Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske danas će se i zvanično naći Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovaj zakon se pojavljuje na prijedlog Milorada Dodika u cilju „zaštite“ RS-a i njenih institucija, kako režim kaže, od „uticaja“ Zapada i „političkog“ Sarajeva, ali njegova priroda je daleko složenija od ove nacionalističke propagande. Naime, prijedlog ovog zakona pojavio se onda kada je Transparency International istupio sa tvrdnjom da članovi Dodikove porodice primaju sredstva iz entitetskog budžeta, ukazujući na korupciju. Pritom, rad nevladinih organizacija na borbi za građansku ravnopravnost, transparentnost vlasti i institucija, kao i kritika ekonomskog monopola koji bezumno eksploatiše radnu snagu, zemlju, resurse i svakodnevno dobija tendere poput firme Prointer, ugrozio je stabilnost ovog političkog i ekonomskog monopola. Sve više ljudi ne izlazi na izbore, okrenuto je ka određenim opozicionim grupama, a sve više mladih ili odlazi ili ulazi u NVO sektor tražeći neki prostor borbe protiv koruptivnog i birokratskog sistema. 

Ne manje važno je i da je ideološki pravac NVO sektora u RS-u okrenut protiv nacionalizma i vezan je sa NVO sektorom u Federaciji BiH, ostvarujući i projektnu saradnju, ali najviše radeći na izgradnji mira i stabilnosti. Ovo je dodatno uzdrmalo temelje nacionalističke retorike. 

NVO sektor u RS-u doticao se prethodnih godina, kako socijalnih, tako i političkih pitanja, a svojim djelovanjem uticao je i na donosioce odluka i političke procese. Prema istraživanju Centra za promociju civilnog društva u BiH postoji oko 25.000 aktivnih nevladinih organizacija i udruženja građana što je jasan pokazatelj da ovaj sektor okuplja veliki broj ljudi oko sebe i čini važnu protutežu vlasti. Iako su vladajuće stranke u RS uspjele oko sebe okupiti veliki broj populacije, uglavnom po principu klijentelizma, ucjena poslom i nacionalističkom retorikom straha, održavanje vladavine ovih stranaka zavisi od potpunog ovladavanja onim što bi se moglo nazvati društvenim glasom. 

Prijedlog zakona pojavio se onda kada je Transparency International istupio sa tvrdnjom da članovi Dodikove porodice primaju sredstva iz entitetskog budžeta (FOTO: HINA/Arhiva)

Tvrdi se da je ovaj zakon pisan po uzoru na američki, ali američki zakon ne ograničava nevladine organizacije da se zalažu za politička pitanja, kritiku vlasti, uticaj na političke predstavnike i državne institucije, niti minimalizuje rad nevladinog sektora. Američki zakon samo reguliše transparentnost rada nevladinog sektora, ali ne utiče na njegov rad. Dodikov zakon je samo relativno blaža verzija ruskog zakona koji je donesen 2012. godine, a usvojen 2015. godine, u kome se javlja pojam „strani agent“ i u kome se drakonski kažnjavaju nevladine organizacije i pojedinci ukoliko svojim radom narušavaju „sigurnost“ zemlje. Šta je ta „sigurnost“ ostaje relativno pitanje. 

Koji su onda ciljevi i posljedice ovog zakona? 

Prema Članu 3. ovog zakona jasno se zabranjuje političko djelovanje nevladinih organizacija i obavljanje bilo kakve političke aktivnosti, a političkim djelovanjem se podrazumjeva sve od učešća u predizbornoj kampanji, finansiranja kandidata, sprovođenja političke aktivnosti radi formiranja javnog mišljenja, pa sve do aktivnosti koje utiču na organe i institucije RS-a. U suštini cilj je zabraniti građanima, u najširem smislu te riječi, političko djelovanje mimo političkih stranaka, a već se zna koje stranke drže politički monopol i bez kojih se pojedinac ne može probiti u političkom životu. Pritom, ovdje imamo slučaj profesionalizacije politike, tako da politika važi samo za vladajuće elite iako sam pojam politike podrazumijeva brigu o uređenosti zajednice od strane svih ljudi. Iako Član 4 već protivrječi prethodnom članu jer smatra da se političkim djelovanjem ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, zaštite prava nacionalnih manjina, korupcije itd. svi ovi elementi direktno utiču na politički sistem jer sve zakonske izmjene i dopune znače uticanje na institucije RS-a i izabrane predstavnike. 

Financijski izvještaj će analizirati Ministarstvo pravde, a u Članu 16. se već spominje pojam agent stranog uticaja gdje se određena nevladina organizacija kažnjava ukoliko djeluje kao „na štetu građana“ u skladu sa zakonima RS-a. Drugim riječima, djelovanje nevladinog sektora mora biti pod kontrolom vlasti čiji je cilj što više umanjiti uticaj ovog sektora. Tako će se brojne organizacije, da bi opstale, morati preregistrovati sa entitetskog na državni nivo, što će dovesti do dodatne anti-NVO retorike o uticaju „političkog“ Sarajeva u „rušenju“ RS-a. O prijetnjama koje donosi ovaj zakon razgovarali smo s nekim aktivistima čije organizacije su direktno napadnute ovim zakonom. 

