INTERVJU CHRISTIAN SCHMIDT: „Ne bojim se eskalacije nasilja, a Dodiku, ako odlazi, želim sretan put“

Lupiga.Com

19. ožujka 2025.

INTERVJU CHRISTIAN SCHMIDT: „Ne bojim se eskalacije nasilja, a Dodiku, ako odlazi, želim sretan put“

O Bosni i Hercegovini posljednjih tjedana ponovno pišu svjetski mediji. Nažalost, ne dobrim povodom, jer u BiH opet rastu tenzije zbog kojih građani ove zemlje iznova žive u strahu od neizvjesne budućnosti. Ukratko, sve je počelo kada je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, jednog od dva bh entiteta, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, odnosno jer je ignorirao i odbijao provesti njegove odluke. Odgovor na ovu presudu je Dodikovo inzistiranje da se zabrani rad državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriju Republike Srpske, uključujući Sud i Tužiteljstvo BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA). 

Potom je Dodik otišao i korak dalje te najavio donošenje novog ustava i uspostavu granične policije RS-a. To je pak dovelo do izdavanja naloga za privođenje Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Rezultat je vjerojatno najteža politička kriza u BiH još od kraja rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

Austrijski list Profil ovih je dana objavio veliki intervju s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, Christianom Schmidtom, koji je na toj dužnosti od 2021. godine, a ranije je bio njemački ministar poljoprivrede iz redova kršćanskih socijalista. 

U uvodu razgovora Profil podsjeća kako Dodik već godinama koketira s idejom o odcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, kao i da negira institucije države i ustav. Također, ovaj austrijski list napominje da je za Dodikom raspisana tjeralica, ali da vlasti ne reagiraju, te prognozira kako bi svaki pokušaj uhićenja mogao naići na otpor, što bi pak moglo pokrenuti opasnu spiralu nasilja. Razgovor za Schmidtom Lupiga je prevela te ga na ovom mjestu objavljuje u cijelosti. 

Christian Schmidt
Christian Schmidt (FOTO: ohr.int)

Gospodine Schmidt, hoće li u Bosni i Hercegovini doći do rata?

- Ne bojim se eskalacije nasilja, ali vidim pravnu eskalaciju. Bosna i Hercegovina se nalazi u ozbiljnoj državnoj krizi. Milorad Dodik želi potpuno novi ustav Republike Srpske. To je dugoročno planirana priprema za nezavisnost, a moguće i za druge scenarije prisutne u regiji.

Postoji li mogućnost formiranja vojske Republike Srpske i njenog ujedinjenja sa Srbijom?

- To su zabrinjavajuće opcije. 

Trenutno je najhitnije pitanje kako će se riješiti situacija s Miloradom Dodikom. Protiv njega postoji nalog za privođenje izdan od strane državnog tužiteljstva, no Dodik ga ne priznaje. Ukoliko dođe do pokušaja uhićenja, prijeti eskalacija sukoba s policijom Republike Srpske. Tko bi trebao uhititi Dodika? Možda EUFOR, vojnici EU-a koji osiguravaju mir u Bosni?

- Institucije države funkcioniraju. Ipak, moramo biti mudri i suzdržani. Glavni odgovorni, Milorad Dodik, doveo se u političku slijepu ulicu.

Još jednom: Tko bi trebao uhititi Dodika?

- Tim pitanjem moraju se baviti nadležne institucije. Što će iz toga proizaći, vidjet ćemo.

Ako državne institucije ne mogu djelovati na cijelom teritoriju, znači li to kraj Bosne i Hercegovine?

- Svi znamo da situacija može brzo izmaći kontroli i takvo nešto bi nadišlo granice regije. Ipak, još uvijek postoji dovoljno razloga da mogu reći da ne vidim spremnost na nasilje – čak ni među onima koji žele odcjepljenje Republike Srpske.

Blefira li Milorad Dodik?

