Honore de Balzac, francuski pisac, rodio se 20. svibnja 1799. u Toursu, a umro 18. kolovoza 1850. u Parizu. Tvorac je realističkog romana o francuskom društvu 19. stoljeća. Prema želji roditelja studirao je pravo, ali se opredjelio za pisanje, a budući kako se želio obogatiti, upuštao se u razne poslove, ali u njima nije uspjeo, te je cijeloga života otplaćivao dugove prihodima od književnog rada. Bio je realist kojemu su kritičari osporavali realizam, pa je tek nakon pojave Flaubertove…

Tapetar, pjevač, mistik te karizmatik - jednom riječju Legenda. Neokrunjeni kralj "Torcide". Tapetarski zanat napušta početkom početkom šezdesetih opčinjen zvucima Radio Luksemburga i pojavom festivala u San Remu. U rodnom Šibeniku više puta pobjeđivao na natjecanjima mladih nada "Mikrofon je vaš" i "Prvi pljesak". Prva mu uspješnica "Ako pođeš u San Francisko", inače u originalu skladba Scotta MacKenzija, dospjeva na top liste obećavajući veliki uspjeh. I zaista, nekoliko godina kasnije Mate…

U vrućim ljetnim danima prava je blagodat pri ruci imati kakvu termos-bocu s rashlađenim napitkom. No taj koristan izum isprva uopće nije bio namijenjen za čuvanje hladne limunade ili pak vruće kave. Termos-bocu izumio je britanski fizičar James Dewar krajem devetnaestoga stoljeća kao dio opreme znanstvenih laboratorija. No sama načela korištenja zrakopraznog prostora kao izolatora potječu još iz godine 1643. kada se talijanski fizičar Evangelista Torricelli proslavio pronalaskom živinog…

Dolazak pred Zagrebačku katedralu može biti pravi susret s poviješću ovog kraja i upoznavanje s mnoštvo različitih povijesnih razdoblja.Zagrebačka biskupija datira iz 1093./94. godine, no katedrala se vjerovatno počinje graditi oko 1102. godine a gradnja je završena 1217. godine kad je i posvećena. Kako su Tatari imali malo sluha za kršćanska zdanja tako je 1242. godine provalom istih srušena katedrala, a biskup Timotej gradi novu između 1254-1284. godine. Katedrala je između 1356-1433. godine…

Iako nevoljko, mnogi će priznati da su na mnoge narodnjačke hitove razbijali čaše, plesali po stolovima i još mnogo štošta što civiliziran svijet inače ne čini. Kako je nestala ova vrsta glazbe, koja se od narodne pretvorila u "novokomponiranu" pa u njegovu najgoru inačicu tzv. "Turbo –folk", objašnjivo je možda geografskim položajem regije, povijesnim okolnostima i nasljeđem glazbe koju je ta regija dobila. Ali isto tako možemo je objasniti kao neku iskonsku želju u čovjeku. Kada je rat…

Ruski književnik i mislilac. Rodio se 28. kolovoza 1828. u Jasnoj Poljani, a umro 20. studenoga 1910. u Astapovu. Tolstojev životni i stvaralački vijek uvrstio ga je u niz onih osoba u povijesti svjetske književnosti čije je djelo neprocjenjiva kulturna i civilizacijska vrijednost. Rodio se u u bogatoj, plemićkoj obitelji. Rano ostaje siroče, te o njemu skrbe teta i rođaci. Godine 1841. obitelj se seli u Kazan, gdje upisuje studij nadajući se diplomatskoj službi. Uskoro napušta studij, te…

Vjerovali ili ne, obično sušilo za kosu zapravo je "potomak" dviju posve nesrodnih električnih naprava - usisača za prašinu i miksera. Zamisao o sušenju kose s pomoću zraka pojavila se najprije na reklami za prve usisače zvučnih naziva "Ciklon" i "Juriš" koji su proizvedeni 1920. godine u američkoj državi Wisconsin. U svim je časopisima tada objavljena i neobična ilustracija - prikazivala je ženu kako suši kosu zrakom iz ispuha usisača za prašinu na koji je bilo spojeno plastično crijevo.…

Vrsta crteža u kojem su hitro i s nekoliko poteza nabačeni obrisi i glavne karakteristike lika ili predmeta. Kroki crtež može biti i priprema za slikarev veći uradak. Može su izvoditi raznim tehnikama: olovkom, kistom, perom itd. Izvodi se jednobojno ili s nekoliko bitnih…

Zvuči nevjerojatno, no obično je dugme izmišljeno prije čak 3500 godina a da tisućama godina uopće nije služilo za zakopčavanje odjeće. Najstariju dugmad arheolozi su pronašli u dolini Inda i ustanovili da je dugme isprva korišteno samo kao ukras. Bile su to pločice izrađene od školjki oblikovane poput trokuta ili krugova na kojima su se nalazile po dvije rupice za prišivanje. Grci i Rimljani također su koristili takvu dugmad kao ukras na togama i tunikama. U mnogim nalazištima diljem Europe…

Poznato po brojnim otocima, zbog čega je i poželjno turističko odredište. Jadransko more dugo je 783 kilometra, široko je 216,7 kilometara, prosječna dubina iznosi 173 metra. Ukupna duljina svih obala (kopnenih i otočnih) iznosi 7.912 kilometara. Hrvatskoj pripada 5.835,5 kilometara ukupne obale ili velikih 74 posto. Italiji pripada 16 posto, Albaniji 5 posto, Crnoj Gori 3,3 posto, Sloveniji 0,5 posto, te Bosni i Hercegovini 0,3 posto ukupne jadranske obale. Koeficijent razvedenosti…