GRAD BEZ PARKINGA: Kako pronaći parkirališno mjesto u Splitu?
Daleko od konkretnijeg interesa medija nedavno je završila četvrta manifestacija „50 godina Splita 3“. Dani su to u kojima se obilježava provođenje urbanističkog natječaja kojim je započeta izgradnja omiljenih splitskih kvartova, kvartova koji su pokazali funkcionalnost, izdržljivost i solidnost izgrađenog usprkos i unatoč svim devastacijama. Red popularnoga – kino i jazz koncert, red znanstvenoga – predavanja. A sve je završilo okruglim stolom za kojim se, u kontekstu održivog prometa u Splitu, razgovaralo o parkiranju automobila na tom području.
Naime, kada se uzme hrvatski prosjek broja automobila od otprilike njih 400 na 1.000 stanovnika i primijeni na prostor Splita 3 dolazi se do zapanjujućih 3.500-4.000 potrebnih parking mjesta, dok kotar raspolaže s otprilike 3.700 mjesta, što onih uređenih, a što neuređenih. Iz ove grube statistike je očigledno da se, za splitske prilike, radi o jednoj od boljih situacija. Naravno, tome ponešto doprinosi prenamjena zelenih i pješačkih površina u parkirališta.
U sklopu manifestacije "50 godina Splita 3" u kvartu je organizirano i kino na otvorenom (FOTO: 50 godina Splita 3)
Višnja Kukoč, arhitektica koja je svoju znanstvenu karijeru posvetila ovom području, izložila je način programiranja i planiranja Splita 3. Iznijela je podatak o planerskom minimumu od 3,3 stanovnika na jedan automobil što daleko premašuje ondašnje uobičajene kapacitete, a relativno je blizu današnjeg standarda od 2,2. Nažalost od planiranih garaža mnoge su izvedene kao parkirališta, a neke uopće nisu izvedene.
Dražen Cvitanić, inženjer prometa i profesor na splitskom Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije naglasio je kvalitetu prometa u prostoru koji je planiran i po tom planu realiziran.
„Ovakav dugotrajni proces je rezultat sveobuhvatnog i pažljivo promišljenog pristupa, pripremljenog programa i profesionalne suradnje. Danas nam takav pristup nedostaje. Problem parkiranja trebalo bi sagledavati unutar šire slike planiranja prometa. Nadalje, uvijek bi trebalo inzistirati prvenstveno na smanjenju potrebe za korištenjem automobila, a izbjegavati povećanje parkirališnih kapaciteta“, objasnio je Cvitanić te iznio zanimljiv podatak da, između ostalih faktora koji stvaraju prometnu gužvu, otprilike 30 posto svih automobila na cesti cirkulira tražeći parking.
Kako inače može izgledati traženje parkinga u Splitu možete vidjeti i u ovom videu u kojem je vozač snimao kako punih sat vremena traži slobodno parkirno mjesto, ne u Splitu 3, već koji nekoliko stotina metara dalje, oko KBC-a Split.
Konstruktor Splita 3 i profesor emeritus, Ante Mihanović, okupljenima je ispričao i jednu anegdotu. Tražio je parking 15 minuta oko svoje zgrade koja je na području Splita 3. Toliko se iznervirao što ga nije mogao naći da je onda potrošio još 15 minuta i otišao prespavati u svoju rodnu kuću u Sitno, splitski ruralni suburbij. Slavodobitno je zaključio da ako vlasnik automobila može platiti svoj automobil na desetke tisuća eura, onda ne vidi logičku dilemu u tome da bi vlasniku mogao biti problem platiti i nekoliko tisuća eura za valjano zbrinjavanje iste te skupe pokretnine.
Bez obzira što su cijene zbrinjavanja vozila značajne, direktor Split Parkinga Marko Bartulić nas je uputio u investicije održavanja i sanacije garaža, kao i planiranu izgradnju novih kapaciteta. Za čak četiri nove/stare lokacije Društvo arhitekata Split provelo je natječaj, dobivene su građevinske dozvole, izgradnja je praktički već mogla početi, ali je, nažalost, zaustavljena političkom igrom. Naime, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća oboren je kvorum. Bartulić je nesretan što se procedure ne odvijaju brže, što Split Parking ne stoji bolje, iako stoji bolje od većine gradskih tvrtki.
Bizarna je situacija i s liftovima u garažama. Postoje fizički po cijeloj visini, ali u nekim slučajevima naprosto ne voze iz garaže nego tek od prizemlja. U tim slučajevima u garažu se moguće spustiti isključivo stubištem. Kukoč je ispričala kako se neugodno iznenadila prilikom posjete nedavno otvorenom Područnom uredu Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na adresi Ruđera Boškovića 28 i 30 čiji korisnici uopće nisu znali da mogu doći do prostora od nivoa parkinga.
Može i na nogostup, nije problem (SCREENSHOT: GoogleMaps)
Unatoč velikom pomaku u obnovi garaža, kojom rukovodi Split Parking s Bartulićem na čelu, najveća gradska garaža, štoviše najveća u Hrvatskoj, ona ispod pješačke Ulice Ruđera Boškovića vapi za sveobuhvatnom sanacijom. Zbog prokišnjavanja stotinjak parking mjesta se ne koristi, a improvizirane sanacije nisu imale željenog efekta jer voda uvijek nađe put. Garaža koja na sebi nosi poslovne prostore, stanove i ulicu čini jedinstvenu prostornu, funkcionalnu, ali ne i vlasničku prostornu cjelinu. Naime, stanovi i poslovni prostori su privatni dok je Grad vlasnik ulice i garaže.