- Ne, nije riječ o blefu. To je pokušaj da se mirnim putem povuku nove granice. Pravo pitanje je: tko bi imao interes u eskalaciji situacije u Bosni i Hercegovini? Dodik navodno planira otputovati u Moskvu u srijedu – to je zanimljiv detalj.

Ako Dodik otputuje u Moskvu, hoće li se vratiti?

- Zanimljivo pitanje. Primijetili smo da postoji jedna članica EU-a koja je očito razmatrala pružanje sigurnosne pratnje Dodiku.

Mislite na mađarske specijalne jedinice koje su nedavno bile u Republici Srpskoj. Viktor Orbán otvoreno podržava Dodika, a obojica se smatraju Putinovim ljudima.

- Ne znam planira li Dodik otići, ali ako ide – želim mu sretan put.

RS
"Za bolju budućnost Bosne i Hercegovine potrebna je čvrsta ekonomska osnova i vladavina prava. Također, potrebno je prevladati nacionalističke koncepte iz 19. stoljeća" - Schmidt (FOTO: N1)

Bi li povlačenje u Moskvu bilo rješenje kojim Dodik može sačuvati obraz?

- Nitko ne želi eskalaciju. Ne smije biti pobjednika i poraženih. Moj dobar prijatelj, bivši austrijski kancelar Alexander Schallenberg, jednom mi je rekao: "Previše si Nijemac, premalo Balkanac". U Europi svi razmišljamo racionalno, ali na Balkanu se ponekad događaju stvari koje ne slijede logiku.

Na što konkretno mislite?

- Problem nastaje kada se netko precijeni. Mnogi ljudi u Republici Srpskoj Dodika ne podržavaju, ali postoji određena ovisnost što se tiče radnih odnosa u prenapuhanom javnom sektoru. Dodik je čak ponudio Srbima koji rade u državnim institucijama da ih napuste i prijeđu u entitetske institucije, ali za to gotovo da nema interesa. Njegova strategija pridobivanja sviju na svoju stranu ne uspijeva – to je dobra vijest.

Dodik Vas često napada, ismijava Vaše njemačko porijeklo, dok vi s druge strane često spominjete "balkanski mentalitet" i ne libite se spominjati klišeje poput “balkanske iracionalnosti”. Jesu li ovi obostrani napadi dio toga? 

- Možda sam pomalo postao Balkanac. Bio sam dobro pripremljen, moji prethodnici su prošli kroz slične stvari. U Njemačkoj bi količina napada i lažnih optužbi na moj račun dovela do ostavke – u sekundi.

Milorad Dodik i Donald Trump imaju mnogo sličnosti – način govora, shvaćanje moći…

- Neću uspoređivati Dodika s Trumpom. To su dvije potpuno različite kategorije.

Zašto?

- Predsjednik SAD-a vodi najveću svjetsku ekonomiju i slobodni svijet. Milorad Dodik upravlja entitetom s manje od 700.000 stanovnika i BDP-om usporedivim s njemačkim gradom Gelsenkirchenom. Osim toga, nije jasno u čijim je rukama Dodik – ranije sam spomenuo Moskvu.

Dosad Sjedinjene Američke Države nikada nisu dovele u pitanje jedinstvo Bosne i Hercegovine. Jeste li sigurni da će Trump zadržati dosadašnju politiku SAD-a prema Bosni?

- Trumpova administracija dosad nije pokazivala interes za otvaranje novih konflikata. Također, iz Amerike povremeno čujemo opravdane kritike upućene nama, Europljanima – da se sami moramo više baviti Zapadnim Balkanom.

Bi li se Europljani trebali sami pobrinuti za ovu regiju?

- Amerikanci bi trebali ostati ovdje. Oni igraju ključnu stabilizacijsku ulogu. Građani Bosne i Hercegovine vide ih kao jamce mira.

Kako Europa može nastupati jedinstveno kada mađarski premijer Viktor Orbán otvoreno podržava Dodika? 

