'Bosna i Hercegovina je čini se, najnesretnija država od svih EXYU republika.', rečenica je na koju će mnogi Lupež skočiti na zadnje noge, a i trebao bi, jer tu se krije priča o trgovini radioaktivnim i nuklearnim materijalom u kojoj je, naravno, BiH donja. Primjerice, Hrvatska koristi rupu u zakonu pa susjedu izvozi opasne stare plinske boce. Potvrđeno je i da BiH, posjeduje privremeno sklonište radioaktivnog materijala koje je, ilustrirano rečeno, ' tako sigurno da se u njemu može i noćiti'

O tome detaljno piše, naš Alert ...

Bosna i Hercegovina je čini se, najnesretnija država od svih EXYU republika. Njene su granice uglavnom izvan kontrole, pa je ilegalni promet postao pravilo. Nedavni razgovori između predstavnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i Ministarstva civilnih poslova BiH potvrdili su neke pretpostavke o ilegalnom prometovanju i trgovini s nuklearnim i radioaktivnim tvarima.

Kako spriječiti i onemogućiti protuzakoniti promet nuklearnih i radioaktivnih tvari?

O tome je bio organiziran subregionalni seminar, kojeg je organizirala upravo IAEA u suradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH. Bosansko-hercegovački ministar spomenutog ministarstva, Safet Halilović, najavio je skorašnje donošenje zakona nuklearno-radiološkoj sigurnosti i osnivanju državnog regulacijskog tijela za zaštitu od zračenja. Također je objasnio geostrateški položaj BiH, koja ima vrlo bogatu liniju granica sa susjedima, te mnogo kopnenih, riječnih, zračnih i morskih mogućnosti prijelaza. No, otkrio je da BiH trenutačno ima privremeno skladište radioaktivnog materijala, ali 'ono je tako sigurno da se u njemu može i noćiti'. No, ilegalni unos u zemlju radioaktivnog otpada ne može se isključiti.

Dakle, što se tiče nuklearnog i radioaktivnog materijala, ono u BiH ulazi ilegalno. No,veći je problem legalni uvoz opasnog otpada iz drugih država, o čemu na ovom subregionalnom seminaru nije bilo riječi, ali o tome se piše u nekim sarajevskim medijima. Naime, radi se o legalnom uvozu starih plinskih boca iz Hrvatske. Zbog pomanjaknja propisa i zakonske regulative u Bosni i Hercegovini, dopušten je uvoz ovih 'plinskih bombi'. Kako u Hrvatskoj zakon jasno precizira uvjete nabavke i prodaje i rok trajanja plinskih boca, Hrvatska se godišnje mora riješiti oko 150.000 starih neupotrebljivih boca za plin, te ih zamijeniti novima. Taj otpad, međutim, dijelom završava u BiH. Kako navode banajlučke Nezavisne novine, prije nekoliko godina iz upotrebe je u Hrvatskoj izbačeno 30.000 boca koje su, igrom slučaja, po cijeni od dvije kune završile u BiH. Sve su starije od 30 godina, a među njima bilo je proizvedenih 1967. godine.

Inspektori traže zakone!

Inspektori koji 'testiraju' uvežene stare plinske boce, pa ih ponovno stavljaju na tržište, već sedam godina traže zabranu uvoza starih plinskih boca, ali bosansko-hercegovačke vlasti na to ne reagiraju. Oni postavljaju opravdano pitanje vlastima: jesu li građani BiH manje vrijedni pa u svojim domaćinstvima mogu koristiti potencijalne bombe stare više desetljeća?

'Brine li ikoga što će naša zemlja, za razliku od evropskih, kojima se u posljednje vrijeme sve glasnije okrećemo, postati otpad država?', s punim pravom se pitaju i mnoge ekološke udruge u BiH, koje rade na zaštiti okoliša u nama neshvatljivim uvjetima. A i susjedne države, koje su već u EU ili se pripremaju za taj čin, pokazuju svu svoju licemjernost u odnosu prema zaštiti okoliša na Balkanu.

Izvor: Oslobođenje, Avaz, Nezavisne novine

Autor: Ljiljanka Mitoš-Svoboda