Prije četiri godine preraslo je u neku tradiciju. U ožujku kada je Dubrovnik još uvijek u zimskom snu i, na mapi društvenih događanja, zapravo izolirani otok, skupina dubrovačkih intelektualaca, predvođenih Željkom Vrtikapom i Perom Mrnarevićem, organizira razna društvena događanja. Bilo da su to javne tribine ili predstavljanje recentnih književnih izdanja, radi se o vrlo kvalitetnom i dobro osmišljenom programu. A tako će biti i ove godine. 

„Dovodimo ugledne goste, istaknute mislioce iz cijele regije kako bismo promovirali humanističke ideale, potaknuli kritičku misao, proširili prostor slobode misli i govora, potaknuli konstruktivni dijalog, doprinijeli kvaliteti javnog života i, konačno, povezali Grad i ljude“, objašnjavaju organizatori ovogodišnje edukativne manifestacije pod nazivom REBEDU.

Dodaju kako će REBEDU biti dostupan ne samo stanovnicima Dubrovnika i okolice, nego svima, jer će se program prenositi putem društvenih mreža. 

Program počinje u četvrtak 30. ožujka, u 19 sati, u Hotelu Croatia u Cavtatu, javnom tribinom „Nacionalizam i nasilje“, a na kojoj je jedan od sudionika novinar i književnik Boris Dežulović. Društvo će mu činiti redakcijski kolega, Viktor Ivančić, kolumnist Novosti i jedan od osnivača upokojenog, ali nezaboravljenog Feral Tribunea te beogradski novinar Tomislav Marković. Razgovor ovog trojca moderirat će Pero Mrnarević koji ovako najavljuje tribinu: „Joseph Goebbels 1. aprila 1933. godine izjavio je svojedobno na dan bojkota židovskih dućana: ‘Ovime je godina 1789. izbrisana iz povijesti!’. Mussolinijev je pak službeni filozof Giovanni Gentile znakovito opisao fašizam riječima: ‘Mi mislimo našom krvlju’. Na ovoj tribini bavit ćemo se anti-prosvjetiteljskim karakterom nacionalizma na kojem se baziraju fašističke ideologije pitajući se: plaćamo li krvlju mit ‘krvi i tla’? U kojem su odnosu nacionalizam i nasilje? Je li nacionalizam sam po sebi nasije ili tek priprema terena za isto? Kako se nacionalizam (ne) manifestira u svakodnevnom životu? Koje su njegove krajnje reperkusije? Na kojim mitovima opstaje? Kako nasilje (p)ostaje (ne)vidljivo? Kako se zaštititi od istog?“

Dan kasnije, u petak 31. ožujka, također od 19 sati, na istom se mjestu program nastavlja predstavljanjem tri knjige. Prve dvije su djelo književnika Dragana Velikića. Radi se o njegova dva romana - „Via Pula“ i „Adresa“ u izdanju riječkog Ex Librisa. Na predstavljanju će govoriti spisateljica Staša Aras i Boris Dežulović, a za moderiranje razgovara zadužen je Zoran Gorzdanov iz Ex Librisa. Treća knjiga je kultna „Točka na U“ Viktora Ivančića koju je još 1998. godine izdala Feralova biblioteka, a lani je objavljeno treće izmijenjeno izdanje. I na toj će promociji govoriti Boris Dežulović, u društvu Tomislava Markovića i Nebojše Zelića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

U subotu na svjetski dan šale, ponovno u 19 sati, u Hotelu Croatia u Cavtatu, održat će se tribina znakovitog imena - „Ususret 19. stoljeću“. Na ovoj tribini sudjelovat će jedno od najpopularnijih televizijskih imena u Srbiji, britki Zoran Kesić, uz novinara i književnika Andreja Nikolaidisa te bosanskohercegovačkog kolumnistu Dragana Bursaća, a tribinu će moderirati Pero Mrnarević.

„Devetnaesto stoljeće svjedok je industrijskih revolucija i drugih tehnoloških dosega, jasnog artikuliranja liberalne demokracije kakvu danas poznamo, ali ujedno i rađanja nacija i romantičarskog nacionalizma, nadahnutog idejama antiprosvjetiteljskog filozofa Johanna Gottfrieda Herdera, oca pojma Volkgeist (duša naroda) koji je isticao naciju kao organsku skupinu s posebnim obilježjima poput jezika, kulture i duha te urođenim vrijednostima nacionalne kulture naroda u kojem su ti elementi ukorijenjeni. U narednom stoljeću previše puta smo krvlju natopili tlo naše regije. Neka od pitanja koja ćemo postaviti na tribini: Zašto se to stoljeće reprizira na povijesnoj sceni? Jesmo li naučili iz njegovih zabluda? Imamo li budućnost ne iziđemo li iz prošlosti? Je li nam prošlost jedina budućnost? Koje smo negativne prakse preživjeli, a koje nas još uvijek unazađuju?“, stoji u najavi ove tribine.

Ovogodišnji program (ILUSTRACIJA: REBEDU)

Posljednji dan REBEDU je rezervirao za još jednu javnu tribinu, naslovljenu „Palanačko iskustvo“, koja će se također održati u Hotelu Croatia u Cavtatu u 19 sati. Sudionici ove tribine su bosanskohercegovački politolog i publicist Tarik Haverić, srbijanski povjesničar Milivoj Bešlin te neizostavni Boris Dežulović.

„Kultno djelo Radomira Konstantinovića ‘Filosofija palanke’ započinje riječima: ‘Iskustvo nam je palanačko.’ Molitelji na trgovima, litije na ulicama, litij pod plodnom zemljom, a uskoro i seljaci koji se protive njegovom iskopu, spomenici ratnim zločincima i mitovima, diplomski radovi o građevnim materijalima korištenim u Bibliji, predsjednici kočijaši, katastarska rasparcelizacija književnog jezika, populističko demoniziranje drugog i drugačijeg, otvaranje sezone lova na kritički nastrojene novinare, davanje petinga vlastitim silovateljima, silovanje istine i brojne druge opačine palanačka su svakodnevnica. Na ovoj tribini bavit ćemo se slijedećim pitanjima: Kako se palanački duh manifestira? Koje su njegove vrijednosti? Prijeti li doista plemenu kontinuirana vanjska ugroza potpomognuta ‘domaćim izdajnicima’? Koliko vrijedi ljudski život u palanci? Na kojim društveno konstruiranim mitovima počiva njen moral? Tko ga definira, kako i zašto?“, najavljuju organizatori.

„Sol je spremna, solimo pamet, samo se vas čeka. Znači, Dubrovnik-Cavtat, 30.3.”, riječi su kojima Boris Dežulović poziva goste na ovogodišnji REBEDU koji je organiziran uz partnerstvo Art radionice Lazareti, izdavačke kuće Ex Libris, novosadskog portala Autonomija te portala Lupiga.Com.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: REBEDU

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"