Honore de Balzac, francuski pisac, rodio se 20. svibnja 1799. u Toursu, a umro 18. kolovoza 1850. u Parizu. Tvorac je realističkog romana o francuskom društvu 19. stoljeća. Prema želji roditelja studirao je pravo, ali se opredjelio za pisanje, a budući kako se želio obogatiti, upuštao se u razne poslove, ali u njima nije uspjeo, te je cijeloga života otplaćivao dugove prihodima od književnog rada. Bio je realist kojemu su kritičari osporavali realizam, pa je tek nakon pojave Flaubertove…

Poljski kompozitor, rodio se u mjestu Železowa Wola 1810., a umro u Parizu 1849. godine. Najveći je poljski kompozitor i pijanista. Na poziv nekoga poljskog plemića osmogodišnji dječak odsvirao je nekoliko Bachovih i Mozartovih skladbi, a nakon burna pljeska i oduševljenja počeo je svirati toga trenutka smišljene improvizacije. Nakon toga počeo je pohađati glazbenu školu u Varšavi i učio je klavir kod najpoznatijeg poljskog pedagoga Elsnera. U sedamnaestoj godini odlučio se potpuno…

Sisak, grad tako blizu, a opet daleko od Zagreba. Moram na žalost primjetiti da sam više puta bio u Grazu ili Trstu. Žalosna činjenica s obzirom da se na samo sat vremena vožnje autom od mjesta gdje se sad nalazim, nalazi naselje nastalo prije 2500 godina. Grad Siscija koja za rimskog cara Dioklecijana 297. godine poslije Krista postaje glavni grad rimske provincije Panonije Savije. Hrvati pristižu u ove krajeve koncem 6. i početkom 7. stoljeća, a u 9. stoljeću ovdje stoluje moćni hrvatski knez…

Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,…

Grčka mitološka svećenica i proročica. Prema predaji, boravila je u hramu Apolona i predskazivala budućnost. Pitija je bila svećenica Apolona, boga Sunca, ali i zaštitnika proroka i pjesnika. Grci su vjerovali da im Apolon preko svojih svećenica otkriva budućnost, pa su dolazili u njegove hramove, naročito prije velikih pothvata, kako bi saznali što im je činiti. Najčuvenije Apolonovo proročište bilo je u Delfima, na obroncima planine Parnas. Tu je Pitija, delfijska proročica, izricala…

Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako…

Goli otok - Najpoznatije robijalište bivše države, naručito popunjeno nakon donošenje Rezolucije Informbiroa 1948. Iako je prvotno zamišljen kao skrovište disidenata iz komunističkih redova, sedamdesetih i osamdesetih, uz preostale Staljinove fanove, nastanjuju ga i poneki nacionalistički mislioci. Geostrateškim položajem, kao i nesretnim spletom morskih struja, Goli je otok bio ljetovalište s kojega se bilo izuzetno teško udaljiti. Uz poznate priče o razbijanju kamenih gromada, sjećanje na…

Glavni grad Hrvatske. Smiješten u sjeverozapadnom dijelu. Ima miljon stanovnika i datuma 16.02.02 nema gradonačelnika. Poznat po manjku noćnog života, a i ono malo što ima ubrzo se pretvori u lažno elitističku zabavu. U proljeće najljepši. Nepotrebno i posve bez razloga razlog nevoljenja mnogih naših susjednih gradova. Postoje: zagrebački odrezak, zagrebački električni tramvaj (ZET), zagrebački velesajam, zagrebačka gora (Sljeme, 1035 m), zagrebački mališani i Zagreb gori. Vulgaris domestica…

Voz, leskovački: Slijedno jelo sa žara, korijeni mu sežu u južnu Srbiju, da bi se potpomognuto jugo monarhističkom i komunističkom globalizacijom prošir1ilo na sva područja zapadnobalkanske regije. Prava eskapada u gurmanskom smislu, a doživlja traje sve do trenutka dok pretrpana želuca ne izustite "sada više zaista ne mogu". Ponuda uključuje ćevape, ražnjiće, pljaskavicu punjenu kajmakom, vešalicu, kobacice, teleći mozak, kotlete..., s lepinjeom ili bez iste. Mali voz probala je i kraljica…

Veliko mi je zadovoljstvo potpuno promjeniti sadržaj o gradu Karlovcu i to samo par dana nakon zamolbe Karlovčanima da se sami angažiraju. Na ovoj enciklopedijskoj stavci zahvaljujemo LuckyLucianu. Koji se javio i napisao ovaj lijepi e-ciklopedijski blic o Karlovcu. Zahvaljujemo se. Najbolje je postanak Karlovca opisao veliki hrvatski dramatičar Marijan Matković: "Rođenju većine europskih gradova kumuju maštovite legende. No, i mašta zatajuje, a legenda se pretvara u suhi povijesni podatak kada…