E-ciklopedija

Byron, George

14. 03. 2002.
Lord George Gordon Noel Byron, engleski pjesnik, rodio se 22. siječnja 1788. u Londonu, a umro 19. travnja 1924. u zapadnoj Grčkoj. Byron se školovao u Harrowu i Cambridgeu, a kao 18-godišnjaku izlazi mu prva pjesnička zbirka "Sati dokolice", koja doživljava oštre kritike, baš kao i pristupni govor u Gornjem domu engleskog parlamenta u koji ulazi u 21-oj godini. U 28. napušta Englesku i seli se u Italiju. U tridesetoj godini objavljuje prva dva pjevanja "Childe Harolda" i preko noći postaje
E-ciklopedija

Gmunden

14. 03. 2002.
Gradić u gornjoj Austriji. U povijesti keltsko naselje. Prvi put se spominje davne 909. godine. U Austirji ipak najpoznatiji po poularnoj TV seriji "Schloßhotel Orth" s Klausom Wildbolzom u glavnoj ulozi. Također je poznat i po jednom od omiljenih mjesta za vjenčanja u Austriji, koja se sklapaju u romantičnoj kapelici simbolično nazvanoj "die Hochzeitskapelle". Gmundenu je svjetski poznat i po svojoj keramičkoj manufakturi. Kao elitno ljetovalište, ali i zimovalište kroz povijest su ga
E-ciklopedija

Sisak

14. 03. 2002.
Sisak, grad tako blizu, a opet daleko od Zagreba. Moram na žalost primjetiti da sam više puta bio u Grazu ili Trstu. Žalosna činjenica s obzirom da se na samo sat vremena vožnje autom od mjesta gdje se sad nalazim, nalazi naselje nastalo prije 2500 godina. Grad Siscija koja za rimskog cara Dioklecijana 297. godine poslije Krista postaje glavni grad rimske provincije Panonije Savije. Hrvati pristižu u ove krajeve koncem 6. i početkom 7. stoljeća, a u 9. stoljeću ovdje stoluje moćni hrvatski knez
E-ciklopedija

Boycott, Cunningham Charles

14. 03. 2002.
Bio je engleski oficir i nadzornik imanja u 19 stoljeću. Po njegovom imenu je nastala riječ bojkot-oblik borbe koji se sastoji u prekidanju svake veze s nekim. Bio je surov čovjek, tiranin, zgorčavao je život ljudima koji su morali trpjeti zbog njegovih odluka i bili su potčinjeni njegovoj vlasti. No, seljaci u grofoviji Earne u Irskoj su se u borbi protiv njega odlučili na drugu taktiku. Umjesto da ga otvoreno napadnu, nastojali su spriječiti izvršenje njegovih odluka i onemogućiti mu mjere
E-ciklopedija

Belot

14. 03. 2002.
...ili bela, kartaška igra koju svojataju mnogi narodi, ali najvjerojatnije potječe od židovskih zajednica u Madžarskoj i nije starija od stoljeća i pol. Igra se sa snopom od 32 karte, poželjno sa “Mađaricama” i u četvero. U neadutskim bojama karte se vrednuju od najviše prema nižoj: A=11, 10=10, K=4, Q=3, J=2, a 9, 8 i 7 ne nose bodove, iako je 8 veća od sedmice. U adutskoj boji to je malo drukčije pa je najjača karta dečec koji nosi 20 bodova, a slijede 9=14, A=11, 10=10, K=4 ,Q=3, 9,8,7
E-ciklopedija

Sabor u Cetingradu

14. 03. 2002.
Sabor u Cetingradu održan je na Novu godinu 1527.g. Na njemu je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Ferdinand koji naravno nije bio tamo, se plemstvu obvezao da će braniti Hrvatsku od Turaka i da će na granicu s Turcima poslati 1 000 konjanika i 200 pješaka. Bitno je bilo i da prizna povlastice plemstva, kao i upravu, dakle bana i Hrvatski Sabor, što je i učinio. Do sabora dolazi nakon što je Ugarska izgubila svoga kralja Ludovika II u bitci na Mohačkom
E-ciklopedija

Jadransko more

14. 03. 2002.
Poznato po brojnim otocima, zbog čega je i poželjno turističko odredište. Jadransko more dugo je 783 kilometra, široko je 216,7 kilometara, prosječna dubina iznosi 173 metra. Ukupna duljina svih obala (kopnenih i otočnih) iznosi 7.912 kilometara. Hrvatskoj pripada 5.835,5 kilometara ukupne obale ili velikih 74 posto. Italiji pripada 16 posto, Albaniji 5 posto, Crnoj Gori 3,3 posto, Sloveniji 0,5 posto, te Bosni i Hercegovini 0,3 posto ukupne jadranske obale. Koeficijent razvedenosti
E-ciklopedija

Karlovac

14. 03. 2002.
Veliko mi je zadovoljstvo potpuno promjeniti sadržaj o gradu Karlovcu i to samo par dana nakon zamolbe Karlovčanima da se sami angažiraju. Na ovoj enciklopedijskoj stavci zahvaljujemo LuckyLucianu. Koji se javio i napisao ovaj lijepi e-ciklopedijski blic o Karlovcu. Zahvaljujemo se. Najbolje je postanak Karlovca opisao veliki hrvatski dramatičar Marijan Matković: "Rođenju većine europskih gradova kumuju maštovite legende. No, i mašta zatajuje, a legenda se pretvara u suhi povijesni podatak kada