Objavljeno je, OFF – Okolišni filmski festival, ove godine će se održati od 23. do 25 travnja u zagrebačkoj Kinoteci. Trinaesti po redu, zbog čega nosi ime 13.E?!, sav sadržaj donosi sasvim besplatno. Temu ovogodišnjeg festivala organizatori, aktivistička grupa Zelene akcije, saželi su u kratko pitanje – „Gdje je bioraznolikost?“.

„Usred smo šestog globalnog masovnog izumiranja i mnoge vrste nestaju uslijed djelovanja čovjeka, stoga želimo skrenuti pozornost na ovu krizu i važnost očuvanja i regeneracije bioraznolikosti. Festivalskim programom tematizirat ćemo dinamičke komplekse zajednica biljaka, životinja, mikroorganizama i njihovog neživog okoliša. Dotaknut ćemo se raznih vrsta, ugroženih, izumrlih, ali i onih koje su oko nas, o kojima malo znamo, ali čija je uloga u funkcioniranju ekosustava od neprocjenjive vrijednosti. Također ćemo se baviti ljudskim kako praksama, tako i sustavima misli koje predstavljaju prava ili lažna rješenja u zaštiti bioraznolikosti“, objašnjavaju organizatori, navodeći kako se procjenjuje da danas vrste izumiru nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta brže nego prije deset milijuna godina.

Također, daju informaciju kako od oko ukupno osam milijuna vrsti biljaka i životinja, čak jednom milijunu prijeti rizik od izumiranja te da se u razdoblju od 1970. do 2020. godine prosječna veličina istraživanih životinjskih populacija smanjila za 73 posto.

Stoga, upozoravaju kako je bioraznolikost temelj cjelokupnog života na Zemlji, a njeno narušavanje ima dalekosežne posljedice za stabilnost i opstanak života.

„Deforestacija i urbanizacija, intenzivna upotreba pesticida, razvoj fosilne i građevinske industrije, klimatske promjene, krivolov i prekomjerni izlov, sadnja monokultura, ekstenzivna poljoprivreda te širenje invazivnih vrsta samo su neki od načina na koje čovjek izravno narušava stanje bioraznolikosti u svijetu“, ističu u Zelenoj akciji. 

Zainteresirana publika u sklopu 13. OFF-a moći će pogledati 13 filmova dugog i kratkog metra, sudjelovati na dvije tematske tribine, a organizirana je i edukativna šetnja gradskom prirodom koju će predvoditi ekipa iz zagrebačke udruge Biom. Organizatori su posebno ponosni na činjenicu da su pripremili i program za najmlađe, a sve počinje u četvrtak 23. travnja glazbenim otvaranjem.

Prvi dan prikazat će se film „Priroda - Poziv na pomirenje“, najnoviji uradak dobro poznatog francuskog režisera i ekološkog aktivista, Yanna Arthus-Bertranda. Film kroz kombinaciju poezije, znanosti i spektakularnih snimki prikazuje povijest života na Zemlji i predstavlja ekološke izazove koji su pred nama. Arthus-Bertrand istražuje duboko narušeni odnos čovjeka i prirode, ističući paradokse suvremenog društva i njegov utjecaj na planet. Iako može zvučati pesimistično, film zapravo nosi određenu poruku nade ostavljajući šansu čovječanstvu za pomirenje s prirodom koje je moguće kroz individualne promjene i odgovornije ponašanje.

„Nećete ostati imuni na spektakularne slike bioraznolikosti koje pozivaju na kolektivnu transformaciju odnosa čovjeka i prirode“, poručuju iz Zelene akcije. 

Kao uvertiru u Arthus-Bertrandov film, moći će se pogledati trominutni film Marcela Barellija „Ekstrakcija“ u kojem autor gledatelja na intiman način vraća u nostalgični svijet u kojem je okoliš imao veću bioraznolikost. 

Drugi filmski blok počinje eksperimentalnim njemačkim filmom „Osloni se na stablo“ Lucasa Dülligena. U 13 filmskih minuta svjedočimo apokaliptičnim zvukovima preglasnih strojeva koji prodiru u prirodu, uz viziju kako se tome pokušati oduprijeti. Nakon njega slijedi dugometražni finski film „Bilo jednom u šumi“. 

„Sve počinje kao moderna bajka u očaravajućem zagrljaju finske šume. Mladi ljudi dane provode plivajući u kristalnim jezerima i uživajući u mirnoj prisutnosti drevnih stabala. Idilična harmonija uskoro prestaje jer se šuma suočava s izumiranjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Vođena ljubavlju prema šumi, 22-godišnja Ida predvodi novi pokret za zaštitu šuma, suočavajući se istovremeno s divovima finske šumarske industrije i generacijskim predrasudama. Film je oda prirodi i njezinim zaštitnicima“, navode organizatori o ovom filmu čiju režiju potpisuje Virpi Suutari. 

