Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u javnosti je predstavljeno kao veliko postignuće hrvatske politike i na svojevrstan način pravo-pravcato priznanje Europske unije da je Hrvatska uistinu njen dio. Istovremeno o obavezama i mogućnostima tog predsjedanja domaća javnost ne zna ništa, pa niti koliko je Hrvatska spremna za nešto što bi se trebalo dogoditi za manje od pola godine, točnije 1. siječnja 2020. godine. Pogotovo, osim načelnih poruka koje pršte ispraznim frazama, javnost ne zna što će to biti prioriteti sljedećeg predsjedatelja Vijećem EU. No, na ovom pitanju zato je intenzivno radila neformalna platforma organizacija civilnog društva, „Forum 2020“, koja je okupljena upravo povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Platformu čini 20 hrvatskih udruga kojima je zajedničko to da su zainteresirani za proces predsjedanja, i to iz različitih područja djelovanja.

Najdugovječnija i jedna od najlegendarnijih i najgledanijih animiranih serija koja na sarkastičan i duhovit način prikazuje život američke radničke obitelji, "Simpsoni", osigurala si je važno mjesto u pop kulturi širom svijeta. No, ono što je ovih dana napravio moskovski dizajner Aleksej Semenov do sad nije viđeno. Nakon kratkih animacija o Baracku Obami i Terminatoru, Semenov je nedavno napravio i rusku art film inačicu legendarnih Simpsona koje je, iz Amerike, preselio u svoju rodnu Rusiju. U ruskoj priči žuti akteri "Simpsona" izgubili su svoju karakterističnu boju i energiju te su pretvoreni u pesimističnu i otužnu obitelj. Bart Simpson više nije buntovnik i pogrešno shvaćeni šaljivdžija, zamišljen je kao ruski "gopnik", nasilnik i siledžija koji krade od druge djece kako bi se uzdigao. Homer, koji je u američkoj priči inspektor za sigurnost nuklearne elektrane Springfield, i u ruskoj je verziji zamišljen kao čuvar koji dane provodi uz telefon i cigarete.

"Skoro svi mi imamo neko lično iskustvo ljubomore, osećaj krivnje ili mržnje. Polazna točka je bila jednostavna priča o komplikovanim osećanjima koja imaju korene u prošlosti, i činila mi se interesantna zbog bolesti ovog vremena - mržnje. Odnosno, rekao bih transmisije iracionalne mržnje. Mladi koji se rođeni u osamdesetima, pa čak u devedesetima u stanju su da mrze jedan drugog zbog događaja u Drugom svetskom radu, a kamoli zbog narušenih familijarnih odnosa. Mrzi se sve što je strano i nepoznato, mrze se navijači drugih klubova, a često se mrzi, a da se i ne zna tačno zašto se mrzi", kaže u intervjuu za Lupigu Damjan Kozole čiji je novi film, "Polusestra" bio jedno od boljih filmskih ostvarenja na ovogodišnjem festivalu u Karlovym Varyma, jer se dotakao predrasuda univerzalno prisutnih bilo gde na kugli zemaljskoj.