Arhitektica Zrinka Babić zadnjih se desetak godina bavi tematikom održive stanogradnje, što podrazumijeva projektiranje, izgradnju i korištenje stambenih objekata na ekološki i društveno odgovoran način, sa što minimalnijim utjecajem na okoliš.

Sa Zrinkom Babić razgovaramo o osnovnim pojmovima održive stanogradnje, trendovima, ali i o praktičnim rješenjima u projektima na kojima je radila. Na primjer, kako preurediti stariju kuću prema pravilima ekološke stanogradnje ili kako izgraditi održivu kuću.

"Želite li doći do podataka o nekom proizvodu pripremite se na dugotrajan proces i mnogo pitanja i potpitanja te čitanja malih slova'" - Zrinka Babić (FOTO: Privatna arhiva)

Možete nam, za početak, reći kako se uopće definira ekološka, zelena stanogradnja?

- Najopćenitija definicija bi bila gradnja po principima održivosti. Obuhvaća sve faze, od izbora lokacije za korisnika i vađenja sirovih materijala za proizvođača do načina uporabe te građevine, upravljanja resursima te u konačnici razgradnje i trajnog utjecaja. Spektar je vrlo širok i može biti bazičan, može biti kompleksan, može biti koristan kratkoročno ili dugoročno, može zahtijevati više ili manje početnog ulaganja, može biti koristan samo vama ili i zajednici i okolišu, može i ne mora biti visokotehnološko rješenje, “pametno”. Bilo koji korak u smjeru održivog načina življenja je pozitivan korak, može se sastojati od više sitnih koraka, a može biti i masivan. 

A što je zapravo održivi način življenja? 

- Sve što omogućuje i omogućit će u budućnosti život i to kvalitetan život, na ovom planetu, ne na Marsu. Znači sve djelovanje kojem pridonosimo, ili barem ne štetimo bilo sebi, zajednici, okolišu, elementima. Štetimo manje nego što pridonosimo, gledajući cijeli životni ciklus – nas, materijala, građevine i resursa. Uravnoteženo do regenerativno djelovanje. Gradnja je sastavni dio života, a konvencionalna gradnja je veliki zagađivač od faze iskapanja i proizvodnje materijala, od mijenjanja tla, uzurpiranja neizgrađenih područja, do potrošnje energije u fazi proizvodnje, transporta, građenja, korištenja te nakon uporabe, do faze rušenja, otpada. Ako trebam navesti jedan princip održivosti biram transparentnost, temeljni. Zelena gradnja je ekonomski održiva za pojedinog korisnika: niski ili niži računi dugoročno za potrošnju resursa - grijanje, struja, voda, ali i izdaci za održanje zdravlja, zatim dugoročno viša vrijednost nekretnine te otpornost na budućnost gdje su očekivani sve veći pritisci, od zakonodavstva do raspolaganja resursima, a tu je bitno spomenuti i hranu i vodu.

Sve više se govori o održivim gradovima, kako se to postiže? 

- Gradovi su u centru transformacije prema održivosti integrirajući održive urbanističke prakse - prioritiziranjem smanjenja potrošnje energije i upravljanja otpadom, zatim “zelenog” javnog i osobnog prijevoza. Automatizacija i umjetna inteligencija omogućavaju širenje prakse urbanih vertikalnih farmi, a raste i potreba za pametnim upravljanjem resursom vode. Izazovi za gradove su i toplinski otoci, zagađeni zrak te nošenje s klimatskim promjenama. Ako bi išli detaljnije, radi se o rješenjima kao što su zeleni krovovi koji usporavaju dotok kišnice, općenito vraćanje zelenih površina koje pridonose bioraznolikosti i mikroklimi, a potom bojanje fasada i asfalta u svjetlije boje, LED rasvjeta i smanjenje vremena javne rasvjete i njene jačine, reduciranje onečišćenja svjetlom, javni prijevoz na struju, izbacivanje automobila iz grada, širenje pješačkih zona, obnavljanje fasada i prebacivanje na načine grijanje s manje emisija ...