- Unatoč svemu, Europa djeluje zajedno. Bosna i Hercegovina treba jasnu europsku perspektivu. Potpuno članstvo možda nije realno u kratkom roku, ali u sljedećih pet godina trebali bismo barem mladima u ovoj zemlji pružiti nadu i priliku, kako ne bi morali iseljavati.

Čak i puno članstvo u EU teško da bi spriječilo iseljavanje, s obzirom na iskustva drugih istočnoeuropskih članica …

- Za bolju budućnost Bosne i Hercegovine potrebna je čvrsta ekonomska osnova i vladavina prava. Također, potrebno je prevladati nacionalističke koncepte iz 19. stoljeća.

Kao visoki predstavnik, imate široke ovlasti, ali niste demokratski izabrani. Mnogi u Bosni i Hercegovini vide vas kao izvor problema jer se domaći političari često izvlače na vaše odluke.

- Da mogu reći da je u Bosni i Hercegovini sve u redu, da su institucije stabilne i da ljudi žele ostati zajedno unatoč nesuglasicama – tada bih rekao da je vrijeme da odem. Ali to, nažalost, nije slučaj.

Možete li razumjeti kritike da vaša funkcija ima kolonijalni prizvuk?

- Moje iskustvo je drugačije. Kada pričam s ljudima u Bosni i Hercegovini, oni se često žele fotografirati sa mnom i imaju mnogo prijedloga što bih trebao učiniti – čak i u Republici Srpskoj. Izvan političke elite, mislim da me mnogi doživljavaju pozitivno.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: ohr.int

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Srodne novice

broj komentara: 4

Komentari

  1. Ani prije 4 sata

    Osoba pod imenom Verena LAŽE i to joj nije prvi put. Nikada Hrvatska nije izvršila agresiju na BH, dapace ona je spasila od potpunog nestanka, oslobodila i stvorila državu u kojoj i danas žive , bez Hrvatske Srbi bi ih pomeli.
    Istina je da su Hrvati u BH i muslimani u početku bili zajedno ali je u jednom trenutku došlo do njihovog razmomoilaženja. Zašto i kako,svatko ima svoju priču ali je notorna činjenica da bez Hrvata ne bi bilo ni BH ni muslimana u njoj.
    Samo zao, loš i pokvaren čovjek može negirati činjenice koje i vrapci na grani znaju.
    Nije Hrvatska spašavala BH samo u to ratno vrijeme,nego i danas ti nezahvalnici i lažovi ne bi opstali bez HR.
    Sa tako nemoralnim ljudima nema suživota, samo svako sebi.

  2. Verena prije 8 sati

    Mirovni Sporazum u Dejtonu potpisale su tadašnje Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska. Zasto su ove drzave potpisnice? Jer su izvrsile agresiju na BiH. Evropska unija, Francuska Republika, Savezna Republika Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države su bile zemlje-svjedoci, odnosno, garanti.
    Srbija se ovim potpisom obavezala na prekid aktivnosti uperenih protiv Bosne i Hercegovine, nije dobila pravo mješanja u unutrašnje stvari Bih.
    Dakle, nigdje se ne navodi da su Hrvatska i Srbija garanti, već potpisnice Općeg mirovnog sporazuma za mir u BiH. To je prvenstveno mirovni sporazum koji se zaključio nakon ratnog konflikta, po tome se može zaključiti samo da su Srbija i Hrvatska bile učesnice u ratu koji se vodio u BiH.
    Nije Amerika jedini svjedok, pa promjene vlasti i njene politike, ne mogu retroaktivno djelovati na DMS.
    Uostalom i Rusija je pored Amerike, Francuske VB , Njemacke i drugih zemalja EU, svjedok sporazuma.
    Da li ce biti interesa za BiH, to ne zna nitko, ali je cinjenica da je americka administracija Donalda Trumpa, osudila svaki pokusaj rusenja DMS.

