E-ciklopedija

Zlonamjerno odijevanje

14. 03. 2002.
Svi mi imamo doma odjeću koja je jednostavno nesretna odjeća. Najčešće je to haljina, odijelo ili košulja koji privlače pa čak i traže prljavštinu, masne mrlje, izbočine, čavle, prevrnuti umak i druge opasnosti. Možda je moguće čak i da se radi o lijenosti ovih odjevnih predmeta - oni bi se što prije vratili odmoru na vješalici ili u kutiju i bune se kada ih obučemo. Takva odjeća sklona nezgodama rijetko se (ako uopće) popravi, jednom kada je prepoznamo najbolje je odmah prekinuti odnose s
E-ciklopedija

Raškaj, Slava

14. 03. 2002.
U svijetu slikarstva gdje prevladava muški rod drago mi je da vam mogu predstaviti velikana hrvatskog slikarstva - Slavu Raškaj ( Ozalj, 2.1.1877.- Stenjevec 29.3.1906. ) Gluhonjema od rođenja tako da su njezini glavni organi komunikacije bile oči. Osnovnu i srednju školu završila je u zavodu za gluhonjemu djecu u Beču. Slava je bila samouka slikarica, premda su joj veliki hrvatski slikari poput B.Čikoša i V.Bukovca povremeno davali upute. Prema načinu slikanja njezin se razvoj može podijeliti
E-ciklopedija

Proust, Marcel

14. 03. 2002.
Francuski književnik, rodio se u Parizu,10.7.1871., a umro 18.9.1922. godine također u Parizu. Svojim djelom ostavio je dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. Njegov osjećaj za stil, za vrijeme, za minucioznost, za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu, a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv.
E-ciklopedija

Sisley, Alfred

14. 03. 2002.
Za Sisleya možemo reći da je pripadao impresionistima. Bio je francuski slikar i grafičar. Rođen je u Parizu 30.X 1839.,a umro jeu Mont-sur-Loingu kod Fontainbleaua 29.I 1899. Alfred je bio sin bogatog engleskog poslovnog čovjeka i bavio se slikanjem iz ljubavi. Sklon je slikanju pejzaža. Živeći u pokrajini slika intimno doživjele predjele prožete iskrenim unutarnjim raspoloženjem. Pod utjecajem Moneta prelazi na sve intenzivnija koloristička i svjetlosna rješenja. Kada mu je otac u ratnim
E-ciklopedija

Klavir

14. 03. 2002.
Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću
E-ciklopedija

Hemingway, Ernest

14. 03. 2002.
Američki književnik, rodio se 1899. u Oak Parku, Illinois, a umro 2. svibnja. 1961.godine. Jedna je od najkontroverznijih ličnosti američke suvremene književnosti. Nakon završene srednje škole nije upisao fakultet, nego se posvetio novinarstvu. Bavio se sportom (boks), bio je strastveni lovac, sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dragovoljac i bio ranjen na talijanskom frontu, a poslije rata izvjesno vrijeme živijeo je u Parizu kao dopisnik jednog američkog lista, gdje se družio s
E-ciklopedija

Rimbaud, Arthur

14. 03. 2002.
Francuski književnik, rodio se 20.listopada,1854. godine u Charlevilleu, a umro 10.studenog, 1891.godine u Marseilleu. Preteča je književnih pravaca simbolizma i nadrealizma. Osnivač je moderne poezije. Još je u školi smatran "čudom od djeteta". Neukrotiv, slobodan i buntovan duh, natjerao je genijalnog dječaka, pjesnika Pariške komune, da u 17. godini pobjegne od kuće u Pariz. Od 15. do 20. godine napisao je čudesno zrela poetska djela, da bi u 20. zauvijek prestao pisati. Preostalih 17.
E-ciklopedija

Apokaliptički motivi

14. 03. 2002.
Apolaliptički motivi su vizije, simboli i fantastični prikazi preuzeti iz "Apokalipse" u kršćansku ikonografiju. Likovno se obrađuju već u ranom Srednjem vijeku u mozaiku, kao minijature u liturgijskim knjigama, na tapiserijama i često u grafici. Jedan od najstarijih motiva je Majestas Domini (Krist ne prijestolju) prikazan u mozaiku crkve S.Vitale u Raveni (VI st.). To je vrlo učestali motiv i javlja se u karolinškim rukopisima (Biblija Karla Ćelavog) i kao reljef u lunetama na portalima