njegovom oku. Prišli smo i pitali: Filipe, koji si razred? Treći, rekao je. Koja škola? Opća gimnazija! Hoćeš li se i ti baviti politikom? Neću, idem poslije na faks, najvjerovatnije na pravo. Šta, politika ti je odbojna, zanimalo nas je. Ne želim završiti kao otac, rekao je. Plačeš li? Plačem, ali neću ovdje. Bio je to pomalo mučan dijalog. Filipu Glavašu nije lako. Njegov otac Branimir priznao ga je nakon dugotrajnog natezanja. Filip je, naime, Glavašev vanbračni sin. Odnos oca i sina kasnije su uspjeli uspostaviti.   

Nekoliko okupljenih pustilo je i suzu za "najdražeg zatvorenika". Zašto plačeš, pitali smo jednu mladu djevojku. Zato što su ga zatvorili, cmizdrila je. Stariji su se držali dostojanstveno. Prema našem dojmu, ljudi s ove fotografije uistinu vjeruju da je borba za Branimira Glavaša zapravo borba za Slavoniju. O ubijenim Srbima nismo ih pitali ništa. Ako mislite da smo pizde, otiđite na neki skup HDSSB-a pa ih vi pitajte. Pjevalo se i skandiralo - "Inati se Slavonijo", "Branimir Glavaš", a otpjevana je i serija bećaraca. Donosimo ih na ovom mjestu redom kojim su otpjevani.  

"Inati se Slavonijo naša, pa glasaj za našeg Glavaša."
"Što nas više karaju i blate to se više Slavonci inate." 
"Pustite nam našeg Branimira, dat ćemo vam Šeksa Vladimira."
"U nedjelju kad izbori prođu, Slavonija vraća svoga vođu."
"Branimire lijepo ti je ime, Slavonija ponosi se njime."
"Branimire materina diko, ko Slavonci ne voli te nitko."
"Branimire želimo ti zdravlja, Slavonija naša te pozdravlja."
"Branimire izdrži još malo, Slavoncima do tebe je stalo."
"S lopovima gotova je priča, to su riječi doktor Šišljagića."
"Sve od danas pa do Svete Kate, Sanaderu brojiš sitne sate."
"Sanaderu mi smo noćna mora, zbog nas mora van iz Banskih dvora."
"Sanader sad nervozno se šeće, Slavoniju više dobit neće."