Često se govori i o "gradu spužvi". Što je to „grad spužva“? 

- Multifunkcionalni inovativni urbani koncept je „grad spužva“ – model izgradnje zelene infrastrukture koje spaja prirodu i inženjering, potencijalno i tehnologiju za povećanje učinkovitosti. Prostori “spužve” projektirani su za upijanje i filtraciju kišnice oponašajući prirodni ciklus vode, za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje toplinskih otoka, uz kreiranje zelenih zona za rekreaciju i slobodno vrijeme. Sade se lokalne vrste biljaka koje su otpornije, zahtijevaju manje održavanja i pridonose bioraznolikosti. Koncept dolazi iz Kine, a noviji primjer su parkovi u kanadskom Montrealu.

"Korisnici kao osnovno pitanje postavljaju cijenu" (FOTO: Pixabay)

Kakvi su globalni trendovi?

- Vezano za stanovanje, u trendu je dizajn s fokusom na jednostavnu estetiku, vrlo kvalitetne materijale, etičku proizvodnju i trajnost - trajne proizvode uz smanjenje utjecaja na okoliš. “Pametna” rješenja; pametni termostati, LED rasvjeta i uređaji koji optimiziraju potrošnju energije osiguravaju energetski učinkovitije prostore te prostore prilagodljive korisniku. Prenamjena i recikliranje te modularna rješenja u gradnji i pri izradi namještaja pokazuje kako kreativnost transformira model konzumerizma. Modularni pristup kombinira preciznost, optimiziranje potrošnje resursa te smanjenje utjecaja na okoliš, s ciljem zero waste.

Građevinski sektor zapravo je veliki zagađivač okoliša? 

- Građevinski sektor odgovoran je za okvirno 37 posto globalnih CO2 emisija vezano za energiju i procese, prema podacima za 2022. godinu. Unatoč svim nastojanjima za smanjenje, radne CO2 emisije dosegle su rekord od oko deset gigatona, a 65 posto ugljičnog otiska materijala događa se u procesu ekstrakcije. Prihvaćanje održivih materijala nikad nije bilo hitnije. 

O kakvim se sve materijalima radi?

- Razvijaju se novi cementi koji smanjuju onečišćenje i do 85 posto u usporedbi s tradicionalnim cementom. U trendu je i upotreba recikliranih te bio-based materijala, primjerice micelija – materijala s regenerativnim obilježjima i niskim utjecajem na okoliš. Jedan od primjera je hempcrete, odnosno mješavina konoplje i vapna te bambus, ali u područjima gdje je to lokalni resurs.

S obzirom na širok spektar mogućnosti možemo li razgovarati o nekoliko konkretnih primjera iz vašeg iskustva?

- Izdvojila bih dva različita projekta na kojima sam radila. Iz spomenutog širokog spektra održive gradnje, u mom prvom planu je upotreba prirodnih i sirovih materijala te upravljanje resursima.

Kako ste onda u tom smislu preuredili stariju kuću?

- Prvi primjer kreće od izbora nekretnine u skladu s ciljevima klijenta, ali i planiranog pristupa projektiranju. Nekretnina je odabrana postojeća, orijentacije na istok i jug, s otvorima i na sjeveru te s vanjskom terasom i vrtom, u roh-bau stanju s postojećim osnovnim priključcima. Grijanje je riješeno toplinskom dizalicom zrak-voda, u kombinaciji s podnim grijanjem. Hlađenje, ali i alternativno grijanje riješeno je klima jedinicama. Uz postojeći dimnjak dodan je i kamin kao alternativni resurs. Kako bi potrošnja generalno bila svedena na minimum, aplicirano je na natječaj za obnovu fasade, zamijenjena je vanjska stolarija te je dodatno izoliran pod. Multifunkcionalno, većina prostorija obložena je keramikom. Ostale prostorije obložene su uljanim parketom kompatibilnim s podnim grijanjem. 

