Svake se godine 5. lipnja obilježava Svjetski dan zaštite okoliša i svake godine nam na ovaj dan stižu brojne alarmantne poruke, uz dojam da se unatoč tome iz godine u godinu malo toga uistinu mijenja. Tako je ovaj tjedan Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije upozorilo na činjenicu da klimatske promjene sve snažnije utječu na društvo i gospodarstvo, objašnjavajući da Hrvatska nastavlja jačati zelenu tranziciju i otpornost na klimatske promjene.

„Posljednje tri godine najtoplije su u povijesti mjerenja, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji. Upravo zato prilagodba klimatskim promjenama i jačanje otpornosti postaju važan dio nacionalnih razvojnih politika. U takvim okolnostima klimatske promjene prerastaju u pitanje sigurnosti“, upozoravaju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

U priopćenju objavljenom na službenim stranicama ministarstva navodi se kako zaštita okoliša danas nije samo pitanje očuvanja prirode, već i zdravlja građana, gospodarskog razvoja i kvalitete života. Prilagodba klimatskim promjenama i obnova prirode, kažu, među ključnim su prioritetima održivog razvoja Hrvatske.

„Toplinski valovi posebno naglašavaju javnozdravstvenu dimenziju klimatskih promjena. Jedna od najučinkovitijih mjera prilagodbe jest povećanje urbanog zelenila. Primjerice, Zagreb u prosjeku već doseže preko 30 posto pokrovnosti drvećem, ali je prisutna značajna neujednačenost u prostornoj raspodjeli. Potrebna su planska ulaganja u zelenu infrastrukturu kao alat za prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje kvalitete života građana“, priopćili su iz ministarstva uz tvrdnju kako je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, te povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Iznesenu tvrdnju argumentiraju podatkom da su u Hrvatskoj emisije stakleničkih plinova smanjenje za oko 20 posto u odnosu na 1990. godinu, dakle od doba kada se za emisije stakleničkih plinova nije pretjerano marilo, iako je već postojala djelomična industrijska regulacija. Također, uspjeh vide u smanjenju emisijske intenzivnosti gospodarstva za 40 posto u istom tom periodu, u kojem je, treba podsjetiti zaboravne, dobar dio hrvatske industrije potpuno ugašen. Naime, pad emisijske intenzivnosti zapravo može nastati i bez stvarnog tehnološkog napretka, ukoliko se smanji udio teške industrije u gospodarstvu. Pomak prema rastu uslužnih djelatnosti, umjesto proizvodnje, kakav je Hrvatska prošla, naziva se strukturnim efektom ekonomije. Smanjenje emisijske intenzivnosti za 40 posto može zvučati dobro, ali samo po sebi ne dokazuje zelenu transformaciju jer u zemlji s deindustrijalizacijom to često u velikoj mjeri odražava promjenu strukture gospodarstva, a ne nužno veću klimatsku učinkovitost. No, u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije ovo su smanjenje pripisali „aktivnom doprinosu“ Hrvatske u ostvarivanju europskih klimatskih ciljeva i tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu.

Smanjenje emisijske intenzivnosti za 40 posto može zvučati dobro, ali samo po sebi ne dokazuje zelenu transformaciju (FOTO: Pixabay)

Međutim, jedan drugi podatak koji ministarstvo iznosi, ukazuje da se neki konkretni pomaci u okolišnoj politici ipak događaju. Radi se o tome da je tijekom prošle godine oko 76 posto ukupno proizvedene električne energije u Hrvatskoj dolazilo iz obnovljivih izvora energije, što doprinosi jačanju energetske sigurnosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša iskoristio je i Zagrebački energetski centar kako bi ukazao da svakodnevne odluke pojedinaca, zajednica i institucija imaju važnu ulogu u stvaranju zdravijeg i održivijeg okruženja za sve.

„Klimatske promjene, sve češći toplinski valovi, olujna nevremena i drugi ekstremni vremenski događaji pokazuju koliko je važno ulagati u održivi razvoj, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Gradovi imaju posebno važnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama kroz povećanje zelenih površina, energetsku obnovu zgrada, razvoj održive mobilnosti i korištenje čistih izvora energije. Grad Zagreb provodi brojne aktivnosti usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje otpornosti grada na klimatske promjene. Kroz energetsku obnovu javnih zgrada smanjuje se potrošnja energije te se povećava kvaliteta boravka korisnika objekata. Istovremeno se ulaže u postavljanje sunčanih elektrana na javnim zgradama, razvoj biciklističke infrastrukture i modernizaciju javnog prijevoza kako bi se potaknuli održivi oblici kretanja. Važan dio tih aktivnosti predstavlja i povećanje energetske neovisnosti grada te stvaranje preduvjeta za dugoročno održiv i klimatski otporan urbani razvoj“, navode iz Zagrebačkog energetskog centra koji, među ostalim, za svoj cilj ima to da građanima pruža informacije, savjete i podršku vezanu uz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i održivu mobilnost.

Imajući tu ulogu u vidu pozvali su sve građane da ih posjete i upoznaju se s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju za energetski učinkovitiji i održiviji način života.

„Naši stručnjaci stoje vam na raspolaganju za informacije o energetskoj obnovi, korištenju sunčeve energije, mogućnostima financiranja projekata te drugim temama važnim za zelenu tranziciju. Briga o okolišu nije samo obveza, već i prilika da zajedničkim djelovanjem stvorimo zdraviji, otporniji i kvalitetniji Zagreb za sadašnje i buduće generacije“, zaključuju u Zagrebačkom energetskom centru u poruci upućenoj građanima na Svjetski dan zaštite okoliša. Bilo bi dobro odazvati se na ovaj poziv i vidjeti kakve sve savjete tamo nude.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.