Lat. Phaseolus vulgaris (sad konačno znam zašto se na selu kod moje bake za grah veli pažulj), po naški fažol, pasulus, pažulj, grah je najpoznatija mahunarka. U Europu je stigao tek u 16. st. zajedno sa krumpirom i kukuruzom, a do tada su ga uzgajali samo američki Indijanci. Danas se uzgaja na preko 22 miliona hektara. Grah je prava energetska bomba sa 143 kcal na 100g, a jedno zrno sadrži do 26% bjelančevina i 52% ugljikohidrata. Osim toga bogat je aminokiselinama, lecitinom i mineralima kao…

Da li ste ikada razmišljali o darivanju svojih organa nakon smrti? Da li ste razmišljali o tome koliko ljudi svakodnevno umire u nesrećama a koliko ih umire radi otkazivanja organa? I koliko bi tih iznenadnih smrti moglo spasiti života ovih drugih da su na vrijeme razmišljali o tome? Transplantacijska medicina počela se razvijati početkom prošlog stoljeća no ozbiljniji razvoj se bilježi 1957. godine kada je presađen prvi bubreg u Svijetu te 1967. kada je presađeno prvo srce. U Hrvatskoj,…

Egzotični glodavac porijeklom iz Južne Amerike (Peru, Čile, Bolivija), spada u porodicu miševa viskača. Kao stepska životinja, glodavac, hrani se biljem i vrlo je otporna. Spada u noćne u životinje, pa se tako noću hrani i živi, a danju miruje. Jedinstveno obilježje činčilinog krzna očituje se u činjenici da mu je težina jednaka težini svile, stoga je u prirodi je došlo do njezina gotovo potpunog istrebljenja jer ima najfinije krzno od svih sisavaca. Životinje su poslije Prvog svjetskog rata…

Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.…

Sabor u Cetingradu održan je na Novu godinu 1527.g. Na njemu je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Ferdinand koji naravno nije bio tamo, se plemstvu obvezao da će braniti Hrvatsku od Turaka i da će na granicu s Turcima poslati 1 000 konjanika i 200 pješaka. Bitno je bilo i da prizna povlastice plemstva, kao i upravu, dakle bana i Hrvatski Sabor, što je i učinio. Do sabora dolazi nakon što je Ugarska izgubila svoga kralja Ludovika II u bitci na Mohačkom…