ISTRAŽILI SMO: Poplava političkih stranaka u stečajnim postupcima
Sudeći prema aktualnoj praksi stečajeva u Hrvatskoj, osnivanje, vođenje i likvidacija političkih stranaka idealan su oblik vođenja biznisa i „okretanja love“ bez odgovornosti. Trenutno se samo na zagrebačkom Trgovačkom sudu vode stečajevi dvadesetak političkih stranaka, među kojima je svakako najpoznatija stranka pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti.
Nakon što joj je račun blokiran 350 dana na iznos od 126.000 eura, Trgovački sud otvorio je postupak nad strankom Milana Bandića u kojem će se ispitati hoće li stranka biti likvidirana u skraćenom postupku ili će se u njoj sprovesti dugotrajniji stečaj. Iako Bandićevoj stranci pritječe i pritjecati će joj novac iz javnih izvora za osvojene mandate u Gradskoj skupštini grada Zagreba, to nije dovoljno za izlazak iz blokade. Nedostaje joj oko 150.000 eura da bi mogla podmirivati svoje obveze i nastaviti život kao „normalna pravna osoba“.
Budući je pokretanje stečajne procedure zatražila sama stranka, odnosno njezin predsjednik Slavko Kojić, negdašnji šef gradskih financija, stečaj je pokušaj da se stranka nagodi s vjerovnicima o usklađenju kakvog-takvog pritoka novca i isplate duga. Malo je, međutim, vjerojatno da će takav dogovor biti postignut jer je manje-više i preostalom članstvu ove stranke jasno da ona, barem pod sadašnjim imenom, ide svome kraju nakon smrti osnivača 28. veljače 2021. godine.
Tko su vjerovnici Bandićeve stranke bit će poznato kada ih sud pozove da dostave stanje, vrijeme i način nastanka duga. Obično su to poslovne banke, kartične kuće, telekomi, ugostitelji i različiti drugi dobavljači koji su stranci isporučivali novac na kamatu i robu vjerujući da će ona to biti u stanju podmiriti. Osim prihoda stranke jamac za povrat u njezinim „sretnim danima“ bili su Bandić i njegovi suradnici, koji su, zlu ne trebalo, mogli i vlastitim uplatama izvaditi partiju iz financijskog gliba ako bude potrebe. Sada kada Bandić više nije među živima, a njegovi se suradnici, čast izuzecima, razbježali, slabi su ili nikakvi izgledi da se dug vrati.
Nema Bandića - nema stranke - dugova ima (FOTO: Arhiva/HINA)
Ako su podaci koje je Kojić podastro sudu točni, poslovni partneri stranke Bandić Milan 365 mogli bi ostati bez 320.000 eura (2,4 milijuna kuna), jer se sud, zasad, nije složio s procjenom stranke da ima imovinu od preko 135.000 eura, procijenivši je na dvadesetak tisuća eura što može biti i pogrešno, a utvrditi će se dodatnim vještačenjima. U svakom slučaju, i na ovom primjeru razvidno je kako se kroz stranku može napraviti jako veliki dug, za koji na kraju nitko neće odgovarati, niti će se previše propitkivati gdje je završila „pinka“.
Točno je da se i tvrtke i obrti mogu lako osnivati i još lakše gasiti kada njihov osnivač ocijeni da je to nužno, ali iza ugasle tvrtke ipak ostaje kakav-takav trag o osnivaču, pa je jasno od koga mogu tražiti novac i mimo stečaja. Taj „luksuz“ u slučaju stečaja političkih stranaka, dužnici nemaju. Osnivači propalih i posrnulih stranaka mogu promijeniti stranku ili biti istjerani iz nje, napustiti politiku ili, poput Bandića, napustiti ovaj svijet.
Uz stranku Milana Bandića, najpoznatija partija koja trenutno prolazi stečaj je Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević. Riječ je, podsjetimo, o koalicijskom partneru HDZ-a dok je njime upravljao Tomislav Karamarko. U kratkotrajnom 8. sazivu Hrvatskog sabora koji je raspušten u listopadu 2016. godine „Starčevićev“ HSP imao je tri zastupnika i potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša. Nakon parlamentarnih izbora što su uslijedili poslije ostavke Vlade Tihomira Oreškovića, Tepešova stranka više nije imala parlamentarni status zbog čega se promijenilo i njezino vodstvo.
U veljači 2018. godine Financijska agencija zatražila je otvaranje procedure stečaja u HSP-u dr. Ante Starčević zbog duga od 33.000 eura. U stranci je prethodno „uredovala“ Porezna uprava, utvrdivši porezni dug od 18.000 eura i naplatila ga ovrhom računa. U stečaju je utvrđen dodatni dug stranke od 28.000 eura, uglavnom prema lokalnim vlastima za najam stranačkih prostorija, komunalije i lokalne poreze. Imovine stranke, izuzev uplata iz gradskih, općinskih i županijskih proračuna za osvojene mandate, u stečaju praktički više nije bilo. Tadašnji predsjednik stranke Hrvoje Niče podnio je kaznenu prijavu protiv člana bivšeg vodstva zbog nestanka oko 9.300 eura vrijedne imovine iz prostorija „Starčevićevih pravaša“.