  3. Arkaj prije 10 sati

    Na moru a izgleda i u politici, najteže su situacije kad se vjetar promjeni i nastanu križani valovi. Nepredvidivi su i nema kursa koji će brod stabilizirati dok novi vjetar ne uspostavi svoju dominaciju na valovima a stari valovi postepeno ne nestanu. Ne zna se koliko je vrijeme trajanja ovakve EU a pogotovo BiH. Treba se prisjetiti da je Dejton bio isključivo USA rješenje u kome se evropljani nisu ništa pitali. USA radikalno mijenja politiku i Evropa općenito a Balkan posebno nisu nešto na što žele trošiti vrijeme i resurse, imaju drukčije prioritete. Schmitova namigivanja prema Moskvi kao onom koji stoji iza Dodika znače samo jedno - on ne shvaća da se vjetar promjenio i da su sad USA zainteresirane za stabilne odnose s Rusijom i bit će čvrsti pregovarači samo u onim slučajevima gdje imaju bitne interese a Balkan i BiH ne spadaju u tu kategoriju. Kao predstavnik EU Schmit i ne može nešto drugo izjavljivati iako vjerovatno i on kao i svi u svijetu koji se profesionalno bave politikom jasno vide da je EU prazna mješina i da su priče o daljnem proširenju koje bi obuhvatilo ne samo BiH već i ono što ostane od Ukrajine blebetanje po službenoj dužnosti...

  4. Verena prije 11 sati

    Da su gradjani BiH letargicni, ubijeni tridecenijskim "vladanjem " nacionalista i kriminalaca, da su politicki nepismeni( ni vise ni manje od susjeda), da su upali u nacionalsocijalistocko kolo, jesu! Ali ,ne boje se rata, kako se to pise u tekstu. Te su se posasti i straha oslobodili davno.
    Puk ne mrzi VP i ne smatra ga nelegitimnim kao sto smatra jedan dio gradjana entiteta RS.To je tako, jer je pritisak zestok i uporan, do granica potiranja uma i prihvacanja svake idiotske tvrdnje.
    Ali:
    Presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, potpuno potvrđuju legitimitet visokog predstavnika.
    Odgovore na ova pravna pitanja, dao je Ustavni sud BiH u nekoliko presuda koje su konačne i obavezujuće, kao i Evropski sud za ljudska prava u nekoliko svojih odluka, posebno u predmetu Berić i drugi, te Sejdić-Finci. Tako je Ustavni sud BiH u predmetu 927/22, pored ostalog naveo ‘u pogledu nadležnosti visokog predstavnika da donosi zakone. Ustavni sud je već ranije izrazio svoj stav da ovlaštenje visokog predstavnika proizilaze iz Aneksa 10 Dejtona, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti i Bonske deklaracije. Međutim, kada visoki predstavnik intervenira u pravni sustav BiH, substituirajući domaćoj vlasti, tada djeluje kao vlast BiH, a zakoni koje donosi se moraju smatrati zakonima BiH’. U odluci Ustavnog suda broj 15/212, US je razmatrao ovlaštenje VP zauzeo isti stav kao i drugim odlukama.
    Sve je potpuno jasno.Kao sto je jasno da ce Ustavni sud BiH staviti van snage svaku nezakonitu odluku pa i odluku o formiranju Granicne policije, koju je 2000 donio Petric, Skupstina potvrdila 2001, a 2007 su izvrsene tek male ,beznacajne izmjene u zakon.
    Sve ove aktivnosti su po mom misljenju, stvaranje medjuprostora u nadi da bi drugostupanjska presuda mogla ukinuti prvostupanjsku i posebno dio koji se odnosi na zabranu politickog djelovanja.
    Sudeci po postojanju neupitnih pravnih propisa koji ne idu u prilog Dodiku, to se nikada nece dogoditi.On je politicki mrtav, bez obzira da li ce pobjeciili biti uhapsen .

Hiperlink

Recepti

E-ciklopedija