Markiranje je naziv koji je na čudan način dospio u školske klupe. Vjerovatno nikada nećemo saznati zašto taj izraz, koji uglavnom služi za označavanje (planinskih puteva, robe) označava i bijeg s nastave. Bez daljnjeg ulaženja u korijen riječi, markiranje ima svoje zakonitosti koji svaki mudriji srednjoškolac ima u malom prstu. 1.Markiranje prva dva sata - ovo je markiranje najpraktičnije i najlakše za opravdati. Opravdanja se kreću uglavnom između mame koja nije navila sat ili užasne…

Prvi moderni aparat za bušenje zuba konstruirao je John Greenwood (1760-1819), zubar američkog predsjednika Georgea Washingtona. Greenwood je bio rodom iz Bostona no zubarstvom se počeo baviti po doseljenju u New York. Najprije je iz hobija izrađivao različite vrste zuba od kljova slonova i vodenih konja. Godine 1790. Greenwood je upotrijebio kolovrat svoje majke da mu vrti zubarsku bušilicu. Stariji zubari koristili su za pogon bušilice tetivu luka, tehniku kojom su se koristili i draguljari…

Trials je disciplina brdskog biciklizma. Cilj je preskakanje zadanih prepreka, bez da biciklista nogama dodirne tlo. Prepreke mogu biti umjetno napravljene ili prirodne, za što je najzgodniji teren-kamenjar, kakvih ima mnogo u Dalmaciji. Sve se svodi na trikove koje na biciklu rade svojevrsni umjetnici, dakle balansiranje na prednjem, zadnjem kotaču, skakanje s visina, i slično. Vozi se s posebnim biciklima, koji su uglavnom lagani i manjih dimenzija. Za trials je specifično to što nije…

Najstarije skije stare su 4000 god. Nađene su u Švedskoj i Finskoj. U Norveškoj u arktičkom krugu pronađen je crtež dvojice ljudi na skijama nacrtan 2000 god. prije Krista. Koristili su ih kinezi, vikinzi za transport i izviđanje u ratu. Kao prvog nama poznatog skijaša izdvajamo Bojana Križaja a novija povijest skijanja u Hrvata obilježena je samo jednom obitelji. Prvi pak skijaški priručnik napisao je Jens Emmeahusen. Na skijaškim natjecanjima pobjeđuju uglavnom europljani, s ponekom iznimkom…

Po njemu se kaže silueta-figura koja se više naslućuje nego što se vidi. Rođen je u 1709g., a umro 1767g. Za vrijeme dok je Francuska još bila kraljevina, Silouette je postao upravnik državnih financija, ne sluteći kako će njegovo ime ostati ovjekovječeno ne samo u francuskom, nego i u mnogom drugim jezicima. Kako je tadašnji francuski kralj, Luj XV, bio vrlo rasipan i skoro da nije ispraznio državnu blagajnu, Silouette je odlučio smanjiti plaće i mirovine, te je uveo veći porez na…

Bio je francuski univerzalni umjetnik; slikar, grafičar i kipar (Pariz, 19.VI 1834 - 26.IX 1917). Imao je prirođenu predispoziciju za za crtež kao temelj likovnog izraza. Njeguje osjećaj za mjeru i proporciju te strogost i preciznost linije. Oko 1860. slika kompozicije s povijesnim temama, a započinje raditi i u grafici (bakrorez, litografija); otkriva ljepotu japanskog višebojnog drvoreza (Hokusai, Utamaro). 1865. dolazi u kontakt s E.Manetom kada u franc. slikarstvo dolazi do stvaranja nove…

Ruski književnik, ukrajinskog porijekla. Rodio se 1809. u Soročnicima, a umro 1852. godine u Moskvi. Jedan je od najvećih svjetskih pisaca. Jedno je vrijeme radio u Petrogradu kao činovnik, predavač povijesti na Sveučilištu i kao odgajatelj. 1836. godine, surađuje sa Puškinom u reviji "Suvremenik". Svoje prve novele objavio je u zbirci "Večeri na majuru kraj Dikanjke", koje su izrazito romantičarske po svom porijeklu, a oslanjaju se na postupke njemačkog romantizma i na motive ukrajinske…

Zamislite da lutate pustinjom i umirete od žeđi. Bacate pogled u daljinu i vidite jezero puno vode. Teturate se prema njemu, sve dok jezero ne isčezne, a vama ne ostane ništa osim vrućeg pijeska. To je fatamorgana ili prijevara koju pred našim očima stvara majka priroda zbog određenih uvjeta u atmosferi. Nastaje zbog toga što se svjetlosne zrake odbijaju o neki predmet te padaju na naše oči. Ono što mi vidimo je svjetlost, što je topli zrak prelama neposredno iznad puta, tako da nam se čini…

Dolomieu je bio francuski geolog (1750-1801). Po njemu je nazvan vijenac alpskih planina-Dolomiti. Bio je naučnik i veliki pustolov, pa je čak plovio na galijama malteških vitezova. No, vraćajući se sa pustolovine u Egiptu, pao je u englesko zarobljeništvo i biva zatočen u Mesini na Siciliji. Dolomieu se nije prepustio zatočeništvu, već je i njega iskoristio za naučni rad: sređivao je svoja zapažanja o prirodi i oblicima minerala, kamenja i vulkanskih stjena sjeverno od Sicilije. Najviše se…

U vrućim ljetnim danima prava je blagodat pri ruci imati kakvu termos-bocu s rashlađenim napitkom. No taj koristan izum isprva uopće nije bio namijenjen za čuvanje hladne limunade ili pak vruće kave. Termos-bocu izumio je britanski fizičar James Dewar krajem devetnaestoga stoljeća kao dio opreme znanstvenih laboratorija. No sama načela korištenja zrakopraznog prostora kao izolatora potječu još iz godine 1643. kada se talijanski fizičar Evangelista Torricelli proslavio pronalaskom živinog…