Ruski književnik, rodio se 11. studenoga 1821. u Moskvi, a umro 9. veljače 1881. u Petrogradu. Jedan je od najvećih svjetskih pisaca. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet. U 10-oj godini, pod snažnim dojmom Schillerovih "Razbojnika", doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji.…

Prvi moderni aparat za bušenje zuba konstruirao je John Greenwood (1760-1819), zubar američkog predsjednika Georgea Washingtona. Greenwood je bio rodom iz Bostona no zubarstvom se počeo baviti po doseljenju u New York. Najprije je iz hobija izrađivao različite vrste zuba od kljova slonova i vodenih konja. Godine 1790. Greenwood je upotrijebio kolovrat svoje majke da mu vrti zubarsku bušilicu. Stariji zubari koristili su za pogon bušilice tetivu luka, tehniku kojom su se koristili i draguljari…

Premda su ljudi vrlo rano uočili da drvo ili spletena trstika plivaju na vodi i da se njima može upravljati, sačuvano je tek nekoliko manjih ostataka najstarijih čamaca. U velikom tresetištu Star Carr u Yorkshireu otkriveno je najstarije drveno veslo na svijetu koje, prema procjeni znanstvenika, potječe iz oko 7500. godine prije nove ere a služilo je za tjeranje kanua. Jedan dobro očuvan primjerak kanua istesanog kamenim oruđem u deblu pronađen je u Pesseu u Nizozemskoj. Kanu je vjerojatno…

Potpuno je nemoguće zamisliti kako bi se svakodnevne prometne zavrzlame rješavale bez naoko sasvim jednostavnog izuma kao što je semafor. Prvi je prometni semafor postavljen 1868. godine u blizini zgrade britanskog parlamenta u Westminsteru a patentirao ga je stručnjak za željezničku signalizaciju J. P. Knight. Njegov je semafor bio posve sličan onom željezničkom, s ručkama i snadbjeven crvenim i zelenim plinskim svjetiljkama za noćni rad. No nakon kratkoga vremena prvi se svjetski semafor…

Prvi puta olimpijska zastava se pojavila u Antwerpenu 1920g., a njen stvaratelj bio je Pierre de Cubertin. Pet raznobojnih olimpijskih krugova koje nalazimo u olimpijskoj zastavi simboliziraju pet kontinenata. Prihvaćeni su iz razloga da pokažu kako su Olimpijske igre takmičenje za sve i da se nikoga ne može iz njega isključiti bez obzira na boju kože i porijeklo. Bijela boja pozadine izabrana je kao temelj mira među ljudima, a plavi krug predstavlja Europu, crni Afriku, žuti Aziju, crveni…

Hrvatski kompozitor, rodio se 11. listopada 1895. u Splitu, a umro 16. listopada 1982. u Zagrebu. Jedan je od najplodnijih hrvatskih kompozitora. Jakov Gotovac tvorac je remek-djela "Ero s onoga svijeta", najpopularnije hrvatske komične opere nastale 1935. godine. Gotovac je praktički bio samouk, ali mnoga znanja prenose mu Josip Hatze i Antun Dobronić, koji ga je i oduševio za nacionalni smjer u glazbi. Po želji roditelja, upisao je Pravo u Zagrebu, ali 1920. godine odlazi u Beč i u klasi…

Mister No, strip junak pravim imenom Jerome Jerry Drake, nadimak je dobio jer se nije libio nikome reći ne. Taj veteran iz drugog svjetskog rata napustio je SAD u potrazi za nekim mirnijim životom nezadovljan zapadnom civilizacijom, koja je preplavljena nasiljem i gramzivošću. Život ga dakle nije mazio, što se može uočiti i po njegovim prosijedim zaliscima. Našao je novi život u Manausu u srcu Amazonije, tada malom gradu, a danas centru regije s 1, 5 milijuna stanovnika. No, život mu se…

Sabor u Cetingradu održan je na Novu godinu 1527.g. Na njemu je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Ferdinand koji naravno nije bio tamo, se plemstvu obvezao da će braniti Hrvatsku od Turaka i da će na granicu s Turcima poslati 1 000 konjanika i 200 pješaka. Bitno je bilo i da prizna povlastice plemstva, kao i upravu, dakle bana i Hrvatski Sabor, što je i učinio. Do sabora dolazi nakon što je Ugarska izgubila svoga kralja Ludovika II u bitci na Mohačkom…

Pravim imenom Sava Milošević, ratni je drug Boška Buhe i pripadnik bombaškog voda. Preživio je rat a u filmu Branka Bauera iz 1978. Sirogojna je tumačio Dragan Bjelogrlić kojem je to prvo pojavljivanje na filmu. Inače, Sirogojno je selo na Kopaoniku po kojem je Sava dobio ime. Inače, dobar dio filma o Bošku radi se upravo na…

Veliko mi je zadovoljstvo potpuno promjeniti sadržaj o gradu Karlovcu i to samo par dana nakon zamolbe Karlovčanima da se sami angažiraju. Na ovoj enciklopedijskoj stavci zahvaljujemo LuckyLucianu. Koji se javio i napisao ovaj lijepi e-ciklopedijski blic o Karlovcu. Zahvaljujemo se. Najbolje je postanak Karlovca opisao veliki hrvatski dramatičar Marijan Matković: "Rođenju većine europskih gradova kumuju maštovite legende. No, i mašta zatajuje, a legenda se pretvara u suhi povijesni podatak kada…