Pod pokroviteljstvom Hrvatskog državnog arhiva i Matice hrvatske promoviraju se pseudoznanost i lažna otkrića, čime se čini velika šteta liku i djelu Marka Marulića, „oca hrvatske književnosti“, stoji u otvorenom pismu koje je potpisalo više uglednih hrvatskih i inozemnih stručnjaka za hrvatski humanizam i renesansu. Povod ovom istupu je predstavljanje monografije „Marulić, Augustin i Dante“ Zvonka Pandžića koja bi se trebala održati u srijedu, 11. studenoga. Hrvatski državni arhiv je domaćin ovom događaju, a knjigu je izdala Matica Hrvatska, odnosno dva njena ogranka.

Potpisnici otvorenog pisma Pandžića optužuju da iznosi znanstveno neutemeljene teze o navodnim dosad nepoznatim Marulićevim rukopisima, tekstovima, slikama i skladbama, upozoravajući da njegove tvrdnje nisu dobile stručnu potvrdu, te da njegova najnovija knjiga nije prošla znanstvenu recenziju pa se ne može predstavljati kao znanstvena monografija. Većina potpisnika dolazi iz Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga, Marulianum, a svoj istup objašnjavaju potrebom za očuvanjem integriteta Marulićeva lika i djela.

„Dužni smo kao stručnjaci koji se bave rukopisnom i knjižnom baštinom hrvatskog humanizma i renesanse reagirati na vijest da će se dana 11. studenog 2026. pod pokroviteljstvom Hrvatskog državnog arhiva i Matice hrvatske u Zagrebu održati događaj pod nazivom 'Nove pjesme, minijature, note i knjige Marka Marulića'. Riječ je o proslavi pseudoznanosti i lažnih otkrića Marulićevih rukopisa i knjiga u organizaciji Zvonka Pandžića, koji je stručnoj javnosti već godinama poznat kao promicatelj iskrivljenih i znanstveno neutemeljenih prikaza hrvatskog humanizma i renesanse potaknutih njegovim tobožnjim otkrićima nepoznatih tekstova, zapisa, slika i muzikalija kojima bi autor bio Marko Marulić. Lažna otkrića i lažne spoznaje prati predvidiva teorija zavjere prema kojoj bi svi oni koji mogu stručno ocijeniti Pandžićev rad bili urotnici združeni u nastojanju da se navodno revolucionarni pronalasci zataje“, navodi se u otvorenom pismu.

Ističe se i kako je još prije tri godine u listu Vijenac, čiji je izdavač Matica hrvatska, upućen javni poziv svim zainteresiranim domaćim i stranim stručnjacima koji bi bili spremni braniti kao znanstveno održive teze koje Pandžić zastupa te koji bi pokušali potvrditi autentičnost njegovih tobožnjih otkrića. Radi se zapravo o svojevrsnoj polemici iz srpnja 2023. godine, odnosno o tadašnjoj reakciji jednog od potpisnika današnjeg otvorenog pisma, prof. dr. sc. Ivana Lupića sa Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na Pandžićev tekst ranije objavljen u Vijencu. 

Između ostalog Lupić je tada napisao kako hrvatsku baštinu „treba braniti od loše i preloše hrvatske znanosti kakva je u izobilju predstavljena“ u Pandžićevu tekstu, prepunog „lažnih Marulića, lažnih znanstvenih spoznaja i lažnih otkrića po našim samostanskim i inim knjižnicama“. 

„Na poziv se do danas nitko nije odazvao, što znači da stručnjaka koji bi bili uvjereni u nedokazana otkrića – sasvim očekivano – nema“, napominje se sada u otvorenom pismu.

Među govornicima su Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva te Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske (FOTO: MH)

Također se ističe da najnovija Pandžićeva knjiga, ipak nastavlja u „istom pogrešnom i neprihvatljivom smjeru, ispunjena novim lažnim Marulićima“. 

„Budući da knjiga nije pri objavljivanju prošla postupak znanstvene recenzije, ne može se promovirati kao znanstvena monografija niti može poslužiti kao legitimna osnova za najavljeni filološki kolokvij i izložbu u središnjoj arhivskoj ustanovi Republike Hrvatske. Pandžićev senzacionalistički projekt pseudoznanosti koji obilazi Hrvatsku i obmanjuje hrvatsku javnost čini veliku štetu liku i djelu Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, a posebno zabrinjava činjenica da su uloge u takvoj vrsti pothvata preuzeli ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, predsjednik Matice hrvatske i dvojica sveučilišnih profesora neupućenih u problematiku rukopisne i knjižne baštine hrvatskog humanizma i renesanse. Upozoravamo hrvatsku javnost na zloupotrebu imena istaknutih hrvatskih ustanova kako bi se legitimirala lažna znanost, a hrvatske ustanove pozivamo da svoje aktivnosti usklade s gledištima struke“, zaključuje se u pismu znanstvenika.

