E-ciklopedija

Pletenice

14. 03. 2002.
Onima koji slijede modna zbivanja brojni časopisi i ovo ljeto preporučuju da kosu ukrase pletenicama i ne spominjući pritom njihovu povijest dugu više od 5 000 godina. Prvi zaljubljenici u pletenice bili su Egipćani koji su oko 3 000. godine prije Krista razvili cijelu umjetnost u izradi različitih umetaka i ukrasa za kosu. Mnoge pletenice iz drevnoga Egipta i danas se mogu vidjeti u muzejima zahvaljujući pomno razrađenim metodama konzerviranja. Kemijskim je analizama ustanovljeno da su…
E-ciklopedija

Belot

14. 03. 2002.
...ili bela, kartaška igra koju svojataju mnogi narodi, ali najvjerojatnije potječe od židovskih zajednica u Madžarskoj i nije starija od stoljeća i pol. Igra se sa snopom od 32 karte, poželjno sa “Mađaricama” i u četvero. U neadutskim bojama karte se vrednuju od najviše prema nižoj: A=11, 10=10, K=4, Q=3, J=2, a 9, 8 i 7 ne nose bodove, iako je 8 veća od sedmice. U adutskoj boji to je malo drukčije pa je najjača karta dečec koji nosi 20 bodova, a slijede 9=14, A=11, 10=10, K=4 ,Q=3, 9,8,7…
E-ciklopedija

Mozart, Wolfgang Amadeus

14. 03. 2002.
Austrijski kompozitor, rodio se 27. siječnja 1756. u Salzburgu, a umro 5. prosinca 1791. u Beču. Spada u red najvećih svjetskih kompozitora. Čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Već sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. S devet godina piše prvu operu "Bastien i Bastiena", a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru…
E-ciklopedija

Cerevantes, Miguel

14. 03. 2002.
Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski književnik. Pretpostavlja se da se rodio 29. rujna, 1547. u Alcala De Thenaresu, jer ne postoje podatci o njegovu rođenju, ali zna se da je 9.listopada 1547. godine kršten. Umro je 23.travnja 1616. u Madridu. Kao dijete, lutao je po španjolskoj sa svojim ocem, siromašnim, putujućim vidarom, a zatim upisao školu u Madridu. Tada je počeo pisati kazališne komade, ali mu se učinilo da bi mu vojnički poziv više odgovarao. Kao vojnik, prošao je kroz mnoge…
E-ciklopedija

Guinness world records

14. 03. 2002.
Najneobičniji priručnik u povijesti izdavaštva, Guinnessova knjiga rekorda nastala je posve slučajno kad je sir Hugh Beaver (generalni direktor pivarskog koncerna Guinness) strastveni lovac i izvanredni strijelac promašio u jednom lovu u Irskoj 1951. zlatnu zviždovku. Tražeći razloge tog neuspjeha, činilo mu se važnim saznati kolikom brzinom leti ta ptica i koja je uopće najbrža ptica u Europi. Odgovor mu nije mogla ponuditi ni najopsežnija enciklopedija na svijetu sveznadarska Britanica.…
E-ciklopedija

Carnivore

14. 03. 2002.
Zamislite samo da ste jedan od nekoliko nesretno preživjelih u globalnom termonuklearnom ratu. Mirno okruženje koje ste poznavali kompletno je razoreno, a vaš novi dom je ispod površine zemlje gdje nema smrtonosnih kontaminacija koji su planet pretvorili u radioaktivnu pustoš. Morate znati da niste jedini preživjeli i približavajući se prema površini zemljine kore nailazite na zle horde ljudožderskih ratnika. U djeliću sekunde vas zgrabe i rastrgaju te požderu neo-barbarski mesožderi i možete…
E-ciklopedija

Super Market

14. 03. 2002.
Pravi obrat na području trgovine mještovitom robom načinio je Amerikanac Michael Cullen potkraj 20-tih godina prošlog stoljeća. Cullen je upravljao jednom od trgovina iz golemog lanca Kroger Grocery and Baking Co. kad je došao na ideju o otvaranju golemih trgovina podalje od skupih gradskih četvrti. Obratio se stoga predsjedniku poduzeća Kroger, Williamu H. Albersu, predlažući mu da financira njegove zamisli. No Cullenovo je pismo primio neki Krogerov službenik i jednostavno ga bacio u smeće.…
E-ciklopedija

Karlovac

14. 03. 2002.
Veliko mi je zadovoljstvo potpuno promjeniti sadržaj o gradu Karlovcu i to samo par dana nakon zamolbe Karlovčanima da se sami angažiraju. Na ovoj enciklopedijskoj stavci zahvaljujemo LuckyLucianu. Koji se javio i napisao ovaj lijepi e-ciklopedijski blic o Karlovcu. Zahvaljujemo se. Najbolje je postanak Karlovca opisao veliki hrvatski dramatičar Marijan Matković: "Rođenju većine europskih gradova kumuju maštovite legende. No, i mašta zatajuje, a legenda se pretvara u suhi povijesni podatak kada…