Iako se mogu vidjeti samo preko ekrana svojih kompjutera i mobitela, članovi koncertne atrakcije, world music benda Afion uspjeli su u vrijeme epidemije koronavirusa izbaciti svoj novi album. Kod njih video pozivi i konferencije ipak nisu uzrok epidemije, već činjenice da žive u tri različite europske države – Hrvatskoj, Švedskoj i Makedoniji – pa su na ovaj oblik komunikacije navikli još davno prije pojave Covida-19.

Treći je to studijski album Afiona, pa otuda i ime „Treći bilbil“. Na materijalu su radili vrlo dugo, a većina toga snimljena je u „Sunday Studios“ u Svetoj Nedelji još u studenom prošle godine, dok je dio snimljen i u „Beach House Music“ studiju u švedskom Malmöu gdje već nekoliko godina živi pjevačica Afiona, Lidija Dokuzović. Upravo je Lidija i odabrala sve pjesme, a radi se o izvornim, tradicionalnim pjesmama kojima bend kroz svoje aranžmane udahnjuje jedan sasvim novi život. Odabrala ih je devet za prvi njihov album nakon 12 godina izdavačke pauze. 

AFION IMA NOVI SPOT: „Sa sve većom popularnošću ravnozemljaša ova je pjesma aktualnija nego ikad prije“

„Da, već je 12 godina prošlo od zadnjeg izdanja. Proces je zaista bio dugotrajan, jer se, zbog toga što živimo u tri države, nismo mogli fizički često susretati. Danas, vidi ironije, to je više pravilo nego izuzetak. Dakle, album je stvaran na daljinu, nešto više od dvije godine. Ja bih izabrala pjesmu, snimila solo glas, poslala gitaristu Danijelu Maodušu, a on bi na to nasnimio gitare. Zatim bi naš udaraljkaš Nenad Kovačić dodao ritam i izabrao udaraljku koja bojom najbolje odgovara atmosferi pjesme, pa bi onda Josip snimio svoju bas dionicu. Zadnji je bio Aleksandar Jovevski, kavalista, jer on ima najviše slobode u svojim improvizacijama. I onda bismo išli opet u krug ako neki instrument koji se kasnije nadosnimio inspirira za drukčije sviranje ili pjevanje. Mogla bih to usporediti s gradnjom kuće u kojoj je svatko svojom ciglicom doprinio izgradnji kuće. Održavali smo zatim i videosastanke i dogovarali se o daljnjim koracima. Tako su nastajali kosturi pjesama, a fino poliranje je uslijedilo na probama uživo“, govori nam Lidija s kojom razgovaramo, također na daljinu.

S obzirom da su probe Afiona bile malobrojne, bend je svoje susrete uživo morao maksimalno iskoristiti. U tome im je pomogla izolacija na seoskom imanju Ekodrom u Bukovici Utinjskoj, nedaleko Vojnića, gdje se mogu iznajmiti bajkovite drvene brvnare što je projekt udruge Ekodrom koji zaslužuje prostor za jednu sasvim drugu pozitivnu priču.

Afion tijekom snimanja albuma u studenom prošle godine (FOTO: Doringo)

„Mjesto je vrlo inspirativno, prekrasno imanje usred šume i s pogledom na Petrovu goru, pa nam nije bilo teško prepustiti se radu. Pjesma 'Šošana' je, na primjer, baš tamo nastala od nule, kroz jam“, primijetit će Lidija. 

Upravo je singlom „Šošana“ Afion najavio ovaj album. Radi se o pjesmi čija je melodija poznata diljem Bliskog istoka i izvorno se na hebrejskom zove „Erev shel shoshanim“ ili u prijevodu „Večer ruža“. Pjesma je neizostavna na židovskim vjenčanjima, a na ovim prostorima popularizirala ju je glumica i pjevačica Olivera Katarina, koja je otpjevala i snimila „Šošanu“ na tekst skladateljice Ildi Ivanji. Kod nas nije bila osobito popularna na vjenčanjima, ali je zato bila neizostavni repertoar izviđačkih logorovanja kada krene pjesma kraj logorske vatre. U toj ovdašnjoj varijanti teksta, koji jeste napisan na osnovu motiva iz izvorne hebrejske pjesme, shoshanim, odnosno ruža, postala je žensko ime.

