Bajramović, Šaban : Rođen u Nišu, gdje i sad živi povremeno. Zbog krađe i ubojstva, koje kako navodi nikad nije počinio, služi desetgodišnju kaznu zatvora na Golom Otoku. Tamo uči pisati i čitati, a postaje omiljeni zatvorenik zbog pjevanja klasika s područja bivše Jugoslavije te golmanskih sposobnosti. Upravo zbog golmanskih sposobnosti, koje neki znalci s Golog Otoka uspoređuju s Vladimirom Bearom i Lavom Jašinom, nema većih problema. Ipak, uspijeva pobjeći iz zatvora kako bi posjetio svoju,…

Raj je koncept života poslje smrti kojega zagovaraju gotovo sve religije i religiozne filozofije. Temelj vjerovanja u Raj je vjerovanje da nakon smrti, zaslugama koje smo napravili tijekom ovog života dolazimo na mjesto gdje više nema boli, patnje i nepravde. Raj je mjesto vječne sreće. U nekim vjerovanjima, vjerovanje u raj je istisnulo vjerovanje u reinakarnaciju, ali i tu postoji element nagrade za dobra dijela. Tako Budizam naprimjer ima više stupnjeva raja, zavisno od količine dobre…

Goli otok - Najpoznatije robijalište bivše države, naručito popunjeno nakon donošenje Rezolucije Informbiroa 1948. Iako je prvotno zamišljen kao skrovište disidenata iz komunističkih redova, sedamdesetih i osamdesetih, uz preostale Staljinove fanove, nastanjuju ga i poneki nacionalistički mislioci. Geostrateškim položajem, kao i nesretnim spletom morskih struja, Goli je otok bio ljetovalište s kojega se bilo izuzetno teško udaljiti. Uz poznate priče o razbijanju kamenih gromada, sjećanje na…

Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,…

Onima koji slijede modna zbivanja brojni časopisi i ovo ljeto preporučuju da kosu ukrase pletenicama i ne spominjući pritom njihovu povijest dugu više od 5 000 godina. Prvi zaljubljenici u pletenice bili su Egipćani koji su oko 3 000. godine prije Krista razvili cijelu umjetnost u izradi različitih umetaka i ukrasa za kosu. Mnoge pletenice iz drevnoga Egipta i danas se mogu vidjeti u muzejima zahvaljujući pomno razrađenim metodama konzerviranja. Kemijskim je analizama ustanovljeno da su…

Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako…

Engleski književnik. Drži se da je rođen 23. travnja 1564. godine, u gradiću Stratford-on Avon. Jedan je od najvećih pisaca svih vremana. Otac mu je bio John Shakespeare, ugledan i imućan građanin koji je 1596. mogao platiti pravo da on i potomstvo upotrebljavaju obiteljski grb koji prikazuje sokola i koplje i ima francuski natpis: Non sanz Droit (Ne bez prava), te je 1568. bio izabran za gradonačelnika. Shakespeareova majka bila je Mary Arden, iz ugledne i plemenite obitelji. Mladi je…

Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski književnik. Pretpostavlja se da se rodio 29. rujna, 1547. u Alcala De Thenaresu, jer ne postoje podatci o njegovu rođenju, ali zna se da je 9.listopada 1547. godine kršten. Umro je 23.travnja 1616. u Madridu. Kao dijete, lutao je po španjolskoj sa svojim ocem, siromašnim, putujućim vidarom, a zatim upisao školu u Madridu. Tada je počeo pisati kazališne komade, ali mu se učinilo da bi mu vojnički poziv više odgovarao. Kao vojnik, prošao je kroz mnoge…

U većem dijelu svijeta ponuditi nekoga cigaretom danas znači iskazati uljudnost i gostoprimstvo. No to je u oštroj suprotnosti s mišljenjem koje je posvuda vladalo još prije 200 godina. Naime, do kraj osamnaestoga stoljeća nitko tko je držao do svojega ugleda ne bi primio tako bezvrijednu zamjenu za cigaru koju su u Europu oko 1600. godine donijeli španjolski osvajači na povratku iz Novoga svijeta. Cigarro, kako su nazivali smotak duhanskoga lišća, izvodi svoje ime iz riječi sik'ar kojom su…

Iako nevoljko, mnogi će priznati da su na mnoge narodnjačke hitove razbijali čaše, plesali po stolovima i još mnogo štošta što civiliziran svijet inače ne čini. Kako je nestala ova vrsta glazbe, koja se od narodne pretvorila u "novokomponiranu" pa u njegovu najgoru inačicu tzv. "Turbo –folk", objašnjivo je možda geografskim položajem regije, povijesnim okolnostima i nasljeđem glazbe koju je ta regija dobila. Ali isto tako možemo je objasniti kao neku iskonsku želju u čovjeku. Kada je rat…