Kradljivac uspomena

bozzo

09. 07. 2003.

Čitali smo

Kradljivac uspomena

AUTOR: Dino Milinović
ocjena:
godina izdanja: 2002.
izdavač: Znanje
Dino Milinović može se podičiti vrlo bogatim životopisom koji između ostalog uključuje konobarenje u New Yorku, posao turističkog vodiča u (tadašnjem) SSSR-u, završen studij povijesti umjetnosti i arheologije u Zagrebu, postdiplomski studij na Sorboni kao i diplomatski rad u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu. Trenutno za kruh svagdašnji on zarađuje kao predavač na Odsjeku za povijest umjetnosti na FF u Zagrebu, a roman "Kradljivac uspomena" objavljen prošle godine omogućuje mu da spisak svojih
Kaptolski kolodvor

dunga

08. 07. 2003.

Čitali smo

Kaptolski kolodvor

AUTOR: Boris Buden
ocjena:
godina izdanja: 2001.
izdavač: Vesela nauka
Ako hoćete saznati koga je to veliki kritičarski mag Igor Mandić pred pet šest ljeta proglasio najboljim izdankom hrvatske literature – onda je "Kaptolski kolodvor" knjiga za vas. Knjiga je to za vas čak iako ne želite saznati koga je to veliki kritičarski mag Igor Mandić pred pet šest ljeta proglasio najboljim izdankom hrvatske literature. Kako je nije lako predstaviti, u pomoć smo prizvali samog autora, u izmišljenom razgovoru. Nemojte se uzbuđivati, neki to rade i s mrtvim
Seljačina

bozzo

07. 07. 2003.

Čitali smo

Seljačina

AUTOR: Niall Griffiths
ocjena:
godina izdanja: 2002.
izdavač: VBZ
Iskreno - Wales je za mene sve donedavno bio "tabula rasa", no krajem devedesetih počeo sam ga polako otkrivati i to prvenstveno putem pop-kulture i glazbe Manic Street Preachersa, Super Furry Animalsa i (puno manje zanimljivih) Catatonia. Od velških književnika dosad sam čitao jedino Johna Williamsa (zabavni romančić "Pet pubova...", a na polici mi već stoji i čeka svoj red i njegov sequel "Povratak u Cardiff", kojega je prije par tjedana objavila Fraktura). Eto, sliku o tom prostorno
Bitka za svakog čovjeka

bozzo

29. 06. 2003.

Čitali smo

Bitka za svakog čovjeka

AUTOR: Gordan Nuhanović
ocjena:
godina izdanja: 2003.
izdavač: AGM
"Azbest" je ime biblioteke nakladničke kuće AGM koja je začeta prije otprilike godinu dana iznimno (kvalitativno i tržišno) uspješnim romanom Vedrane Rudan. Osokoljen tim nenadanim uspjehom Kruno Lokotar, AGM-ov urednik, spomenutu je biblioteku prije dva mjeseca obogatio sa još tri naslova domaćih spisatelja. Jedna od njih je i druga po redu zbirka priča vinkovačkog novinara i prozaika Gordana Nuhanovića, naslovljena "Bitka za svakog
Fatalne žene plaču na kamionima

bozzo

25. 06. 2003.

Čitali smo

Fatalne žene plaču na kamionima

AUTOR: Milko Valent
ocjena:
godina izdanja: 2002.
izdavač: Naklada MD
Milko Valent i unatoč svojoj velikoj produktivnosti (u zadnjih 10 godina objavio je četiri knjiga poezije, pet radio-drama, knjigu dramskih tekstova i knjigu kazališnih kritika) sustavno je prešućivani i u underground gurani hrvatski književnik, koji je čak svojedobno zbog opscenosti svojih djela bio izbačen iz književne udruge, ali koji unatoč svemu i dalje tjera po svome, a čemu je dokaz i njegov svježi roman koji ponovo obiluje perverzijama i seksualnim opačinama svih
E-ciklopedija

Grb Šubića - Zrinskih

15. 06. 2003.
Najstariji grb nalazimo oko 1300. godine na pečatu (jedno orlovo krilo). Kasnije vidimo da se radi o crnom krilu na crvenom polju. Kroz 14. stoljeće pojavljuju se dva krila.Sredinom 16. st. najistaknutiji Zrinski bio je Nikola Šubić Zrinski Sigetski. Njemu je kralj dao kao vlastelinstvo Međimurje, sa sjedištem u Čakovcu. To vlastelinstvo je bilo u vlasti roda Ernušti koji je izumro. Nikola je tada uzeo Čakovec za svoje središte. Grbovnicom mu je dodijeljeno grofovstvo, te mu je također
E-ciklopedija

Grb Krčkih odnosno Frankapana

15. 06. 2003.
U najstarije vrijeme potomci ove obitelji su knezovi Krčki. Godine 1330. anonimni španjolski fratar koji je putovao kroz zemlju zapisao je kako je na senjskim zidinama vidio grb krčkih knezova.Grb je vodoravno razdijeljen. U gornjem crvenom polju je šesterokraka zvijezda, a donje polje je srebrno, s vremenom je donje polje postalo zlatno.Razdoblje 13 stoljeća je razdoblje renesanse u kojoj ljudi traže izvore svega u antici, a mnogi plemići nastojali su pokazati da su oni staro plemstvo. Tako su
E-ciklopedija

Benediktinci u Hrvatskoj

15. 06. 2003.
Benediktinci u Hrvatskoj uglavnom su dijelili sudbinu svoga naroda: prvi samostani nastaju za nastajanja hrvatske države, doživljavaju najveći procvat u zlatno doba hrvatskoga kraljevstva, a mnoge zajednice nestaju nestankom hrvatske dinastije i državne samostalnosti. Na opadanje benediktinskih zajednica, uz njihove vlastite slabosti, utjecao je i dolazak prosjačkih redova koji su se nametnuli novošću i duhovnošću, osobito strožim siromaštvom. Uz to, mnogi su samostani nestali u vrijeme od 14.
E-ciklopedija

Benediktinke

15. 06. 2003.
Ženska grana benediktinskog reda. Stariji naziv za njih su koludrice. Utemeljila ih je sv. Skolastika, sestra sv. Benedikta Nursijskog. Monaško pravilo sv. Benedikta pisano je prvenstveno za monahe i ne predviđa pravila za ženski dio benediktinskog roda. Ipak pravila su jednaka.Danas u Europi i Americi imamo oko 300 ženskih samostana s 13 000 redovnica. U današnjoj Hrvatskoj djeluje osam ženskih samostana benediktinki; Cres, Krk, Hvar, Rab, Trogir, Zadar, Šibenik.Pogledaj i na ovome
E-ciklopedija

Benediktinski monasi

14. 06. 2003.
Poznata je izreka da su benediktinci preobrazili lice srednjovjekovne Europe. Oni su ti koji su pokretali duhovnu misao naroda. Njihova dva gesla jesu; "neka se u svemu slavi Bog" te "moli i radi". Glavna odrednica u plodnom radu uz molitvu i vjerski rad je pomaganje bližnjima.Već od prvih stoljeće Crkve bilo je kršćana koji su željeli nasljedovati Isusov način života: slušajući i moleći Oca, djevičanski i siromašno. Početkom 4. stoljeća Crkva dobiva slobodu i mnogi žele postati kršćani. Broj