Nenad Kovačić, udaraljkaš, pjesmu će opisati ovako: „Ona na predivan starinski, pomalo naivan, ali opet univerzalan način govori o čežnji i o osjećaju živosti i življenja života kroz nju. Jako sam sretan kako nam je ispala Šošana, jedina pjesma čiji je aranžman nastao iz nule i improvizacije. Volim o pjesmama razmišljati kao o nastavcima neke priče, tako da je 'Šošana' za mene afionski nastavak 'Anadolke'.“ 

Slično razmišlja i Lidija: „Po emociji je sestra 'Anadolki', ali u sebi nosi boje, mirise i okuse istočnog Mediterana. U njoj se čuju i zvukovi Orijenta, makedonskog kavala, perzijskog tombaka, plesnjaka 60-ih i 70-ih godina i twinpeaksovske gitare“.

Sve pjesme bend je na koncu snimio uživo, sa svim instrumentima istovremeno, u „Sunday Studios" kod Svena Pavlovića, s kojim su Lidija i basist Afiona, Josip Mazić, ranije svirali u sjajnom bendu Boom Pacha Boom. Kasnije su vokali još nadosnimljeni u Malmöu.

Uz CD "naštampali" su i ploče, ali zbog epidemije su na koncu album objavili besplatno na streaming platformama (FOTO: Afion)

Za omot albuma odgovorne su dizajnerica Ana Zekić i umjetnica Melinda Šefčić, s čijim ste se radom već imali prilike susresti na Lupigi, gdje smo objavili niz fotografija njenih umjetničkih djela nastalima u projektima humanizacije i estetizacije javnih prostora, poput bolnice za plućne bolesti na zagrebačkom Jordanovcu i ženske kaznionice u Požegi. Lidiju je priča iz te kaznionice vratila u 2008. godinu kada je Afion, inače izuzetno koncertno aktivan bend koji vrlo često svira izvan Hrvatske, održao koncert u jednom francuskom zatvoru, nadomak Pariza.

PRIJE I POSLIJE: Preobrazba jednog zatvora

VELIČANSTVENIH 12 INTERVENCIJA (FOTO): Što su sve umjetnice i umjetnici napravili u tri bolnice

„Srce mi se stezalo, a grlo stisnulo od pogleda na zatvorenike. Tu vidiš svu tragediju neokolonijalizma. U početku je vladala nelagoda, lica zatvorenika bila su smrtno ozbiljna. Mogu reći da mi nije bilo svejedno. Pjevaš, a u glavi se pitaš zbog čega ti ljudi sjede u zatvoru, roje ti se i različiti odgovori na to pitanje. Međutim, kako je koncert odmicao, njihove oči su postajale sjajnije, na licima se pojavio osmijeh i odjednom su to bili samo ljudi, svaki sa svojom tragedijom i teretom koji nosi na duši. Poslije koncerta smo imali prilike razgovarati s tim ljudima. Mnogi su prilazili i zahvaljivali se, govoreći kako ih je muzika dirnula. Jedan od njih mi je rekao da je iz Rumunjske i da ga je naša muzika podsjetila na dom jer je tamo puno slušao jugoslavensku muziku. Zatim je pitao znamo li nešto od Lepe Brene ili Zlate Petković (smijeh). Drugi nas je pitao kad ćemo opet doći. Na moj odgovor da vjerojatno ne tako skoro jer živimo u Hrvatskoj, odgovorio je – 'nema veze, ja ću ostati još dugo ovdje, čekat ću vas'. Za mene je to bilo jedno od najsnažnijih iskustava u kojem sam u kratkom vremenu prošla sve vrste emocija. Ujedno mi je to bila i potvrda o važnosti umjetnosti, koliko je ona zapravo bitna stavka u ljudskim životima i kako posredstvom nje možemo formirati neko bolje društvo“, prisjeća se Lidija pa zaključuje da upravo to radi i Melinda Šefčić – „pokušava pomoću umjetnosti stvoriti pozitivniju, podržavajuću okolinu kako bi pomogla pojedincima i društvu“.