Na podužoj listi potpisnika nalaze se sljedeća imena: prof. dr. sc. Tomislav Bogdan (Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana), prof. dr. sc. Irena Bratičević (Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Neven Jovanović (Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana), mr. sc. Branko Jozić (član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana i bivši voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića u Splitu – Marulianum), prof. dr. sc. Francisco Javier Juez Gálvez (Universidad Complutense de Madrid, član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana i dopisni član u Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), dr. sc. Bratislav Lučin (član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana i bivši voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića u Splitu – Marulianum), prof. dr. sc. Ivan Lupić (Odsjek za kroatistiku i Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), dr. sc. Sanja Perić Gavrančić (znanstvena savjetnica pri Odjelu za povijest hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik), prof. dr. sc. Vladimir Rezar (Odsjek za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član uredništva znanstvenog godišnjaka Colloquia Maruliana), izv. prof. dr. sc. Gorana Stepanić (Odsjek za jezik, kulturu i medijaciju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), doc. dr. sc. Luka Špoljarić (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Kristina Štrkalj Despot (znanstvena savjetnica pri Odjelu za opće jezikoslovlje Instituta za hrvatski jezik i članica suradnica u Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), prof. dr. sc. Josip Vrandečić (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, predsjednik Književnog kruga Split) i dr. sc. Josip Vučković (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru).

Međutim, njihov vapaj zasad nije urodio plodom, već odgovorom Matice hrvatske, koja istaknute stručnjake na polju hrvatske renesanse uspoređuje sa komunističkim cenzorima. 

„Prije svega ističemo da se u pismu iznose krajnje negativne kvalifikacije i ocjene jedne knjige za koju se kaže da je nestručna, štetna itd., a da se ne navodi niti jedan argument kojim se to potvrđuje. Ako uvaženi profesori imaju neka saznanja kojima mogu opovrgnuti tvrdnje iznijete u Pandžićevoj knjizi, onda ih trebaju pregledno izložiti i obrazložiti. Reagiranje otvorenim pismom, a bez navođenja i jednoga činjeničnog argumenta podsjeća na vrijeme kada se iz komiteta reagiralo na nepoželjne knjige. Danas, međutim, svatko ima pravo pisati i objavljivati, Oni koji se s nekom knjigom ne slažu slobodni su reagirati argumentima u drugoj. Također napominjemo da spomenuta knjiga još uopće nije u distribuciji pa je nejasno odakle i kako su je potpisnici pisma pribavili i pročitali da bi potom iznijeli utemeljen stav o knjizi. Prije će biti da se radi o nekim starim neslaganjima i sporenjima“, navodi se u reakciji Matice hrvatske.

Ovdje je teško ne primijetiti nešto što izgleda kao poveća logička pogreška. Naime, Matica hrvatska u svom odgovoru prebacuje teret dokazivanja s autora spornih tvrdnji na one koji ih osporavaju. Zvonko Pandžić iznosi teze o otkrićima vezanima uz Marka Marulića, pa bi trebalo biti na njemu da ih potkrijepi vjerodostojnim dokazima i stručnom argumentacijom. Umjesto da se najprije razmotri jesu li ti dokazi dostatni, Matica od potpisnika otvorenog pisma traži da sami opovrgnu Pandžićeve tvrdnje, što je pristup koji u dobroj mjeri zanemaruje temeljno načelo znanstvenog istraživanja da je onaj koji iznosi neku tvrdnju dužan istu potkrijepiti dokazima, a ne zahtijevati od drugih da dokazuju njezinu netočnost. Od stručnjaka koji osporavaju nečije zaključke legitimno je tražiti da obrazlože svoje primjedbe, ali to ne oslobađa autora obveze dokazivanja vlastitih tvrdnji. U suprotnom, svatko može iznijeti bilo kakvu tvrdnju, a zatim od drugih zahtijevati da dokažu kako ona nije točna.

Kako u Matici hrvatskoj vide relevantnost znanstvenog doprinosa te znanstvenu vjerodostojnost i metodologiju najbolje, čini se, pokazuje zaključni dio njihovog nepotpisanog priopćenja u kojem kažu: „Nasuprot sporenja bez argumenata mi vjerujemo, i toga se držimo, da svatko ima pravo pisati onako kako najbolje zna i umije. Javna, pak, osporavanja i kritika ne bi smjela ostati samo na nizanju vrijednosnih sudova, nego bi, naprotiv, trebali biti temeljeni na pregledno izloženim činjeničnim argumentima“.