Zeleni krovovi nešto su što sve češće viđamo (FOTO: Pixabay)

Kakve ste materijale koristili?

- Posebna pažnja u ovom primjeru bila je na izboru materijala, od konstruktivnih materijala do rasvjetnih tijela. Uglavnom je korišteno suho drvo s prirodnom zaštitom – lanenim uljem za impregnaciju, lužinama četinjača, lazurama na prirodnoj bazi s prirodnim pigmentima, s premazima voskom. Za impregnaciju zidova i podova korišteni su premazi na bazi kazeina te je aplicirana vapnena žbuka. Vapnena žbuka ima mogućnost regulacije vlažnosti u prostoru, upijanja te otpuštanja, također je i alkalna, odnosno okoliš koji nije pogodan niti za razvoj plijesni niti insekte. Rasvjetna tijela birana su ručno izrađena, od stakla ili metalna. Žarulje su također staklene - LED žarulje birane uz pažnju na vijek trajanja, boju i jačinu svjetla te spektar vidljivih boja. Namještaj je biran drveni, uglavnom masivno drvo te furniri završno tretirani uljem. Nova stolarija je također drvena. Dekor je biran od pamuka i lana.

Možete li navesti i primjer izgradnje održive kuće? 

- Taj je primjer sveobuhvatan te veže i promjene u načinu života korisnika, odnosno svojim dizajnom i rješenjima ciljano traži brigu i održavanje te ograničava uporabu isključujući konvencionalan pristup. Drugim riječima, ovo rješenje dolazi s uputama za uporabu uz obvezu pridržavanja. Kuća je planirana s drvenom konstrukcijom i omotačem od mješavine konoplje i vapna, žbukana glinenom i vapnenom žbukom. Planirano je smještena na klimatski povoljnoj mikrolokaciji na parceli te orijentirana na jug dužom stranom. Materijal je 100 posto prirodan, njegova svojstva mijenjaju se ovisno o klimatskim i mikroklimatskim uvjetima te su uvjeti gradnje više ograničeni u odnosu na konvencionalne materijale. Vještina gradnje traži razumijevanje vezanih procesa, odnosno određeno iskustvo. Projekt uključuje i uređenje okoliša te pomoćne građevine kako bi korisnicima omogućio samodostatnost. 

Koliko su graditelji zainteresirani za ekološku stanogradnju?

- Govoreći iz osobnog iskustva mogu reći da su ljudi načelno zainteresirani za ekološku gradnju. Znatiželjni su i navijaju za slične projekte. No, iz raznih razloga više im odgovara pozicija promatrača. Korisnici kao osnovno pitanje postavljaju cijenu, a inženjeri u teoriji prihvaćaju nove pristupe i tehnologije no u praksi to zahtjeva dodatnu edukaciju, volju i želju za istraživanjem. Želite li doći do podataka o nekom proizvodu pripremite se na dugotrajan proces i mnogo pitanja i potpitanja te čitanja "malih slova". Svaki trgovac reći će vam da je njihov proizvod “zdravstveno ispravan” i bit će u pravu - u trenutnom zakonskom okviru za taj konkretan proizvod. Za koju godinu neki od tih proizvoda moguće će biti zabranjeni.

Dakle, lakše je kročiti utabanim stazama konvencionalne izgradnje?

- Lakše je kratkoročno, a je li lakše dugoročno i je li ispravno – to je drugo pitanje. Odgovaram li vas od ekološke gradnje? Apsolutno ne. Iz moje perspektive to je ulog za budućnost, bez obzira na cijenu. Naravno, postoji cijena koju možemo ili ne možemo financijski pokriti, a ona je i jedan od elemenata održivosti, odnosno postoje granice. Uz napomenu da ekološka gradnja može biti povoljnija od konvencionalne, ako je tako planirana od samog početka ili u usporedbi s rješenjima iste učinkovitosti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.