Album „Treći bilbil“ izdavač, Aquarius Records, opisao je kao prepoznatljiv zvuk Afiona, ali s ipak „zrelijim zvukom obogaćenim šarolikim perkusionističkim instrumentarijem“. Uistinu, na ovom albumu čut ćete i električnu gitaru, koju do sada bend nije koristio iako je to, rekli bismo, primarni instrument gitariste Danijela Maoduša koji je u svojoj karijeri svirao u nekoliko žestokih rock bendova. I sam kaže kako je njegova velika i davna želja bila da u Afionu zasvira električnu gitaru, a ona se posebno čuje u „antibećarskoj“ pjesmi „Po drum odam“.

Napokon odustali od akustičnog zvuka (FOTO: Doringo)

„Jednostavna i štedljiva električna gitara u velikom prostranstvu. Repetitivni i, za Afion, neuobičajeno teški rifovi tu su da bi prizvali slike nekih dalekih istočnih pustinjskih krajeva, u kojima se čovjek sigurno često može osjećati malen i usamljen, kao što se osjeća naš junak“, primjećuje Danijel, dok Nenad dodaje da je za njega ova pjesma „svojevrsni afionski homage bendu Dead Can Dance“.

I Lidija će uz smijeh ustvrditi da je Afion napokon potpuno odustao od akustičnog zvuka.

„Album i dalje spada u žanr world musica. Srećom je to toliko široka kategorija koja nadilazi sve žanrove pa što god da snimimo, može nas se spremiti u world music ladicu. Zvuk je, rekla bih, prepoznatljiv, ali su se desile i neke promjene. Najprije pada u uši ta električna gitara koju je odsvirao Danijel na nekoliko pjesama. Nenad je bio vrlo kreativan u izboru udaraljki, za svaku pjesmu tražio udaraljku koja svojom bojom najbolje odgovara atmosferi pjesme, pa su tako na albumu svoje mjesto našli tombak, daf, udu drum, bendir i calabash. Udaraljke su ujedno i najegzotičnija stavka albuma uz kaval. Još jedna je promjena što u većini pjesama improvizacija igra veliku ulogu, aranžmanski pjesme nisu više toliko zaključane i mogu više disati. To me jako veseli jer ostavlja puno više prostora iznenađenjima na live svirkama. Osim toga, ovo je prvi naš album koji smo odlučili, uz CD, štampati i izdati i na ploči, na radost svih audiofila. A strana je malo žešća, dok je B strana kontemplativnija“, objašnjava Lidija i dodaje kako je album idealan za slušanje u samoći i miru ili u zagrljaju voljene osobe.

„Treći bilbil“ otvara pjesma „Cijelo ljeto“ koja je, ističu iz benda, tematski vezana za prošli album „Čudni svati“, na kojem su se uglavnom našle pjesme na temu ljubavnih promašaja. 

„Pjesma se sastoji od dva napjeva, koje sam uklopila u jednu priču s nesretnim ishodom po oba sudionika. Iskoristili smo repetitivnost melodije kao pokretno gorivo pjesme, dodali djeliće pustinjskog ritma, makedonskog kavala i dobili saharsko-slavonski road blues. Pjesmu su izvodili kultni KUD Batinjani, Beatlesi slavonskog sela, koji su žarili i palili po zabavama, a malo koja seoska kuća nije imala njihovu ploču”, kaže Lidija o „Cijelom ljetu“.