Istaknuli su i kako su nekima od potpisnika ranije omogućili da na stranicama Vijenca iznesu svoje kritike nekih Pandžićevih tvrdnji prethodno iznijetih na istome mjestu, što se referira na reakciju Lupića iz 2023. godine, koju smo već prethodno spomenuli. Također su istaknuli da nije Matica hrvatska objavila knjigu nego njen ogranak u bosanskohercegovačkim Grudama, gdje je Pandžić rođen, te u Splitu gdje je pohađao srednju školu. 

„Držimo razumljivom svoju obavezu da pomognemo svojim ograncima da predstave svoju djelatnost. Jednako tako smo smatrali opravdanim i potrebnim kada smo nekima od potpisnika objavili knjige o Maruliću. Matica hrvatska, dakle ne nanosi nikakvu štetu Maruliću, nego dapače promiče javno, stručno i znanstveno zanimanje za djelo Oca hrvatske književnosti“, zaključuju u svom reagiranju u Matici hrvatskoj. 

Iz Hrvatskog državnog arhiva imali su reakciju znatno primjereniju jednoj znanstvenoj ustanovi.

„S obzirom na to da među potpisnicima ima istaknutih poznavatelja Marulićeva opusa, smatramo svojom stručnom obvezom da njihove primjedbe pomno razmotrimo“, stoji u priopćenju Hrvatskog državnog arhiva. Poručuju da su, uvažavajući kompetentnost potpisnika i značaj otvorenih pitanja, otvoreno pismo znanstvenika odlučili objaviti u cijelosti na svojim internetskim stranicama.

Kao najvažnije, navode da sudjelovanje ove ustanove u ovom programu ne podrazumijeva potvrdu Pandžićevih tvrdnji o autorstvu pojedinih tekstova, crteža i minijatura niti o pripadnosti pojedinih svezaka Marulićevoj knjižnici.

„Priznajemo da u najavi i pozivnici nije bilo dovoljno jasno istaknuto da navedene atribucije predstavljaju hipoteze autora monografije, a ne stručnu ocjenu HDA-a. Njihovo vrednovanje zahtijeva znanstvenu raspravu i neovisnu stručnu verifikaciju. Stoga ponovno naglašavamo da atribucije koje Zvonko Pandžić iznosi u monografiji i na njezinu predstavljanju odražavaju isključivo autorova osobna stajališta te da ne predstavljaju službeno stajalište HDA-a“, zaključuje se u priopćenju. 

Inače, cijeli događaj je u ranijem pozivu opisan kao „Nove pjesme, minijature, note i knjige Marka Marulića“. Pozivnicu su na svojim internetskim stranicama objavili i Matica hrvatska i Hrvatski državni arhiv, pozivajući na filološki kolokvij i predstavljanje Pandžićeve monografije „Marulić, Augustin i Dante“ u Veliku čitaonica Hrvatskoga državnog arhiva. Planirano je da među pet govornika, od kojih je jedan sam Pandžić, budu i Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva te Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske. Izlaganje Pandžića, kojeg su hrvatski mediji predstavljali kao „Oberstudienrata“ i dugogodišnjeg srednjoškolskog profesora u njemačkom gradiću Tauberbischofsheimu, naslovljeno je sa „U ZAGREBAČKIM ŠKRINJAMA; O zamračenim zbirkama Marulićeve hrvatske poezije i otkriću njegovih inkunabula u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije“.

Na objavu Hrvatskog državnog arhiva reagirao je i sam Pandžić ustvrdivši da je stav Arhiva sasvim normalan i u znanosti posve uobičajen.

„Ne odgovara nitko za znanstvene rezultate osim samoga autora, ni MH ni HDA u ovom slučaju. Ja ću pokazati svoje nalaze, pa i one kojih 'nema' po mišljenju ovoga kolektiva. Pače, vrlo sam im zahvalan da su me udruženim snagama tako frontalno napali. Dali su mi priliku pokazati svoje uradke, ali i tuđe, o Maruliću, rukopisima i inkunabulama koje sam pronašao. Bit će tu i jedna nova pjesma Marka Marulića iz Metropolitane, koje ne bi smjelo biti po mišljenju ove 'struke'“, poručio je Pandžić.

Dodao je i da je „laž“ kako njegova knjiga nema recenzente, rekavši da su to „dva hrvatska sveučilišna profesora“, ne navodeći im imena. Potpisnicima je osporio da su ikad istraživali Marulićeve hrvatske rukopise datirane od 1495 do 1521., godine, kao i biblioteku i „(post)inkunabule“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.