Europski parlament 17. lipnja usvojio je novu uredbu o biljkama dobivenima novim genomskim tehnikama (NGT). Uvedeni okvir razlikuje dvije kategorije NGT biljaka: one koje su usporedive s konvencionalno oplemenjenim sortama bit će podvrgnute znatno blažim pravilima, dok će složenije genetske modifikacije i dalje ostati obuhvaćene postojećim zakonodavstvom o GMO-u. 

Zagovornici uredbe tvrde da će nova pravila europskim poljoprivrednicima omogućiti razvoj kultura otpornijih na klimatske promjene, bolesti i štetočine, te povećati konkurentnost europske poljoprivrede. No, odluka je izazvala oštre reakcije dijela znanstvene, ekološke i poljoprivredne zajednice. Kritičari upozoravaju na dugoročne posljedice za okoliš, bioraznolikost, prehrambeni suverenitet i položaj malih proizvođača. 

O tome što nova europska regulativa znači u praksi, zašto je riječ o svojevrsnoj deregulaciji GMO-a te kakve bi posljedice mogla imati za male poljoprivrednike, potrošače i tržište sjemena - uključujući i Hrvatsku – razgovarali smo s predstavnicima organizacije Europske koordinacije Via Campesina (ECVC), koja ima članice-organizacije u 20 europskih zemalja, a u Hrvatskoj je to Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske.

Članovi Via Campesina prilikom ranijeg prosvjeda ispred Europskog parlamenta (FOTO: Flickr/ViaCampesina)

Za početak, hoćete li našim čitateljima ukratko predstaviti svoju organizaciju i objasniti čime se bavite?

- Europska koordinacija Via Campesina krovna je organizacija koja predstavlja europske male poljoprivrednike i poljoprivredne radnike. Imamo tri glavna cilja: promicanje agroekologije malih obiteljskih gospodarstava kao alternative industrijskoj poljoprivredi, obranu prava poljoprivrednika te promicanje prehrambenog suvereniteta.

Možete li sažeti što glasovanje Europskog parlamenta o novim genomskim tehnikama zapravo znači za okoliš, male poljoprivrednike i potrošače?

- Novom uredbom o biljkama genetski modificiranima pomoću novih genomskih tehnika (NGT), koju su usvojile tri institucije Europske unije, ukidaju se ključni zahtjevi postojećeg zakonodavstva o GMO-ima koje je rezultat dugogodišnje mobilizacije poljoprivrednika, građana i ekoloških organizacija tijekom 1990-ih. Hrana više neće morati biti označena kao genetski modificirana, što znači da potrošači sada neće imati informaciju o tome je li proizvod koji kupuju genetski modificiran ili nije. Više neće biti obvezne pojedinačne procjene rizika za svaku NGT biljku niti metoda za njihovo otkrivanje i identifikaciju, odnosno analitička sljedivost. To znači da više neće biti moguće pratiti njihov utjecaj na okoliš nakon puštanja u okoliš. Ako nakon toga nastane šteta – primjerice neočekivane interakcije s divljim biljkama, drugim usjevima ili čak mogući negativni učinci na ljudsko zdravlje – zbog nedostatka analitičke sljedivosti i praćenja nakon stavljanja na tržište moglo bi biti vrlo teško potpuno ukloniti takve biljke iz okoliša. Za poljoprivrednike, posebno ekološke proizvođače i druge proizvođače koji posluju u sustavima bez GMO-a, bit će teško izbjeći slučajnu kontaminaciju usjeva. To ne pogađa samo proizvođače, nego cijeli prehrambeni lanac – uključujući preradu hrane, trgovce i druge sudionike. Prema novoj uredbi, čini se da će teret sprječavanja takve kontaminacije pasti upravo na ekološki i GMO-free sektor, koji će snositi i gospodarske posljedice, poput gubitka certifikata kvalitete ili povjerenja potrošača. Posljednji, ali možda i najvažniji rizik za poljoprivrednike (kao i za male i srednje sjemenarske tvrtke) odnosi se na patente koji obuhvaćaju NGT biljke te proizvode i genetske informacije dobivene iz njih. Patenti vlasnicima daju potpun monopol nad korištenjem patentirane tehnologije ili proizvoda. U slučaju kontaminacije usjeva ili kasnije u prehrambenom lancu, to može dovesti do pravnih sporova zbog navodne povrede patenta. Bez metoda za otkrivanje tih NGT biljaka, poljoprivrednicima će biti teško dokazati da nisu koristili patentirani izum, čak i ako je prisutnost rezultat slučajne kontaminacije. Teret dokazivanja bit će na njima. Budući da neće biti moguće razlikovati NGT biljke od konvencionalno uzgojenih biljaka, patenti bi se mogli proširiti i na biljke dobivene klasičnim oplemenjivanjem koje imaju slična svojstva kao patentirane NGT biljke, primjerice otpornost na određeni patogen koja se može pojaviti i kod konvencionalnih biljaka.

 "Poljoprivrednicima, posebno ekološkim proizvođačima i drugim proizvođačima koji posluju u sustavima bez GMO-a, bit će teško izbjeći slučajnu kontaminaciju usjeva" (FOTO:Denis Lovrović/Lupiga.Com)

Je li nova uredba zapravo deregulacija? Možemo li očekivati manje nadzora, manje propisa i manje ograničenja za GMO hranu?