Danijel pojašnjava kako se ova pjesma sastoji od svega četiri tona koja se ponavljaju poput neke dječje brojalice, a i tu je u cijeloj pjesmi prisutna električna gitara.

„Pokušao sam veselim zaigranim rifovima ta četiri tona zaodjenuti u jednu novu zanimljivu cjelinu. Naravno, puno toga se spontano dešavalo u samom procesu rada. Počeo sam s uvodnim rifom koji na neki pojednostavljeni način vuče na nešto neodređeno, a opet prepoznatljivo, 'narodno' s 'naših' prostora. Iza toga nastao je drugi rif, koji se baš i ne bi toliko mogao smjestiti na naše prostore. U njemu je više ljetnog ugođaja dalekih pješčanih plaža i koktel partyja pod kokosovim palmama, ali je posebnu draž dobio međuigrom gitare i kavala. Tu je i jedan neočekivani 'break', koji je pak iz nekog trećeg svemira, a u svakom slučaju pokazao se kao odlična podloga za lepršavi Aleksandrov solo na kavalu. Na kraju smo odlučili da, umjesto akustične, na cijeloj pjesmi sviram električnu gitaru pa smo, između ostalog, i time dobili jednu pjesmu sasvim novog karaktera“, kaže Danijel. 

Afion je za travanj imao dogovorenu promotivnu turneju po Danskoj i Švedskoj (FOTO: Doringo)

Fanovi Afionovog rada posebno bi mogli biti oduševljeni što se na albumu našla i pjesma „Mace, mace“, jer ona daleko više od ostalih na albumu poziva na ples. Da je dobro prihvaćena moglo se vidjeti i po prijašnjim reakcijama publike, s obzirom da su ovu pjesmu već više puta izvodili na svojim nastupima.

„Stara pjesma, uvijek uspješna i odlično primljena na svirkama. Kao takva, zaslužila je konačno biti zapisana na nosaču zvuka“, primijetit će Danijel, dok će Nenad dodati – „Mace, mace je afionski punk“.

„Mace je posvećena svim rasplesanim fanovima Afiona, koji nam daju hrpetinu dobre energije na koncertima. Ujedno je i hommage Orkestru Pece Atanasovkog i Veletu Solunchevu, preko kojeg sam došla u doticaj s makedonskom izvornom muzikom prije 20 godina, u vremenu kad to nije bilo tako lako dostupno”, kaže Lidija. 

U ovo nezgodno doba svako planiranje je potpuno besmisleno. Barem ono na kraće staze. Takav je slučaj i s promocijom ovog albuma. Afion je za travanj imao dogovorenu promotivnu turneju po Danskoj i Švedskoj, ali to je, iz svima dobro poznatih razloga, moralo otpasti. 

„Ta je turneja pomaknuta za proljeće 2021. godine. Imali smo velike planove, štampali smo CD-ove i LP-je, a na kraju smo odlučili da uslijed ove situacije album objavimo online, jer su mnogi s nestrpljenjem čekali naše novo izdanje pa bi bio grijeh držati ploče u bunkeru. Za sad su planovi da preživimo ovu krizu i zadržimo zdrav razum, a onda pronaći načine kako kao umjetnik funkcionirati u ovom vremenu“, odgovora nam Lidija na pitanje kakvi su planovi benda u ovoj situaciji. 

Album se može poslušati besplatno na velikim streaming platformama – Deezer, Spotify, Apple music – ali i na Afionovom YouTube kanalu. Potpisnik ovih redova učinio je to već nekoliko puta, a na ovom mjestu na isto pozivamo i vas.

Za kraj Lidija ima optimističnu poruku: „Čim bude naznaka da se stvari oko Covida-19 stišavaju, odmah ćemo se baciti na ozbiljnije planiranje koncerata i promociju. Jedva čekam!“

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Doringo