Egipat i njegov glavni grad Kairo već se stoljećima, ako ne i više od milenija, nalaze u središtu zbivanja arapskog i islamskog svijeta i njegove kulture, iz razloga povijesnih (čak i od prije islama), geografskih, političkih i praktičnih. Suvremeni Egipat (nakon obaranja monarhije i obnove pune neovisnosti 1953. godine) ključan je faktor stabilnosti u arapskom svijetu i bitan geopolitički igrač, a njegova se stabilnost pomaže i izvana. Unutar društva, pak, suprotstavljeni koncepti arapskog nacionalizma i političkog islama prijete da unesu razdor u društvo, a vojska se isprofilirala kao ključni unutarnji faktor. Pet od šest predsjednika bili su vojna lica, a jedini civil bio je Mohamed Morsi iz Muslimanskog bratstva koji je nakon Arapskog proljeća vladao točno godinu i mjesec dana.

„Po meni je fundamentalan uzrok ekološke krize u kojoj se nalazimo – ekonomski sustav u kojem živimo. To je sustav koji zahtijeva stalni rast na planetu s ograničenim resursima. To je uvjet opstanka kapitalizma. Ako se taj ekonomski sustav fundamentalno ne promijeni, bojim se da nas nikakve sitne promjene na individualnoj razini neće spasiti“, kaže Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije koji je bio jedan od sudionika zanimljive tribine. Ta je tribina održana u zagrebačkoj Kinoteci nakon nedavne projekcije gruzijskog dokumentarca „Ukroćeni vrt“, a bizarna priča, koja demonstrira što sve novac može, bila je lagani tematski uvod za razgovor o monetizaciji prirode i odnosu čovjeka prema okolišu u vremenu produbljivanja ekološke krize. Tijekom večeri nametnula su se još mnoga vrlo složena pitanja. 

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Boris Havel, organizator nedavnog predavanja Ida Netanjahua, pohađao je 1990. u Uppsali biblijsku školu Livets Ord. To iskustvo je opisao kao „neopisivo dragocjeno“. Pastor, koji mu je bio veliki uzor, Ulf Ekman, zalagao se za zabranu homoseksualnosti i pobačaja. Demokratsko zakonodavstvo nije priznavao. Zakoni su, tvrdio je, legitimni samo ako je zakonodavac „ispravne“ vjere, štoviše, trebali bi proizlaziti iz tumačenja vjerskih vođa. „Demonskim utjecajem“ obilježena je država u kojoj su na vlasti nekršćani. Njegove ideje imaju, piše Per Kornhall, „zabrinjavajuće sličnosti s principima šerijatskog prava“. Ukratko, dok propalestinsku ljevicu u Hrvatskoj lažno optužuje za džihadizam, sam Havel dolazi iz miljea ideološki daleko bližeg fundamentalizmu od ikoga s ovdašnje aktivističke scene.