Za Slobodnu Dalmaciju razgovarao je Siniša Kekez, a njega je duhovitim odgovorima šamarao Renato Baretić. Sve je to u podlisku Forum od 03. 07. izgledalo otprilike ovako:  S.K.: Ovih dana postigli ste hat-trick u najvažnijim nagradama. Kako ste to primili, jeste li kad ste objavljivali “Osmog povjerenika” to očekivali ili se tome nadali? R.B.: Sjećate li se kako je Miki Rapaić dao gol Talijanima prije dvije godine u Japanu? E, tako je nekako i sa mnom i “Osmim povjerenikom: pokušao…

Moram priznati da mi se raznorazne Kontra-obavještajne službe, Službe državne bezbednosti, SZUP-ovi, UDBA-e i slične skotovske organizacije nikad nisu činile stvarnim. Kada bi u Saboru netko nekog optužio da radi za KOS, ja bih obavezno pomislio kako tužitelj tuženoga po ovoj osnovi napada isključivo zbog manjka kvalitetnih argumenata ili vlastite zatucanosti i opsjednutosti u prošlosti tako često spominjanim unutarnjim i vanjskim neprijateljem. A onda kao grom iz vedra neba, na suđenju…

Jedan od najstarijih gradova sjeverne Hrvatske, grad bogate i slavne prošlosti u kojem su se nekad održavali hrvatski državni sabori, grad škola i rodni grad trećeg hrvatskog sveca, sv. Marka Križevčanina. Križevci danas broje nešto više od 11 000 stanovnika, poznatih po gostoljubivosti i po tome što su prvi zapisali pravila o tome kako se mora vladati u jednom veselom društvu, pri punomu stolu, s dobrom kapljicom i uz najdraže prijatelje. Pogađate, radi se o "Križevačkim štatutima", veselim…

Riječ je o knjizi "Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture", Ivana Lovrenovića, cijenjenog bosanskohercegovačkog autora, koju ću rado svakome preporučiti. Autor knjige je iznimno cijenjen pisac u jednoj zemlji gdje se već godinama cjelovitost jedne nacije sustavno razbijala na njezinu etničnost. Tako imamo Muslimane kao originalne predstavnike zemlje, a pogrešno prikazane Srbe i Hrvate kao produžene ruke Hrvatske i Srbije. Tome je pomogla i osvajačka srpska…

Josipa Mlakića, hrvatskog književnika i scenarista iz Uskoplja, javnosti najviše poznatog po romanu "Živi i mrtvi" u kolovozu 2004. godine, kako tvrdi, pokušali su ubiti u njegovu rodnome gradu! Klasičan gangsterski atentat preživio je spletom sretnih okolnosti, a nakon što je istražio motive napadača, za Večernjak je rekonstruirao cijeli događaj. - Čitao sam ovih dana o sve većem pogoršavanju sigurnosne situacije u zemlji, to je odnedavno postala prava top-tema, iako ni ranije situacija nije…

S likom i dosadašnjim djelom Ante Tomića na ovom smo vas mjestu već upoznavali, zato pređimo odmah na stvar. Naslov kojim je taj splitski novinar i pisac oplemenio svoju bibliografiju zove se Klasa optimist. Upućeniji znaju da se tako zove i kolumna koju već godinama iz tjedna u tjedan Tomić ispisuje u Jutarnjem listu. Dakle, zbrojimo li dva-i-dva, skontat ćemo da je Klasa optimist ustvari ukoričeni izbor iz poznatih Tomićevih kolumni.Osobno, kao što već znate ako ste kojim slučajem…

Petar Hektorović rođen je 1487. godine u Starom Gradu na otoku Hvaru, u tada bolje stojećoj obitelji, odgajan u kršćanskom duhu koji se provlači kroz njegova djela. Umro je 1572. godine. Hektorovićev renesansni duh ne odražava se samo u sačuvanim djelima, bilo da su to prijevodi ili pak originalni tekstovi. Taj renesansni duh zrcali se i u javnosti manje poznatim natpisima na njegovu dvorcu Tvrdalju. Kršćanski stav se vidi npr. iz natpisa "stvoritelju svega"; misao o smrti, čovjekovoj…

Negdje tamo, davne 1880. godine hrabri mladić imena Sondre Norheim iz norveškog Osla upoznao je svijet sa, tada vrlo ekscentričnom snježnom disciplinom - skijaškim skokovima, a taj se sport u program Olimpijskih igara po prvi puta uvrštava tek 1924. godine na Igrama održanim u Chamonixu u francuskim Alpama. Vjerujem kako ste čuli određene glasine da skakači vole "zaviriti u dno čaše", ali to vas nikako ne treba čuditi, jer, vjerujte, da bi se stalo na strme staze te…

U svijetu trenutno ima čak 440 nuklearne električne centrale u 31 zemlji svijeta, koje proizvedu 350,000 mW struje. Udio proizvodnje takve vrste energije u svijetu trenutno je na 16% cjelokupne energetske proizvodnje i ima tendenciju rasta. Naravno da će se uvijek naći neki mudrijaš koji će se zapitati što s tolikim smećem koje proizvode takve tvornice. Ja zaista ne znam gdje se to baca, ali iščitavajući podatke sa stranice svjetske nuklearne asocijacije, znam tko ga baca najviše. Francuska…

Dok smo se u "tamnom" socijalizmu hranili Gavrilovićevim paštetama, raznim "podrigušama" ili čak prvom Extrawurst salamom iz Graza, na drugom kraju svijeta (točnije u Japanu) pedantni i vrijedni školarci najviše vole nori. Riječ je o crvenoj algi iz roda Porphyra, a prema nekim izvorima još su u 17. stoljeću japanski ribari postavljali bambus u pitku vodu kako bi dobili potrebni supstrat za uzgoj norija. Upotreba ove alge doživljava svoj procvat sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a obiluje…