Odvjetnik Domagoj Olujić govorio je o procesu prijenosa vlasništva iz općenarodne imovine u državno vlasništvo kojim upravlja ured lociran u Dežmanovom prolazu u Zagrebu, koji je mijenjao imena iz AUDIO u DUUDI, a danas je u sklopu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Spominjano je kako rečeni ured prilikom pregovora o prijenosu vlasništva nije ni znao za ovu imovinu, pa tako ni proces prijenosa vlasništva još uvijek nije završen. U slučaju garaže Ruđera Boškovića, Split Parking je pravni slijednik nekadašnje HVIDRA-e koja je garažom upravljala niz godina, ali bez riješenih vlasničkih odnosa. Ovom činjenicom nitko nije bio iznenađen. Kako povreda vlasništva ne zastarijeva, vlasnici tamošnjih stanova uvijek mogu tužiti Republiku Hrvatsku jer im prilikom otkupa stana nije ponuđena mogućnost otkupa i pripadajućih parking mjesta. Bilo kako bilo, potrebno je unaprijediti postojeći model upravljanja i sagledati potrebe svih tamošnjih korisnika i u tome se svi slažu.
Korak u tom smjeru sanacije najveće garaže također napravljen, kako nas je informirala Ivana Zelić Relata, predsjednica gradskog kotara Split 3, a ujedno i djelatnica u Split Parkingu. Split Parking je napravio procjenu investicije i predvidio ulaganje u projektnu dokumentaciju. Preliminarnim troškovnikom zahvat je procijenjen na vrtoglavih 30 milijuna kuna, a dokumentacija na gotovo 300.000 kuna. Obzirom na vrtoglavicu, najprije je bilo potrebno dogovoriti odakle toliki novac, ali je Grad još jednom posustao.
Ovdje se nametnula tema drugačijeg upravljanja garažama, takvog koje bi omogućilo naizmjenično korištenje raznim korisnicima, umjesto sheme sa stalno rezerviranim mjestima. Naime, u trenutnom stanju stanari su ranije odabrali mjesto najbliže svome ulazu što je u redu, ali je istodobno 30 do 40 posto kapaciteta garaže stalno prazno. Drugačija regulacija bi bila korisna i za smanjenje gužvi i za kondiciju stanara.
Parkira se tko gdje kako stigne (SCREENSHOT: GoogleMaps)
Damir Barbir, predsjednik gradskog kotara Trstenik i Josip Perić, predsjednik gradskog kotara Mertojak upozorili su na alarmantnu situaciju s vatrogasnim pristupima. U slučaju Mertojaka situacija je dodatno otežana izmijenjenim prometnim rješenjem u odnosu na originalni projekt pa tako ionako slijepa ulica zbog nepropisnog parkiranja postaje često jednosmjerna. U slučaju kakve nezgode, situacija bi mogla biti fatalna.
Arhitektica Mariana Bucat razložila je nedavne Izmjene i dopune Detaljnog urbanističkog plana (DPU) sjeveroistočno od raskrižja ulica Brune Bušića i Poljičke ceste, a koja se nalazi neposredno u blizini Ruđera Boškovića, u smjeru zapada. U bitnome su se sastojale u razdvajanju građevinskih čestica crkve s pripadajućom garažom od tržnice sa svojom pripadajućom garažom. Takva vlasnička struktura onemogućava i otežava Split Parkingu upravljanje garažom, smanjuje manipulativni prostor, a činjenica jest da je korištenje garaže u funkciji crkve intenzivno tijekom nedjelje, blagdana i lako bi se uklopilo, u nadamo se, budući koncept jedinstvene politike naizmjeničnog korištenja i progresivnog naplaćivanja parkiranja, politike koja bi na prvo mjesto stavila stanare i destimulirala korištenje osobnih automobila. Naravno takva politika je smislena kada ide ruku pod ruku s unaprjeđenjem javnog prijevoza i drugim potezima.
Diskusija se produžila na preko dva i pol sata. Nastavljena je i do kasno u noć u neformalnom druženju u obližnjoj pizzeriji. Sve opisano potvrdilo je veliku želju aktera da se situacija poboljša. Svi s nadom okreću glavu ka novoj vlasti iščekujući prve korake po pitanju izmjena prostorno planske dokumentacije, izrade sektorske prometne studije, dovršavanja Plana održive urbane mobilnosti, izmjene odluka koje reguliraju cijene i zone parkiranje te uvođenje vitalnijih prometnih politika koje bi olakšale problem parkiranja i prometa u Splitu, pa napokon krenule u smjeru njegovog sustavnog rješavanja. Okrugli stol je u svakom slučaju pokazao kako volje za dijalogom i pronalaženjem rješenja ima na „svim stranama“.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/GoogleMaps
Zato ja uvijek u garažu parkiram, plati se ali si miran.
Evo i stranice link