Civilno društvo u Hrvatskoj uvjerljivo je u najgoroj situaciji u cijeloj Europskoj uniji potvrđuje istraživanje Instituta za europske politike iz Berlina objavljeno krajem studenog. Nakon što je ovog ljeta Europska komisija izravno kritizirala hrvatsku vladu jer nije postignut napredak u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, berlinski institut to je i plastično potvrdio u „Pregledu otpornosti vladavine prava u Europi“. 

Prema njemačkim znanstvenicima, Hrvatska je u gotovo svim kategorijama najčešće pri dnu, u društvu Bugarske, Rumunjske i Mađarske, dok je po organizaciji i neovisnosti civilnog društva te povjerenju u institucije, na samom dnu. Valja napomenuti kako se ovdje ne radi o ocjenjivanju samih udruga već o širem društvenom kontekstu, političkoj klimi, sustavnoj potpori udrugama te okruženju u kojem bi civilno društvo bilo neovisno i slobodno. Onako kako je u uređenim zemljama gdje civilno društvo, zajedno sa znanstvenom zajednicom i medijima, služi građanima kao korektiv vlasti. Zašto su važni građani, koji se organiziraju kako bi riješili ili ukazali na društvene probleme, najbolje pokazuju slučajevi poput udruge „Srđ je naš” koja je uspjela spriječiti privatne investitore da Dubrovčanima oduzmu jedan od rijetkih „komada“ prirode koji nije zahvatila apartmanizacija. 

„Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sustav civilnog društva se, pod vladama različitih političkih predznaka, konstantno rastakao. U Europskoj uniji civilno društvo je pružatelj usluga i u tom pravcu ide i Hrvatska. No, 'zlatno doba' bilo je prije ulaska u Uniju kada je civilno društvo državi trebalo, s jedne strane, radi ispunjavanja uvjeta pristupnih pregovora, a s druge, radi javnog interesa i efikasnijeg funkcioniranja države”, objašnjava Nikola Buković, Gongov stručnjak za pitanja civilnog društva, dodajući da je Gong od hrvatske vlade zatražio „nužne korake kako bi se poboljšao položaj zagovaračkih organizacija”.

Institut za europske politike doslovce je pokazao, uz slike u boji, kakvo je stanje s udrugama od javnog interesa koje bi trebale pratiti i poboljšavati rad institucija kao i kvalitetu javnih politika.

Hrvatska je najgora zemlja u EU po pitanju povjerenja u institucije i potpore vlasti civilnom društvu (IZVOR: Resilio)

Znanstvenici s berlinskog instituta pokušali su odgovoriti u kojim su zemljama demokracija i vladavina prava posebno ranjivi na negativne utjecaje. 

„Projekt Resilio proučava sposobnost vladavine prava da izdrži pritiske na društvo kao i sposobnost da, pod tim pritiskom, održi vitalne funkcije”, ističe voditeljica projekta Maria Skora. 

Hrvatska, prema ovim istraživanjima, očekivano loše stoji po pitanju funkcionalnosti javne uprave, odnosno organa vlasti od lokalne do nacionalne razine. No, zbog nedostatka potpore vlasti, pri čemu se ne misli (samo) na financijske potpore već na cjelokupnu strategiju - civilnom društvu prijeti kolaps. 

Evidentno loše stanje, na koje očito više ne upozorava samo Gong, prouzročeno je nedjelovanjem hrvatske vlade koja, prema riječima Europske komisije, u sedam godina nije pokazala „napredak u izradi novog strateškog dokumenta” kojim bi se razvoju civilnog društva pružila sustavna podrška. 

Ne čudi stoga što je Gong vladi direktno predložio Preporuke za razvoj modela održivosti i otpornosti zagovaračkih organizacija civilnog društva.

„Situacija je takva da je uistinu dogorjelo pa smo jednostavno morali nešto učiniti. Nekada se o funkcioniranju civilnog društva moglo raspravljati na Savjetu za civilno društvo, no ovo tijelo već mjesecima nije formirano. Institucionalni kanali su zatvoreni”, upozorava Buković.

"Nije lako stranačkim pristašama objasniti zašto financirati nekoga tko te kritizira, ali je neophodno ukoliko želimo živjeti u normalnom društvu" - Nikola Buković (FOTO: GONG)

Gongov stručnjak će napomenuti da je namjera potaknuti raspravu unutar civilnog društva i pritisnuti vlast na potrebne promjene kako bi se „stvar vratila na početak“. 

„To, naravno, košta političkog kapitala jer nije lako stranačkim pristašama objasniti zašto financirati nekoga tko te kritizira, ali je neophodno ukoliko želimo živjeti u normalnom društvu”, objašnjava Buković.

Jedna od najbitnijih stavki Gongovih preporuka jest uspostavljanje neovisnog fonda podrške zagovaračkom radu organizacija civilnog društva uz financijsko ulaganje države. Riječ je o udruženom fondu posvećenom radu zagovaračkih organizacija koji je osmislio bivši voditelj vladinog Ureda za suradnju s nevladinim organizacijama i aktualni profesor Europskih politika i političkog sustava, interesnih grupa i lobiranja u EU na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Igor Vidačak.

„Nameće se potreba za većom sinergijom postojećih donatora kroz stvaranje udruženog fonda koji bi okupio različite međunarodne i domaće donatore iz javnog i privatnog sektora u podršci unaprijed utvrđenim zajedničkim tematskim prioritetima i ciljevima. Ipak, za taj vid naprednijeg planiranja podrške zagovaračkim organizacijama civilnog društva, nužno je usvajanje Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva”, tvrdi profesor Vidačak.

Premijer Andrej Plenković dobio je Gongove preporuke, ali je izostao bilo kakav feedback (FOTO: Vlada RH)

Sam fond bi, prema tom planu, uključivao predstavnike državnih tijela i institucija koji bi time mogli utjecati na tematski fokus fonda. 

„Međutim, tijela državne uprave, kao i ona kojima je država osnivačica, trebaju biti izuzeta iz odabira konkretnih potpora, praćenja i pružanja potpore u provedbi. Taj zadatak treba biti povjeren ili konzorciju ili jednoj od privatnih fondacija koje uživaju povjerenje među zagovaračkim organizacijama civilnog društva”, obrazlaže Nikola Buković.

Prema Gongovim preporukama, državna tijela trebaju biti sustavno izvještavana o ostvarenjima fonda čime se štiti javno ulaganje tako da ciljevi financiranja reflektiraju prioritete ugrađene u Nacionalni plan jamčeći autonomiju organizacija koje koriste potpore. 

Osim toga, tvrde u Gongu, iznimno je važno jačanje kapaciteta udruga da financijska sredstva nabavljaju iz što više izvora. 

„Brojne su udruge doslovce ovisne o državnom financiranju što nije dobro niti za same udruge niti za državu. To je napravilo ogromnu štetu civilnom sektoru jer su se brojni, važni, projekti morali zaustaviti s obzirom da jednostavno nije bilo sredstava. Dakle, iznimno je bitno da udruge budu spremne i sposobne na prilagodbe. Moramo biti iskreni i reći kako stanje nije idealno niti u Europskoj uniji jer ne postoje obvezujuće univerzalne smjernice i u brojnim zemljama postoji opasnost od urušavanja civilnog društva. No, u uređenijim zemljama udruge se financiraju direktno, umnogome zaobilazeći državu. Nažalost, dok god se ne donese Nacionalni plan, ne možemo krenuti naprijed”, zaključuje Buković.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Resilio

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"