Početkom tekuće godine Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog prve domaće Strategije biogospodarstva do 2035. godine kojom bi se višegodišnja stihija u prikupljanju i iskorištavanju biomase iz šuma, poljoprivrede i prehrambene industrije nekako uvezala i počela davati bolje rezultate. Uz to, prema procjeni Europske komisije, Hrvatska ima najveće potencijale u prikupljanju i korištenju biomase od svih članica Europske unije pa zvuči nevjerojatno da je do sada tim resursom raspolagala bez plana i programa. 

Da stihija u „baratanju“ biomasom nije prejaka riječ svjedoči jedan od ključnih podataka iz predložene strategije koji kaže da Hrvatska nema službenu statistiku koliko biootpada nastaje u gospodarenju šumama, oranicama, vinogradima, farmama i na drugim mjestima gdje taj otpad nastaje, a može se ponovo iskoristiti za proizvodnju, primjerice, energije ili drvnih proizvoda poput briketa i peleta što je ključ cijele ideje biogospodarstva. U svakom slučaju, prijedlog Vlade je da se biootpad počne organizirano prikupljati u pet regionalnih centara za biomasu te da nositelj razvoja biogospodarstva bude Centar izvrsnosti u biotehnologiji i prehrambenom inženjerstvu pri zagrebačkom Prehrambeno biotehnološkom fakultetu.

„Projektnom dokumentacijom predviđeno je do šest tisuća kvadratnih metara novog prostora smještenog u neposrednoj blizini PBF-a. Ishođena je suglasnost Sveučilišta u Zagrebu za ustupanje zemljišta sa pravom rušenja i građenja. Realiziran je idejni plan nove zgrade te je izrađen plan opremanja. Ukupno procijenjeno ulaganje iznosi približno 20 milijuna eura“, navodi se u Strategiji. 

Kada su u pitanju lokacije budućih regionalnih centara za biomasu, Vlada nije izašla s prijedlogom gdje bi se oni nalazili, ali kao kriterije za odabir lokacija navela je „blizinu cestovne, željezničke, riječne i pomorske mreže te blizinu odgovarajućih prerađivačkih kapaciteta“. Iz potonjeg okvira i prijedloga broja centara za biomasu, očito je da bi se četiri centra nalazila u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci ili u blizini tih gradova. U Studiji utjecaja na okoliš strategije za biogospodarstva Ministarstvo poljoprivrede navelo je kako će lokacije centara biti predložene kada se utvrde oni nedostajući podaci s početka našeg teksta, o tome koliko točno biomase nastaje, kakve i na kojim područjima. Ni studija utjecaja na okoliš strategije ni sama strategija ne razrađuju podrobnije veličinu centara za biomasu, njihov unutarnji ustroj, potreban broj radnika ili neki drugi tehnički ili funkcionalni aspekt tih postrojenja čije će pozicioniranje posve sigurno izazvati reakciju udruga za zaštitu okoliša i šire javnosti. 

Budući da svaka strategija od nečega ipak treba početi, i u Strategiji biogospodarstva ipak se pošlo od nekih procjena o osnovnim gabaritima biogospodarstva u Hrvatskoj. Kao polazište uzeti su izračuni Europske komisije koja je na platformi o tijekovima biomase u Europskoj uniji u 2020. godine procijenila godišnju proizvodnju biomase u Hrvatskoj na 9,8 milijuna tona, od čega 70 posto dolazi iz poljoprivrede, a 30 posto iz šumarstva. Od ukupno raspoložive poljoprivredne biomase, 45 posto bilo je namijenjeno za domaću potrošnju hrane, 17 posto je otišlo u izvoz, a 38 posto su bili ostaci ili nusproizvodi. Potrošnju poljoprivredne biomase za proizvodnju energije u elektranama na biomasu i bioplin u Hrvatskoj Komisija je procijenila na tisuću tona suhe tvari.

Proizvodnja šumske biomase, prema istome izvoru, iznosila je 2.785.000 tona suhe tvari, a procjenjuje se da je na raspolaganju bilo još 819.000 tona šumske biomase koja nije bila prijavljena. Ono što je prijavljeno od biomase koja se iz šuma stavlja na tržište najvećim dijelom se koristi za proizvodnju u drvnoj industriji, za izvoz i kao „sirovina“ za elektrane na biomasu. Upravo je raspolaganje šumskom biomasom od strane državnog poduzeća Hrvatske šume, iako Europska komisija procjenjuje da višestruko više biomase kod nas nastaje u poljoprivredi, potaknulo najviše pitanja u saborskoj raspravi o Strategiji biogospodarstva. 