Tepeševa stranka iza sebe je otavila "repove" (FOTO: Arhiva/HINA)
Dvadesetak vjerovnika ove stranke suočilo se u stečaju s ponudom novog vodstva stranke predvođenog Žonijem Maksanom da odustanu od dijela svojih potraživanja kako bi naplatili barem dio duga iz naknada za osvojene vijećničke mandate kako one budu pritjecale u blagajnu stranke. Još se čeka odluka vjerovnika.
Gledajući dugove zbog kojih su stranke završavale u stečaju, uz bok stranci pokojnog zagrebačkoj gradonačelnika i HSP-u dr. Ante Starčevića može ići i Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) dugogodišnjeg lidera Zlatka Klarića. Stečaj ASH-a, čiji je osnivač jedan od političara koji je obilježio početke domaćeg višestranačja, Miko Tripalo, Financijska agencija zatražila je 2017. godine zbog tadašnjeg duga od 1,2 milijuna kuna, a stranka je likvidirana u ubrzanoj proceduri jer nije imala imovine ni za vođenje stečaja koje podrazumijeva naknadu administrativnih troškova, plaću stečajnom upravitelju i vođenja računa u poslovnoj banci.
Još je nekoliko stranaka s „pravaškim“ pridjevom i „backgroundom“ (HSP 1861, HČSP, Neovisni za Hrvatsku) u čvrstom stisku stečaja ili su već likvidirane kroz takve sudske postupke. No, daleko od toga da među stečajnim davljenicima nisu prisutne stranke i drugačijeg političkog predznaka (umirovljenici, socijalisti, nacionalne manjine ...), a ne nedostaje ni pomalo bizarnih propalih političkih projekata, poput Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca, Hrvatske stranke građanskog otpora ili Stranke hrvatskog zajedništva. U stečaju i likvidaciji je završila i Piratska stranka, osnovana po internacionalnom modelu borbe za uklanjanja prepreka u digitalnom svijetu za slobodno uživanje u internetskim sadržajima.
Nakon stečaja iz hrvatske političke galaksije nestale su stranke čiji su osnivači, poput spomenutog Tripala, obilježili razvoj domaćeg višestranačja poput Hrvatske kršćansko-demokratske unije Marka Veselice, Hrvatskih nezavisnih demokrata Josipa Manolića, Socijalno-demokratske unije Branka Horvata, Srpske narodne stranke Milana Đukića i Istarskih demokrata Damira Kajina. Financijska kriza stranaka obično je signal krize organizacije i samog njihovog opstanka, tako je bilo u svim spomenutim slučajevima.
Recentni pokazatelji stranačkog života, s druge strane, upućuju na zaključak da se još nije usvojilo pravilo da nema „partije bez para“. Trenutno je u Registru političkih stranaka njih čak 155, a niču i nove poput Republike Damira Vanđelića i Plavog grada dugogodišnjeg Bandićevog suradnika Ivice Lovrića. Gledajući bogatu povijest propadanja naših stranaka i rejting, kako državni tako i lokalni, postojećih partija, najmanje dvadeset do trideset posto postojećih partija jedva funkcionira. No, njihovi osnivači vide neki interes u političkom životarenju koje se najčešće odvija „na dug“. Sve dok dug ne postane prevelik.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti/Facebook
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
Stranke se, na ovim prostorima, ne osnivaju radi osvajanja vlasti, ili, nedajBoze, radi promjena, reformi, napretka... jok. Osnivaju se, redom, radi uhljebljenja svojih prvaka. Kad se oni uhljebe, a uhljebe se, porezna uprava moze sa samom strankom ciniti sto zeli. Jer, "sto im mogu?". Posoliti rep? To nam je lijepo pojasnio nas precjednik drzave. Stovise, mogu (prvaci stranaka) ciniti stogod zele. Jer im drzava "ne moze nista"... Nas ce precjednik, kad izgubi izbore... barem se nadam da hoce... ostati Predsjednik RH, docim ce mu stitonosa Pedja strmoglaviti.
Sjecam se, prije desetak godina, taman uoci izbora za EU parlament, tu nicale desne stranke k'o u prici. Prosli izbori, prvaci stranaka emigrirali u Bruxelles, a stranke propale. Neke zbog par stotina eura. Onako usput, ja se tad pitao kojeg vraga traze u Bruxellesu kad su, redom, bili protiv EU? E bas sam bio blentav.
Tako i ovaj nas precjednik... kog vraga trazi na celu drzave kojom vladaju "kriminalci i bagra"? Jos gore: Sto ce raditi, nakon izbora? Bit ce na celu drzave koju vode "kriminalci i bagra"! Prekrassssno.
Bljak...