RADIO KAKAV ZASLUŽUJETE: Ne dajmo da stane Radio Rojc!
Nezavisnom community radiju, pulskom Radiju Rojc, od 1. siječnja prijeti nedostatak sredstava za pokrivanje osnovnih troškova rada. Voda je došla do grla, pa stoga redakcija poziva slušatelje i građane da ih podrže mjesečnim donacijama, upozoravajući da bi izostanak ovakve pomoći mogao dovesti do prestanka emitiranja.

Radio Rojc, koji emitira na frekvenciji 87,7 FM iz pulskog Društvenog centra Rojc, nezavisni je medij zajednice koji od početka rada nastoji ponuditi alternativu komercijalnom radijskom programu, kako glazbenim izborom, tako i temama kojima se bavi.
„Iza njega ne stoji kapital, niti privatni i politički interesi. Zato možemo govoriti o onome o čemu drugi šute: o gradu, prostoru, kulturi i ljudima koji ih stvaraju”, poručuju iz radija.
Eksperimentalno emitiranje Rojca počelo je još u prosincu 2015. godine, u sklopu Akcije Rojc, dok je redovni program krenuo od ožujka 2018. godine, na Međunarodni dan žena. Riječ je, kako smo već spomenuli, o takozvanom community radiju, odnosno radiju zajednice, čija je svrha omogućiti građanima da ne budu samo konzumenti medijskog sadržaja nego i njegovi stvaratelji. Riječima UNESCO-a, takav radio ne samo da nastaje u zajednici, nego je i namijenjen zajednici, a njime i upravlja sama zajednica. Njegova publika pritom nije nužno određena geografskim granicama, već je mogu povezivati zajednički interesi i društvene potrebe.
Radio Rojc zamišljen je, a to se i ostvarilo, kao prostor u kojemu do etera mogu doći i oni koji su slabije zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima – nacionalne, etničke, kulturne, interesne i dobne manjine, građanske inicijative, nezavisni kulturni radnici i različite supkulture. Opisan je kao novi prostor javnog govora i medijskog pluralizma, odnosno kao alternativa „u glazbenom, političkom, antropološkom i svakodnevnom smislu”.

Srednjoškolci na radiju za zajednicu (FOTO: Radio Rojc)
Da se takva koncepcija ne iscrpljuje u deklarativnom zagovaranju medijske raznolikosti, pokazuju i teme kojima se radio bavio. Među njima su radnička prava, lokalna politika, ekologija, mirovni procesi i položaj manjinskih skupina, kao i alternativni kulturni sadržaji.
Jedan od najizrazitijih primjera njegova društvenog angažmana bilo je praćenje štrajka radnika pulskog brodogradilišta Uljanik u kolovozu 2018. godine. Radio Rojc tada je snimao događaje na ulicama Pule, razgovarao s radnicima i dokumentirao njihovu borbu, a iz prikupljenog materijala nastali su terenski audiozapisi, emisije, reportaže i dokumentarna radio-drama „Pola citta puttana” autorice Mirjane Radulović. Da se radi o vrsnom radijskom programu svjedoči i činjenica da je ova priča dobila nagradu „Marija Jurić Zagorka“ Hrvatskog novinarskog društva za najbolje radijsko djelo godine u Hrvatskoj.
„Dokazali smo da možemo raditi profesionalno i pratiti društvena događanja iako smo tehnički potkapacitirani. To je priznanje, ali i velika odgovornost, jer se s koncesijom i profesionalizacijom rada, koja ide s tim, moramo ozbiljno baviti radijskim programom“, rekla je tada Radulović u razgovoru za Lupigu.
Tada je vrlo kratko i vrlo jasno objasnila o kakvom radiju je riječ i što je danas problem s radijem, generalno. Dat ćemo joj priliku da to učini i sada, citirajući dio iz tog intervjua, a oni koji imaju naviku slušati hrvatski radijski eter dobro će znati o čemu govori: „Radija su danas u Hrvatskoj svedena na dinamični, ali ipak samo usputni medij, zabavu koju konzumiramo dok spremamo ručak ili se vozimo u autu. Imaju li slušatelji zaista potrebe slušati takve programe ili radio stanice zapravo podcjenjuju slušatelje? Jer radio nije tako zamišljen, kroz povijest je bio ravnopravni medij koji je i informirao i obrazovao slušatelje. Naravno da nije lako aktivno i koncentrirano slušati s obzirom na ritam kojim živimo, ali jako mi nedostaje eter na kojem smo odrasli. Radio nije mrtav medij, kako su neki prognozirali, ali ne sviđa mi se ritam koji su nametnule stanice. To je sve samo ne ono što bismo željeli napraviti od Radio Rojca. Zaboravljene forme, radio drame, reportaže, audio-knjige i slično, ono je što slušateljima treba.“
Spomenimo i kako u znanstvenom radu „Zvuk deindustrijalizacije. Brodogradilište Uljanik i soundscape štrajka 2018. godine”, antropolog Andrea Matošević analizira upravo ulogu community radija. Ističe da su snimke s terena, montirane iz perspektive radnika brodogradilišta, dale prostor iskustvima i glasovima koji se teško mogu čuti na komercijalnim i javnim radiostanicama. Radio Rojc pritom nije samo bilježio događaje nego je otvarao pitanje posljedica propasti brodogradilišta za radnike i čitavu lokalnu zajednicu, zauzimajući progresivnu zagovaračku poziciju prema očuvanju brodograđevne proizvodnje.
Sličnu funkciju radio ima i u radu s marginaliziranim skupinama. U suradnji s udrugom Proces emitiraju se emisije „Proces” i „Dugine frekvencije”, posvećene LGBTIQ+ pravima i iskustvima te izgradnji osjećaja zajedništva i podrške unutar te zajednice. Njihov je cilj i senzibiliziranje šire javnosti, informiranje o zakonodavnim promjenama i građanskim inicijativama te doprinos vidljivosti i prihvaćanju LGBTIQ+ osoba.
Upravo je mogućnost otvaranja prostora za kritičke glasove i teme koje ne odgovaraju nužno interesima političkih i ekonomskih centara moći jedna od važnih značajki takvog medijskog modela. Radio Rojc ne funkcionira samo kao lokalna informativna postaja, nego i kao platforma za povezivanje građana, udruga i inicijativa te oblikovanje javne rasprave o pitanjima koja izravno utječu na život zajednice.
No, takav model rada teško je održavati bez stabilnog financiranja. Iz Radija Rojc upozoravaju da projektno financiranje nije dugoročno održivo te da su za nastavak emitiranja nužna sredstva za pokrivanje fiksnih troškova – frekvencije, opreme i internetskog prijenosa programa. Redakcija navodi da je tijekom protekle godine velik dio rada počivao na entuzijazmu i volonterskom angažmanu njezinih članova.
„Mi ovdje zasigurno nismo (samo) zbog para”, poručuju iz radija, aludirajući na kultnu pjesmu slavnog pulskog benda KUD Idijoti.
Građane koji žele pomoći pozivaju na mjesečne donacije putem platformi Patreon i Buy Me a Coffee, kao i izravnim uplatama na račun SUR-a (HR2824020061100631752, model HR00, poziv na broj 100).
„Bez vas ne bi bilo, niti može biti, Radija Rojc”, zaključuju iz redakcije.
Lupiga.Com
Naslovna ilustracija: Radio Rojc