Na saborskom Odboru za poljoprivredu, primjerice, prozvane su Hrvatske šume zbog izostanka službenih podataka koliko biomase raspoložive za ponovnu preradu nastaje u šumama, a zamjereno im je što centre za obradu biomase nisu već osnovali pri šumarijama. U saborskoj raspravi o strategiji kritizirana je, među ostalim, ideja da se šumska biomasa uopće koristi za proizvodnju električne energije u elektranama (Ivana Ribarić Majanović,SDP), apelirano na potrebu stvaranja jedinstvene baze podataka o biomasi (Marijana Puljak, Centar), upozoreno na nejasnu povezanost strategije s općim ciljevima u poljoprivredi kao što je povećanje vlastite proizvodnje i samodostatnosti (Draženka Polović, Možemo), zatražena razrada izvora financiranja razvoja biogospodarstva s naglaskom na izvore iz fondova EU (Dalibor Paus, IDS) i uočen nedostatak računice o održivosti i isplativosti prerade biootpada po njegovim vrstama u strategiji (Mate Vukušić, SDP), uz jednodušan zaključak da recentne afere s prikupljanjem i odlaganjem otpada u Lici i u Hrvatskom zagorju opominju kako nadzor nad raspolaganjem otpada – predstavlja veliki društveni problem. 

Parlamentarna diskusija otvorila je i pitanje tko će profitirati od razvoja biogospodarstva. Prema procjenama Europske komisije, u 2021. godini domaće je biogospodarstvo doseglo dodanu vrijednost od četiri milijarde eura što je približno devet posto od ukupne dodane vrijednosti hrvatskog gospodarstva, te je zapošljavalo nešto više od 213.000 osoba. Promatrano po sektorima, prema istome izvoru, najveći udio u broju zaposlenih i dodanoj vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu imaju poljoprivreda i proizvodnja hrane. Ove dvije djelatnosti zajedno čine 70,8 posto od ukupnog broja zaposlenih u biogospodarstvu te ostvaruju 69,2 posto dodane vrijednosti. Šumarstvo i prerada drva zapošljavaju 18 posto od ukupno zaposlenih u biogospodarstvu te ostvaruju 15,6 posto dodane vrijednosti. Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenome u hrvatskom biogospodarstvu u 2021. godini iznosila je 21.000 eura, odnosno polovicu EU prosjeka, izračunala je Europska komisija. 

Kada je u pitanju uloga Strategije u biogospodarstvu u energetici, preuzima se cilj koji je već zaveden u državnom Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. godine: povećanja proizvodnje električne energije u postrojenjima na biomasu i bioplin za 240 posto, čime bi se njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora povećao na 9,5 posto. Trenutno radi 38 elektrana na biomasu i 20 elektrana na bioplin. Korištenje biogoriva u prometu bi do 2030. godine trebalo povećati za 230 posto. Pritom se u strategiji navodi kako je u 2020. godini proizvedeno 170 tona biogoriva, dok su instalirani kapaciteti iznosili 41.000 tona. S druge strane, spomenute godine uvezeno je 58.900 tona biodizela te 900 tona bioetanola.

Iako ne raspolaže sa službenim podacima o ukupnoj količini biootpada koji se iz poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva ponovo koristi u proizvodnji, Vlada u spomenutom strateškom dokumentu vrijednost proizvodnje prerade i pretvorbe biomase u državi procjenjuje na 12 milijardi eura. Odatle izvlači cilj da se do 2035. godine, boljim prikupljanjem i iskorištavanjem biomase, spomenuta vrijednost digne na 15 milijardi eura, a dodana vrijednost po zaposlenome u biogospodarstvu poveća s 21.000 na 25.000 eura. 

Kada će državni aparat krenuti u ostvarenje potonjih ciljeva - nejasno je. Naime, u spomenutoj saborskoj raspravi zatraženo je da se u strategiju unesu rokovi za osnivanje Koordinacijskog tijela za razvoj biogospodarstva sastavljenog od predstavnika svih Vladinih resora i agencija, fondova i ureda uključenih u provedbu strategije i koje bi, među ostalim, trebalo predložiti lokacije regionalnih centara za prikupljanje i distribuciju biomase. U svakom slučaju, na izglasavanje Strategije biogospodarstva u Saboru još se čeka, što navodi na zaključak da bi se Koordinacijsko tijelo moglo formirati do kraja godine kako bi se nagodinu možda prešlo s riječi na djela u razvoju biogospodarstva.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Julien de Rosa/AFP

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.