E-ciklopedija

Vivaldi, Antonio

14. 03. 2002.
Talijanski kompozitor, rođen 1678, umro 1741. godine. Pripada krugu skladatelja koji su današnjoj publici poznati po nekolicini iznimno dobro prihvaćenih djela, premda je riječ o autoru čiji opus obuhvaća preko tisuću skladbi. Krajem sedamnaestog i u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada je djelovao bio je jedan od najoriginalnijih i najutjecajnijih talijanskih skladatelja. Većinu života proveo je u Veneciji ali je puno putovao zahvaljujući svojem neumornom skladateljskom, pedagoškom,…
E-ciklopedija

Bloody Sunday

14. 03. 2002.
Krvava Nedjelja je samo jedan od mnoštva sličnih događaja u 150-godišnjoj povijesti irsko-engleskog sukoba. Ono što ga izdvaja od ostalih su kontroverze kojima je okružen, događaji koje je uzrokovao i pjesma koju je inspirirao. Pokret za ljudska prava u sjevernoj Irskoj je osnovan 1967. U svom programu je zahtijevao reforme i ravnopravnost katolika i protestanata ukidanjem diskriminacija pri zapošljavanju i slično. Pokret se brzo proširio i 1969. je poslana vojska za održavanje reda. 30. 01…
E-ciklopedija

Dostojevski, Fjodor Mihailović

14. 03. 2002.
Ruski književnik, rodio se 11. studenoga 1821. u Moskvi, a umro 9. veljače 1881. u Petrogradu. Jedan je od najvećih svjetskih pisaca. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet. U 10-oj godini, pod snažnim dojmom Schillerovih "Razbojnika", doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji.…
E-ciklopedija

Raj

14. 03. 2002.
Raj je koncept života poslje smrti kojega zagovaraju gotovo sve religije i religiozne filozofije. Temelj vjerovanja u Raj je vjerovanje da nakon smrti, zaslugama koje smo napravili tijekom ovog života dolazimo na mjesto gdje više nema boli, patnje i nepravde. Raj je mjesto vječne sreće. U nekim vjerovanjima, vjerovanje u raj je istisnulo vjerovanje u reinakarnaciju, ali i tu postoji element nagrade za dobra dijela. Tako Budizam naprimjer ima više stupnjeva raja, zavisno od količine dobre…
E-ciklopedija

Sušilo za kosu

14. 03. 2002.
Vjerovali ili ne, obično sušilo za kosu zapravo je "potomak" dviju posve nesrodnih električnih naprava - usisača za prašinu i miksera. Zamisao o sušenju kose s pomoću zraka pojavila se najprije na reklami za prve usisače zvučnih naziva "Ciklon" i "Juriš" koji su proizvedeni 1920. godine u američkoj državi Wisconsin. U svim je časopisima tada objavljena i neobična ilustracija - prikazivala je ženu kako suši kosu zrakom iz ispuha usisača za prašinu na koji je bilo spojeno plastično crijevo.…
E-ciklopedija

Tuđman, Franjo

14. 03. 2002.
Namjerno ne počinjemo ovu novicu s biografijom jer je kao i svaka druga biografija političara dosadna, nemaštovita i predugačka, ali za one sitničave njegovu vam ostavljamo za kraj. U njegovom životu puno je karizme, trzavica, loših odluka i još kojekakvih oprečnih stavova, izjava i nedoumica. Jedan je od vodećih ljudi u organiziranju i ustanovljavanju Republike Hrvatske u kojoj danas prebivamo. Kakve je vlastite i interese svoje stranke imao, naravno da nikad nećemo znati do kraja, no gomila…
E-ciklopedija

Testovi inteligencije

14. 03. 2002.
Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.…
E-ciklopedija

Helena trojanska

14. 03. 2002.
Najlijepša žena u grčkoj mitologiji. Kći boga Zeusa i Lede. Uzor i oličenje ženske ljepote. Helenu su za ženu željeli dobiti mnogi grčki junaci i kraljevi, no ona je izabrala spartanskog kralja Menelija. Jednu svađu boginja o tome koja je od njih najlijepša, presudio je Paris, sin kralja Prijama. On je rekao da je to boginja Afrodita, a ona mu je zauzvrat obećala najlijepšu ženu na svijetu. Nagovorila ga je da sagradi lađu i otplovi u Spartu te otme Menelajevu ženu Helenu. Ta otmica je…