- Da, riječ je o deregulaciji jer se za NGT biljke ukida većina zahtjeva postojećeg zakonodavstva o GMO-ima (Direktiva 2001/18/EC), kao što je prethodno objašnjeno. 

Ekološke organizacije kritizirale su glasovanje tvrdeći da „ovdje nije riječ o inovacijama, nego o tome da se nekolicini velikih korporacija omogući ostvarivanje sve većih profita na štetu milijuna poljoprivrednika, potrošača i prirode“. Slažete li se s tom ocjenom?

- Apsolutno. Inovacije u oplemenjivanju biljaka ne zahtijevaju genetske modifikacije. Postoji velik broj različitih dionika – uključujući male i srednje sjemenarske tvrtke, poljoprivrednike, mreže za razmjenu sjemena i druge – koji razvijaju sjeme i biljke prilagođene različitim modelima poljoprivrede i uvjetima uzgoja. S druge strane, razvoj NGT biljaka izuzetno je skup, a patenti na tehnologije i proizvode ograničavaju inovacije jer vlasnicima patenata daju potpuni monopol nad njihovim korištenjem. Takav sustav pogoduje koncentraciji tržišta sjemena u korist velikih kompanija koje posjeduju patente, poput Corteve, Bayera, BASF-a i Syngente, dok će druge tvrtke morati plaćati licence za korištenje patentiranih tehnologija ili genetskih informacija. Mogući su i pravni sporovi zbog kontaminacije i navodne povrede patenata, što dodatno jača položaj tih kompanija. Posljedica takve koncentracije tržišta je smanjenje agrobioraznolikosti i rast cijena sjemena.

"Ugrožava se pravo poljoprivrednika na ponovno korištenje i oplemenjivanje vlastitog sjemena" (FOTO: Ivor Fuka/Lupiga.Com)

Koja je zapravo razlika između „stare“ generacije GMO-a i biljaka dobivenih novim NGT-om

- Biljke dobivene NGT metodama također su GMO-i, ali nastaju novim tehnikama genetske modifikacije, poput mutageneze i cisgeneze. Starija generacija GMO-a nazivala se transgenim GMO-ima jer uključuje unošenje stranog DNK. Prema pravu Europske unije, i NGT biljke smatraju se GMO-ima, ali za njih vrijedi posebno izuzeće od zahtjeva Direktive 2001/18/CE zbog njihova posebnog statusa, kao lex specialis.

Koji je glavni argument protiv GMO hrane – prijetnja prehrambenom suverenitetu, okolišu ili nešto drugo?

- Za Europsku koordinaciju Via Campesine, najveća prijetnja odnosi se na dugoročni utjecaj na poljoprivredne sustave i korporativnu kontrolu nad sjemenom kroz sustav patenata. Kao što je već objašnjeno, patenti potiču koncentraciju tržišta sjemena. Vidi, primjerice, iskustvo SAD-a. To dovodi do nestanka malih i srednjih sjemenarskih tvrtki, ugrožava prava poljoprivrednika na ponovno korištenje i oplemenjivanje vlastitog sjemena te povećava rizik da se patenti prošire i na konvencionalne biljke. Time nekoliko velikih kompanija stječe sve veću kontrolu nad biljnim genetskim resursima. Dugoročno to dovodi do značajnog smanjenja raznolikosti usjeva, čime naši poljoprivredni sustavi postaju manje otporni na klimatske promjene, štetočine i bolesti. Osim toga, mnoge GMO i NGT kulture otporne su na herbicide, što dugoročno potiče razvoj otpornosti korova i održava ovisnost poljoprivrede o kemijskim pesticidima umjesto prijelaza na druge metode suzbijanja štetočina.

Jedan od susreta članica Via Campesina (FOTO: Ivor Fuka/Lupiga.Com)

Koje biste politike ili mjere preporučili u vezi s GMO-ima i novim genomskim tehnikama?

- Prema mišljenju ECVC-a, nova uredba stvorit će brojne pravne nejasnoće te nije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije koje se odnose na prekograničnu sljedivost GMO-a, Kartagenski protokol. Stoga je naša glavna preporuka osporiti uredbu u cijelosti. Sličan slučaj dogodio se u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je zakon o preciznom oplemenjivanju biljaka osporen na sudu. Sud je zaključio da vlada nije provela odgovarajuću procjenu učinaka prije donošenja zakona. Naša organizacija također preporučuje da Europska unija preispita i razjasni svoje zakonodavstvo o patentima kako bi se spriječile zlouporabe patenata, osiguralo da poljoprivrednici ne budu kazneno gonjeni u slučajevima slučajne kontaminacije te preokrenuo teret dokazivanja u postupcima zbog navodne povrede patenta. Na našim internetskim stranicama može se pronaći detaljniji dokument o patentima na GMO i NGT biljke, kao i opća publikacija o reformi zakonodavstva o sjemenu u Europskoj uniji i njezinom utjecaju na prava poljoprivrednika i seljačku poljoprivredu. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.