Zagrebačko psihološko društvo obilježava Tjedan psihologije Facebook akcijom „Zamjenjujemo zablude znanošću!“. Svaki dan, počevši sa ponedjeljkom 19. veljače pa sve do petka 23. veljače, predstavljaju po jednu zabludu i pripadajuće objašnjenje što o toj zabludi kaže psihologija. Zablude o kojima pišu vezane su za teme o kojima građani slušaju u javnom prostoru proteklih mjeseci.

Antonija Maričić prvog je dana dekonstruirala zabludu koja kaže da "djeca LGBT roditelja imaju emocionalne teškoće i teškoće u prilagodbi". Znanost, naime, kaže da je za dobrobit djece ključna je kvaliteta odnosa unutar obitelji. 

Psihologinja Iskra Pejić u utorak se pozabavila tezom da uvođenjem školskih uniformi smanjujemo razlike među djecom. Prema istraživanjima koja navodi ispostavlja se da to nije tako: izložena međusobnim razlikama djeca imaju priliku razvijati vlastiti identitet i toleranciju, kaže znanost, a uvođenje uniformi u škole neće riješiti probleme u školstvu.

"Umjesto u uniforme, isplativije bi bilo ulagati u edukaciju i superviziju učitelja ili preventivne programe za učenike", sugerira Pejić. 

Znanost: Skloni smo bojati se nepoznatog i drugačijeg

Zabluda trećeg dana Tjedna psihologije glasi: "Tražitelji azila ugrožavaju našu sigurnost". Lana Gjurić, Iva Kolimbatović i Kristina Perišić ne pronalaze znanstvenu opravdanost ovakvih strahova. Naime, znanost o ovom problemu kaže da su ljudi tek spremniji bojati se nepoznatog i drugačijeg.

"Bojimo se onog što nam je strano i nepoznato. Bojimo se i stranih i nepoznatih ljudi, a među njima i tražitelja azila. Na formiranje našeg straha utječu informacije koje imamo o drugima, a o tražiteljima ih zapravo nemamo mnogo. Ne znamo puno o njima kao o pojedincima, niti znamo mnogo o njihovoj kulturi. Mediji su jedan od mogućih izvora znanja o ovoj skupini, a kako bi si olakšali život, te informacije uzimamo kao glavni orijentir i na temelju toga formiramo svoj stav o tražiteljima azila. U analizi sadržaja pisanja internetskih portala o temi imigranata, tražitelja azila i azilanata, koje je proveo Ured pučke pravobraniteljice (2013), navodi se kako prevladavaju neutralno informativni tekstovi koji najčešće imaju negativan povod (npr. činjenicu da su osobe htjele ilegalno ući u RH ili ju napustiti)", pišu psihologinje, navodeći kako je, također, analiza pokazala da naslovi na ovu temu često ističu negativne konotacije o tražiteljima azila ili strah od količine pripadnika te skupine.

Koliko se u javnom prostoru može utjecati na formiranje stava o određenoj osobi ili skupini, Lana Gjurić, Iva Kolimbatović i Kristina Perišić, kao primjer, navode istraživanje Jeffa Greenberga i Toma Pyszczynskia iz 1985. godine, u kojem se pokazalo da je jedan rasistički komentar prije procjenjivanja govornika utjecao na to da se osobu procjenjuje znatno lošijom.

"Drugim riječima, stvaramo neprijateljski stav prema osobi na temelju dobivenih informacija. Neprijateljski ili negativan stav prema pripadnicima prepoznatljive skupine ljudi, koji se zasniva isključivo na njihovu članstvu u toj grupi, naziva se predrasuda (Aronson, Wilson, i Akert, 2005). Prema tome, imati predrasude prema tražiteljima azila znači imati negativan stav prema njima i smatrati ih istima (npr. svi tražitelji azila su potencijalni teroristi). Također, mnoge teorije ukazuju na to da strah i percepcija o prijetnji sigurnosti može imati veliki utjecaj na generiranje predrasuda (Velasco Gonzales, Verkuyten, Wessie i Poppe, 2008). U kontekstu predrasuda, osobine koje se pripisuju tražiteljima azila su negativne i nekritički se primjenjuju na sve pripadnike te skupine dok su individualne osobine ili ponašanja zanemarena", objašnjavaju autorica, a potom i donose zaključak.

"Sadržaj predrasuda se uči, a predrasude se mogu smanjiti ravnopravnim kontaktom između većinskih i manjinskih grupa. Pettigrew and Tropp (2006) analizirali su više od 200 empirijskih istraživanja i njihova meta-analiza je pokazala da je količina kontakata između grupa pozitivno utjecala na predrasude. Drugim riječima, što je više kontakata između većinske i manjinske grupe, predrasude se smanjuju. Učinak je olakšan ako takav kontakt podržavaju institucije i ako je organiziran tako da vodi opažanju zajedničkih interesa i opće humanosti između članova grupa", zaključuju.

Ukoliko želite zablude zamijeniti sa znanošću, pratite objave Zagrebačkog psihološkog društva.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Ladislav Tomičić