Elon Musk najbogatiji je čovjek na svijetu – i jedan od najmoćnijih. Njegove kompanije danas imaju ključnu ulogu u svemirskoj industriji, satelitskim komunikacijama, društvenim mrežama i razvoju umjetne inteligencije, dok je sam Musk posljednjih godina izravno zakoračio i u visoku politiku. Upravo tu transformaciju pokušava razložiti Oscarom nagrađivani dokumentarist Alex Gibney u gotovo pa četverosatnom filmu „Musk“, koji je svjetsku premijeru imao jučer na Venecijanskom filmskom festivalu.

Gibney je na dokumentarcu počeo raditi krajem 2022. godine, a kako piše Hollywood Reporter, film se tijekom produkcije neprestano širio. Gibney je do kraja 2024. godine završio prvu, dvosatnu verziju filma, u kojemu je istražio Muskovo djetinjstvo, njegove rane pothvate u Silicijskoj dolini, ubrzani razvoj SpaceX-a, preuzimanje Tesle, lansiranje Starlinkovih satelita, zapošljavanja i otpuštanja u Neuralinku, njegov juriš na Twitter, razne sulude ljubavne avanture te brojne druge događaje.

Na Mostru su stigli američka tehnološka novinarka Zoë Schiffer iz Wireda, Oscarovac Alex Gibney te influencerica Ashley St. Clair, bivša partnerica Elona Muska, s kojim ima dijete (FOTO: Tiziana Fabi/AFP)

Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima 2024. godine, kojoj je Musk znatno pripomogao obilnim donacijama, Gibney je dobio priliku nastaviti snimanje. Musk je u međuvremenu – ne i zadugo – postao jedan od Trumpovih najbližih suradnika. Gibney je tako nastavio pratiti njegovu političku epizodu u Washingtonu, uključujući Muskovo sudjelovanje u DOGE-u, tijelu koje je Trumpova administracija predstavila kao instrument za rezanje državne potrošnje. Tijekom rada u Washingtonu Musk je, sugerira Gibney, imao pristup osobnim podacima desetaka milijuna Amerikanaca te ih potencijalno prikupljao, možda čak i s namjerom da ih naknadno iskoristi u političke svrhe.

Redatelja pritom ne zanima samo Muskova osobnost, ekscentričnost ili privatni život. Puno važnije pitanje koje film otvara jest što se događa kada golemu moć koncentrira pojedinac koji je kaotičan, nepredvidiv i nije demokratski izabran ni na jednu javnu funkciju, a istodobno ima kontrolu nad nizom sustava ključnih za društvo. Jedan od primjera je Starlink, Muskov sustav satelitskog interneta koji ima golem utjecaj na ratom pogođena područja. Slično vrijedi i za SpaceX, koji je postao toliko važan za američki svemirski program da se NASA u velikoj mjeri oslanja na njegovu tehnologiju i lansiranja. Istodobno, kupnja Twittera Musku je omogućila kontrolu nad jednom od najvažnijih globalnih komunikacijskih platformi, preko koje je izgradio izravan politički kanal prema državnicima i političarima.

Gibney upravo u toj koncentraciji moći vidi najveći problem. U njegovoj interpretaciji Musk više nije tek milijarder koji koristi svoje bogatstvo kako bi ostvario politički utjecaj, nego čovjek koji posjeduje infrastrukturu o kojoj ovise države, vojske, svemirski programi i milijuni korisnika. U filmu se, dakle, Muskovo djelovanje ne promatra samo kroz prizmu njegova bogatstva, nego kroz mogućnost stvaranja nove vrste političke moći – one koja ne mora nužno ovisiti o izborima, i koju tradicionalne političke institucije više ne mogu učinkovito ograničiti.

„Kako akumulira sve više moći, više nije zainteresiran za obuzdavanje svojih najgorih impulsa“, rekao je Gibney za The Hollywood Reporter, prepričavajući i izjavu jednog od ljudi koji su blisko surađivali s Muskom. Prema toj osobi, Musk je „najnesretniji čovjek“ kojeg je ikada upoznao, a dio te nesreće prelijeva se na ljude oko njega.

Da film ne želi biti konvencionalna biografija, sugerira i glazbeni doprinos Davida Byrnea, nekadašnjeg frontmena kultnih Talking Headsa. On je za dokumentarac napisao i izveo originalnu pjesmu „Let Me Sell You a Dream“. Byrne je tekst pjesme gradio koristeći stvarne Muskove izjave, pretvarajući ih u ono što redatelj opisuje kao zajedljivu, ritmičnu poeziju.

Sam Gibney je film opisao kao pokušaj da se bez uljepšavanja sagleda Muskova transformacija i način na koji je njegovu poslovnu moć postupno počela pratiti politička moć.

I tu se priča o Musku prestaje svoditi na ekscentričnog milijardera: koliko je zapravo opasno kada jedan čovjek, bez ijednog osvojenog glasa na izborima, preko privatnih kompanija dobije poluge moći koje u nekim područjima nadilaze one kojima raspolažu čitave države?

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Matt Ramey/AFP

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.