Zamišljen kao brana od kapitalizma, berlinski zid je ugledao svjetlost dana 13.08.1961. godine. Njegovu gradnju pokrenula je istočnonjemačka komunistička vlast. Službeno objašnjenje bilo je: "Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista". Njime se nastojalo spriječiti i masovni bijeg državljana DDR na zapad. Samo između 1949. i 1961. g. u Zapadnu Njemačku pobjeglo je više od 2,5 milijuna osoba. Unatoč nevjerojatnom osiguranju postavljenog zida mnogi su…

Ruski književnik, rodio se 11. studenoga 1821. u Moskvi, a umro 9. veljače 1881. u Petrogradu. Jedan je od najvećih svjetskih pisaca. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet. U 10-oj godini, pod snažnim dojmom Schillerovih "Razbojnika", doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji.…

Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako…

Honore de Balzac, francuski pisac, rodio se 20. svibnja 1799. u Toursu, a umro 18. kolovoza 1850. u Parizu. Tvorac je realističkog romana o francuskom društvu 19. stoljeća. Prema želji roditelja studirao je pravo, ali se opredjelio za pisanje, a budući kako se želio obogatiti, upuštao se u razne poslove, ali u njima nije uspjeo, te je cijeloga života otplaćivao dugove prihodima od književnog rada. Bio je realist kojemu su kritičari osporavali realizam, pa je tek nakon pojave Flaubertove…

Balon na plin svojom uzbudljivom privlačnošću i danas mami gotovo istu pozornost gledatelja kao i u vrijeme svojega nastanka 1783. godine. Izumitelji prvog takvog balona bili su braća Montgolfier koji su u svojoj tvornici papira u blizini Lyona izvodili mnogobrojne pokuse s papirnatim vrećicama ispunjenima toplim zrakom. Napokon su 5. lipnja 1783. priredili i javnu demonstraciju balona nazvanim "Globe" čiji je opseg iznosio 33 metra a bio je izrađen od platna, obrubljen papirom i učvršćen…

Najveće i možda najneobičnije pojačalo zvuka u povijesti zasigurno je "prijestolje za slušanje" kojim je 1819. godine portugalskoga kralja Ivana VI. snadbjela londonska tvrtka "Rein". Da bi pojačalo služilo svojoj svrsi, jedan od kraljevih dvorjana govorio je u lavlje čeljusti smještene na završecima naslona za ruke a zvuk je pojačavan prolazio kroz šuplju cijev do kraljeva uha. Prva pojačala vjerojatno su bili životinjski rogovi koje su ljudi koristili pri razgovoru sa sugovornicima slabijega…

Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),…

Hrvatski kompozitor, Frano Parać rođen je 1948. u Splitu. Godine 1972. diplomirao je teoriju glazbe, a 1975. kompoziciju u razredu prof. Stanka Horvata na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Usavršavao se kod Marina Zuccherija u milanskom Studio di fonologia musicale della RAI 1977.-98. godine. Od 1972. do 1978. bio je nastavnik na zagrebačkoj Glazbenoj školi Blagoja Berse, a od 1987. predavač je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Na istoj je ustanovi od 1985. do 1987. obnašao dužnost dekana.…

Austrijski kompozitor, rodio se 27. siječnja 1756. u Salzburgu, a umro 5. prosinca 1791. u Beču. Spada u red najvećih svjetskih kompozitora. Čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Već sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. S devet godina piše prvu operu "Bastien i Bastiena", a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru…

Ruski kompozitor, rodio se 1840. u uralskom mjestašcu Kamsko, a umro u Petrogradu 1893. godine od kolere. Jedan je od najvećih ruskih kompozitora 19. stoljeća. Nezainteresiran za činovnički posao, koji su mu namijenili roditelji, u dvadeset drugoj godini postaje učenik Antona Rubinsteina na petrogradskom konzervatoriju, a zatim predavač u Moskvi. Kako je bio nesretan čovjek, u svojim djelima nastojao je ocrtati psihološke sukobe i opisati tragedije koje u intimnom životu pojedinca uzrokuje…