Učestala puknuća vodovodnih cijevi u Zagrebu u posljednje dvije godine potencirala su pomalo nevjerojatan podatak da oko 50 posto pitke vode godišnje iscuri u dotrajaloj gradskoj vodoopskrbnoj mreži. No, ništa bolja situacija u gradu doskora nije bila ni s toplinom i njezinim gubicima u vrelovodnoj mreži s bitnom razlikom što bi taj, široj javnosti zacijelo nepoznat problem, trebao biti riješen kroz 100 milijuna eura vrijedno ulaganje HEP-Toplinarstva koje je ove godine u završnoj fazi, a radi se vrlo važnom ekološkom pitanju, na više razina, među ostalim, zato što će zamjena značajno smanjiti emisiju CO2.

Zamjena cijevi koji iz dviju gradskih toplana dopremaju grijanje i toplu vodu u zagrebačke kvartove započela je u svibnju 2021. godine, a dosada je, prema podacima HEP-a, položena nova mreža vrelovoda u Sigečici, Krugama, Vrbiku, Cvjetnom naselju, Trešnjevci, Središću, Gajevu, Staglišću, Savici, Folnegovićevom naselju, Martinovki, Donjem gradu, Sopotu, Utrini, Travnom, Dugavama, Sigetu i Trnskom. Preostali su Borovje, Volovčica, Rudeš, Srednjaci, Voltino naselje, Gredice, Jarun, Vrbani i Malešnica. Radovi se ne izvode za vrijeme ogrjevne sezone, pa su Zagrepčani suočeni s dnevnim, ponekad i višednevnim, prekidima isporuke tople vode u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima kada se mijenjaju cijevi vrelovoda što nije prošlo bez njihovih ogorčenih reakcija i prosvjeda građana. 

S druge strane, kada se uzmu u obzir službeni podaci HEP-a o stanju vrelovodne mreže i gubicima topline u njoj prije početka radova, „žrtva“ dijela „građanskog komfora“ koja se mora podnijeti zaista nije uzaludna. 

Prosječnu starost vrelovodnih cijevi bilja je 39 godina (FOTO: HEP Toplinarstvo)

„Toplinski gubici, predstavljeni kroz razliku između kupljene toplinske energije od proizvođača toplinske energije i toplinske energije predane krajnjim kupcima, u 2017. godini u Zagrebu su iznosili 210,28 gigavatsati, odnosno 15,19 posto preuzete toplinske energije na ulazu u distribucijski sustav“, objašnjava se u dokumentaciji HEP-a koja je poslana u Bruxelles kako bi se ishodilo sufinanciranje Europske unije za novu vrelovodnu mrežu. Iz Strukturnog fonda EU HEP je za ovaj projekt povukao 421 milijuna kuna bespovratne potpore ili 55 posto ukupne investicije.

Prema istome izvoru, glavnina od ukupno 223,7 kilometara zagrebačke „toplinske“ mreže izgrađena je osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća na, ističe se, „zastarjeli način“. Tehnologija polaganja cijevi koja se tada koristila nije zaštitila mrežu od oborinskih i voda iz rijeke te vlage. Sve to ubrzalo je koroziju i propadanje cijevi. Kroz tekuću investiciju zamijenjeno je, ili će tek biti, ukupno 68,5 kilometara ili oko 30 posto gradskog vrelovoda. 

„Životni vijek cjevovoda je oko 35 do 40 godina, što znači da je oko 40 do 50 kilometara vrelovodne mreže, položene prije 1980. godine, pri kraju ili je premašilo svoj životni vijek dok se oko 90 kilometara vrelovoda izgrađenih u osamdesetim približava kraju životnog vijeka trajanja. To znači da će se u sljedećih deset do 15 godina trebati zamijeniti oko 130 do 140 kilometara vrelovoda“, navodi se u studiji utjecaja na okoliša zamjene vrelovoda u Zagrebu koju je za HEP izradila tvrtka Ekonerg.

Donji grad je već dobio nove cijevi (FOTO: Lupiga.Com)

Obnovu vrelovodne mreže Zagreb je dočekao s 91.562 kućanstava i 4.322 tvrtki priključenih na vrelovode. Dio mreže mijenjan je kreditom Svjetskom banke između 2006. i 2010. godine kada su mijenjane cijevi starije od 45 godina u ukupnoj dužini od desetak kilometara. Tada je osim Zagreba zamjenom vrelovoda bio obuhvaćen i Osijek. 

Samo između 2012. i 2017. godine HEP je zabilježio 432 hitne intervencije zbog kvarova na vrelovodu u metropoli, a pripadajuće štete i troškove popravka procijenio je na oko milijun eura. Kao glavni uzrok kvarova državna elektroprivreda označila je prosječnu starost cijevi od 39 godina. 

Nova će mreža vrelovoda prema očekivanjima investitora, osim sprječavanja daljnjih gubitaka topline i troškova sanacija, omogućiti i uštede u samoj potrošnji topline i smanjenje emisije štetnih plinova u okoliš.

Samo između 2012. i 2017. godine HEP je zabilježio 432 hitne intervencije zbog kvarova na vrelovodu (FOTO: HEP Toplinarstvo)

„Kroz količinu energije potrebnu za proizvodnju isporučene topline, u gradskom toplinskom sustavu će se smanjiti emisija CO2 sa 274.400 tona u prvoj godini ulaganja, na 247.800 tona CO2 u dvadeset i petoj godini od početka ulaganja“, stoji u HEP-ovu zahtjevu za sufinanciranje EU koji je pojačan ulaganjem u zamjenu pogonskog goriva i dogradnju HEP-ove elektrane toplane u Zagorskoj ulici pokraj Doma sportova. Toplana u Zagorskoj u potpunosti prelazi na prirodni plin kojeg je dosad koristila u kombinaciji s loživim uljem u investiciji od 120 milijuna eura. Taj su projekt, osim Europske komisije, podržali i Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka.

Sanacija vrelovoda dio je energetske tranzicije Zagreba u predizbornom programu aktualne zagrebačke vlasti. Tu se čak iznosi mogućnost da Možemo! stupi u pregovore s Vladom i HEP-om o prelasku dviju zagrebačkih toplana u vlasništvo grada kako bi se toplane i vrelovodi stavili „u funkciju energetske tranzicije grada“. No, sudeći prema aktualnoj situaciji s „energetskim“ portfeljom grada, odnosno gubicima Zagrebačke plinare koju je gradska uprava predvođena Tomislavom Tomaševićem, ponudila HEP-u na otkup, neće u dogledno vrijeme biti ništa od planova Možemo! s toplanama.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HEP