Bolest, navika ili sklonost, ovisno o kutu gledanja i količini istog u krvi. Kao bolest označava pretjeranu i stalnu sklonost ispijanju pića koja sadrže postotke alkohola, popularno zvane maligani, baš kao i navijačka skupina iz Sinja. Manifestira se tako što subjekt podložan istoj (u daljnjem tekstu alkoholičar), započinje dan posežući za časicom, a istog završava blago rečeno i slikovito predočeno mlaćenjem žene, muža ili organa reda. Po blažim statistikama Hrvata alkoholičara ima 300 000,…

Zamislite da lutate pustinjom i umirete od žeđi. Bacate pogled u daljinu i vidite jezero puno vode. Teturate se prema njemu, sve dok jezero ne isčezne, a vama ne ostane ništa osim vrućeg pijeska. To je fatamorgana ili prijevara koju pred našim očima stvara majka priroda zbog određenih uvjeta u atmosferi. Nastaje zbog toga što se svjetlosne zrake odbijaju o neki predmet te padaju na naše oči. Ono što mi vidimo je svjetlost, što je topli zrak prelama neposredno iznad puta, tako da nam se čini…

Njemački kompozitor, rodio se 1685 u Eisenachu, a umro 1750 u Leipzigu. Najznačajniji kompozitor iz porodice Bach. Prezime Bach bilo je svojedobno izjednačeno s pojmom glazbenik, jer su se mnoge generacije iz obitelji Bach bavile glazbom, kao dirigenti, orguljaši, violinisti i kompozitori. Bilo je oko 200 glazbenika sa prezimenom Bach, a najznačajniji među njima bio je Johann Sebastian. I njegova četiri sina, također su bili glazbenici. Johann Sebastian Bach nije bio među onima kod kojih se…

Raj je koncept života poslje smrti kojega zagovaraju gotovo sve religije i religiozne filozofije. Temelj vjerovanja u Raj je vjerovanje da nakon smrti, zaslugama koje smo napravili tijekom ovog života dolazimo na mjesto gdje više nema boli, patnje i nepravde. Raj je mjesto vječne sreće. U nekim vjerovanjima, vjerovanje u raj je istisnulo vjerovanje u reinakarnaciju, ali i tu postoji element nagrade za dobra dijela. Tako Budizam naprimjer ima više stupnjeva raja, zavisno od količine dobre…

Honore de Balzac, francuski pisac, rodio se 20. svibnja 1799. u Toursu, a umro 18. kolovoza 1850. u Parizu. Tvorac je realističkog romana o francuskom društvu 19. stoljeća. Prema želji roditelja studirao je pravo, ali se opredjelio za pisanje, a budući kako se želio obogatiti, upuštao se u razne poslove, ali u njima nije uspjeo, te je cijeloga života otplaćivao dugove prihodima od književnog rada. Bio je realist kojemu su kritičari osporavali realizam, pa je tek nakon pojave Flaubertove…

Junak engleskih srednjovijekovnih narodnih pjesama. Njegovi podvizi odvijaju se između 12. i 15 st. Zaštitnik je slabih i potlačenih, borac protiv nepravde i surovih plemića. Robih Hood je vođa odmetnika, kome se nesretne žrtve raznih nepravdi i tlačenja mogu obratiti za pomoć. On kažnjava surovost i zlo oličeno u samovoljnim plemićima koji se tiranski odnose prema narodu, zaštićeni debelim zidovima svojih zamaka i četama dobro naoružanih vojnika plaćenika. Robin i njegov vjerni pomoćnik…

Prvi moderni aparat za bušenje zuba konstruirao je John Greenwood (1760-1819), zubar američkog predsjednika Georgea Washingtona. Greenwood je bio rodom iz Bostona no zubarstvom se počeo baviti po doseljenju u New York. Najprije je iz hobija izrađivao različite vrste zuba od kljova slonova i vodenih konja. Godine 1790. Greenwood je upotrijebio kolovrat svoje majke da mu vrti zubarsku bušilicu. Stariji zubari koristili su za pogon bušilice tetivu luka, tehniku kojom su se koristili i draguljari…

U igri nogometa (vidi nogomet, mali.) trenutak nepažnje. Osoba koja je svojom nepažnjom izazavala nemili događaj obično se naziva i tragičar utakmice. Ova pojava postoji u skoro svim sportovima ali najbrutalniji ishod ima kad je riječ o…

Poznato po brojnim otocima, zbog čega je i poželjno turističko odredište. Jadransko more dugo je 783 kilometra, široko je 216,7 kilometara, prosječna dubina iznosi 173 metra. Ukupna duljina svih obala (kopnenih i otočnih) iznosi 7.912 kilometara. Hrvatskoj pripada 5.835,5 kilometara ukupne obale ili velikih 74 posto. Italiji pripada 16 posto, Albaniji 5 posto, Crnoj Gori 3,3 posto, Sloveniji 0,5 posto, te Bosni i Hercegovini 0,3 posto ukupne jadranske obale. Koeficijent razvedenosti…

Početkom 19. st. dolazi do mađarskog pritiska na Hrvatsku, koji se posebno očituje u uvođenju mađarskog jezika kao javnog (do tada je to bio latinski). Tada se u borbu protiv mađarizacije upušta hrvatska mlada inteligencija, na čelu s Ljudevitom Gajem. Isprva su aktualne samo jezične rasprave, ali kasnije to prerasta u jaki nacionalni pokret. S ilirizmom započinje formiranje i buđenje nacionalne svijesti u Hrvata. Budući da je smatrano kako Hrvati potječu od Ilira, pokret je prozvan ilirskim.…