"Targetiraju se organizacije koje u svom radu imaju za cilj praćenje rada javnih institucija i, između ostalog, političkih lidera" (FOTO: Žurnal)

„Ono što je jasno je da sam ovaj zakon u stvari specifično targetira organizacije koje u svom radu imaju za cilj praćenje rada javnih institucija i, između ostalog, političkih lidera. On je ustvari donesen da bi se proces monitoringa rada institucija stavio pod kontrolu, a u svojoj praksi za cilj ima represiju, zabranu slobode izražavanja, mišljenja, kritiku rada političara, pozivanje na odgovornost i spremnost da institucije i političari rade u svojstvu naroda koji je odlučio da ti ljudi budu na vlasti“, kaže za Lupigu Branko Ćulibrk, direktor organizacije Centar za mlade KVART iz Prijedora.

Po njegovoj procjeni najviše će trpiti organizacije koje plasiraju tavke vijest i informacije u javni prostor, kao i one organizacije koje rade sa građanima i mladima koji su obespravljeni u društvu. 

„To je jedan trend progona ovih ljudi i organizacija još od kraja 2019. godine sa protestima Pravda za Davida. Civilno društvo iako pokušava aktivno da odgovori na prijetnje koje se dešavaju nema dovoljnu moć da mijenja ovaj sistem i društvo na način kao što bi se to desilo u nekim drugim demokratskim državama. Samo povjerenje u civilni sektor je poljuljano od strane građana upravo zbog linča i retorike usmjerene prema radu nevladinih organizacija koje su u društvu predstavljene kao neprijateljske. Naša organizacija je registrovana u RS-u i direktno će biti pogođena ovim zakonom. Kada govorimo o posljedicama ovog zakona, ja ih posmatram dvostruko. Prvo, da ćemo sukcesivno biti kontrolisani i kažnjavani zbog realizacije aktivnosti koje nisu u skladu sa novim zakonom, a koje nacrt zakona prilično široko opisuje kao političko djelovanje. A drugo je da će se organizacije po prijavama gasiti. Oba ova scenarija imaju isti cilj, osposobiti državu da u potpunosti ugasi pluralizam mišljenja i slobode nad svojim građanima“, ubijeđen je Ćulibrk.

Erduan Katana iz udruženja Radnička solidarnost iz Banja Luke ima prilično slično mišljenje o Zakonu o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i posljedicama koje će on ostaviti na civilno društvo.

„Ukoliko, a vjerovatno hoće, ovaj zakon bude usvojen sve organizacije civilnog društva u RS koje primaju strane donacije će biti proglašene 'agentima stranog uticaja'. Kada bi se Vlada RS gledala kroz ovaj zakon onda bi ona sigurno bila najveći agent stranog uticaja jer stalno prima razne donacije od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Usvajanjem predloženog zakona bi se ugrozila ne samo ljudska prava onih koji rade u ovim organizacijama, već bi se dodatno narušila i sloboda izražavanja, jer se zakonom ostavlja mogućnost ministru pravde RS da odlučuju šta jeste, a šta nije politički uticaj. Ovim se direktno ugrožava i sloboda izražavanja garantovana članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i državnim i entitetskim Ustavom. Naša organizacija, Radnička solidarnost, registrovana je na državnom, a ne na entitetskom nivou pa se ovaj zakon ne bi mogao odnositi na nju, ali kako živimo u jednom kleptokratskom sistemu kome je cilj prije svega oteti građanima što više para i mi razmišljamo o prebacivanju sjedišta u entitet Federaciju BiH“, kaže nam Erduan Katana.

„To je jedan trend progona ovih ljudi i organizacija još od kraja 2019. godine sa protestima Pravda za Davida" (FOTO: Nino Maričić)

Da je zakon vrlo restriktivan, što će dovesti do toga da će mnoge organizacije i mediji ili prestati sa radom ili promijeniti način djelovanja, smatra Aleksandar Žolja, izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka. 

„Veliko je pitanje kako će se zakon, kada bude usvojen, tumačiti i implementirati. Ako se bude striktno tumačio, svaka vrsta inicijative prema vlastima može biti okarakterisana kao političko djelovanje i kao takva sankcionisana. Pored toga ćemo se samo baviti prekomjernim izvještavanjima prema Ministarstvu pravde da nećemo imati vremena da se bavimo bilo čime pored toga. Zakonodavac nije htio da unaprijedi ovu oblast, njegove namjere su da učini život organizacija nepodnošljivim. Opozicija je marginalizovana, struka u svim oblastima ćuti. Ne štiti profesiju jer je na budžetskim jaslama. Tako da je ostalo svega par organizacija i medija koji 'prave probleme' i treba ih ućutkati. To je suština. Moramo se više otvoriti prema javnosti i građanima, te raditi takve vrste zajedničkih inicijativa koje su važne građanima i gdje nam građani mogu biti saveznici. Naš imidž u javnosti je poljuljan, ovaj zakon sa etiketom stranog agenta će ga dodatno poljuljati, a samo zajedničke aktivnosti sa građanima mogu vratiti poljuljani imidž i zaštitu od ovakvih inicijativa od strane vlasti“, objašnjava Aleksandar Žolja,

Na kraju, treba istaknuti, kako su zaista velike šanse da ovaj zakon bude usvojen i da je on, pored Zakona o kriminalizaciji klevete, još jedan korak u projektu cenzure kojeg uspostavlja vlast. Iako je velik broj građana pasivan i ne želi imati nikakvog posla sa političkim životom, činjenica je da ovi zakoni imaju velike posljedice po život čitavog društva i da se politika još jedanput bavi ljudima, htjeli mi to ili ne. Iako će vlast možda imati nekog uspjeha o ovladavanju civilnim sektorom, ne samo kroz represiju građanskih organizacija nego i kroz uspostavljanje desničarskih civilnih organizacija koje će raditi ono što im vlasti nalože, to neće spriječiti širi socijalni bunt koji će s vremenom zahtijevati temeljitu društvenu promjenu. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com/Denis Lovrović

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.