Dan kasnije, u petak 24. travnja, pratit ćemo „pothvat“ bivšeg gruzijskog premijera Bidzine Ivanishvilija koji uz pomoć goleme mašinerije i izdašnog kapitala skuplja stoljetna stabla i presađuje ih u svoj privatni vrt. O ovom „hobiju“ pisali su brojni svjetski mediji, od New York Timesa do BBC-ja, a priču je na filmsku vrpcu smjestila gruzijska redateljica Salomé Jashi. Premijerno je njen film „Ukroćeni vrt“ prikazan na poznatom festivalu Sundance. Film kroz meditativne kadrove prikazuje logistički spektakl tog procesa i njegov razorni utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu, dok istodobno funkcionira i kao alegorija moći u kojoj „presađivanje“ stabala postaje simbol nasilnog odnosa čovjeka prema prirodi, ali i društvu. Organizatori OFF-a će slučaj gruzijskog premijera nazvati „bizarnošću današnjice“. 

Istu večer bit će prikazana i dva kratkometražna i jedan dugometražni film. Austrijski eksperimentalni film „Thyla“ (r. Stefan Nemeth) u sedam minuta sumira kako životinjske vrste masovno izumiru. Kombinacijom arhivskih snimaka gledatelji svjedoče nestanku posljednjeg primjerka tasmanijskog tigra. U drugom, a riječ je o indijskom dvadesetominutnom filmu „Molai“, pratimo aktivista koji već desetljećima u Indiji velika prostranstva pretvara u šumski rezervat, dajući dom brojnim životinjskim vrstama. 

Američki „Fungi: Web of Life“, u režiji Gisele Kaufmann i Josepha Nizetija, bavi se znanstvenicima koji istražuju važnost gljiva za ekosustave. No, film se ne zadržava na tome već pokazuje primjere lekcija koje čovječanstvo od gljiva može naučiti. 

Za petak navečer najavljena je i tribina koja će tematizirati nezgodno područje – monetizaciju prirode. 

„Razgovarat ćemo o granicama između zaštite bioraznolikosti i eksploatacije te kakve posljedice različiti pristupi ostavljaju na pojedinačne ekosustave, prirodu u cjelini, ali i na društvo“, kažu iz Zelene akcije. 

Zadnji dan OFF-a, u subotu 25. travnja, gledamo vrlo svježi bosanskohercegovački film „Pusti rijeku neka teče“ u trajanju od 39 minuta i u režiji Stefana Tomića.

„Rijeke ne mogu govoriti, ljudi mogu. Ovo je intimna je priča o Neretvi, žili kucavici krajeva kroz koje teče. Od njenih planinskih izvora, preko zaštićenog područja prepunog endemskih vrsta, pa sve do plodne delte, Neretva i njene pritoke povezane su u osjetljiv sustav, gdje svaka promjena, bez obzira koliko mala, ostavlja neizbrisiv trag. Neretva danas postaje uznemirujući primjer toga kako izgledaju desetljeća nekontrolirane 'zelene' eksploatacije, od prvih hidroelektrana izgrađenih sredinom 20. stoljeća do suvremenih investicija koji dovode u pitanje sam njezin opstanak. Kroz analizu problema, obilazak čitavog njenog toka, te bilježenje brojnih osobnih priča ljudi, film povezuje problem prodora morske vode u delti Neretve s uzrocima koji se nalaze stotinama kilometara uzvodno“, navodi se na festivalskim stranicama o Tomićevom filmu. 

Na rasporedu je i dvoipolsatni film „Simbiotska Zemlja“, američkog redatelja Johna Feldmana. Radi se o starijem filmu, iz 2019. godine, koji se bavi životom i idejom američke biologinje i jedne od najutjecajnijih figura u evolucijskoj biologiji 20. stoljeća. Ona je razvila teoriju endosimbioze, pokazujući da je život nemoguć bez simbioze. Njena teorija u početku je bila kontroverzna i odbacivana, da bi kasnije postala temeljno prihvaćena u biologiji.

Tu je i kratki crnogorsko-britanski film „Komarnica – Divljina koja ostaje“ u čijem je fokusu jedan od posljednjih divljih kanjona u Europi kroz koji protječe rijeka Komarnica, pritoka Pive.

„Ispod njezine površine život buja na načine koje znanost tek počinje shvaćati. Međunarodni tim istraživača i lokalnih konzervatora putuje u kanjon kako bi dokumentirali njegovu skrivenu bioraznolikost, od neotkrivenih vrsta do krhkih špiljskih ekosustava. Njihova je misija hitna: cijeli krajolik je ugrožen predloženom izgradnjom hidroelektrane“, navode u Zelenoj akciji. 

S obzirom da je gradnja hidroelektrana sve masovnija pojava u cijeloj regiji, na što smo još davno upozoravali na Lupigi, ne čudi da je za drugu tribinu, odabrana upravo ova tema. Tako će nam na subotnjoj tribini svoja iskustva prenijeti aktivisti iz cijele regije koji su izravno uključeni u borbu protiv ovih projekata.

Filmski program zaokružit će trominutni francuski film „Lisac u Parizu“, o liscu Chipeuru koji je svoj dom pronašao na napuštenom pariškom gradilištu, te dugometražni film makedonske redateljice Tamare Kotevske, „Priča o Siljanu“. Njen film prikazuje jedan neobičan odnos. Naime, Nikola radi kao čuvar na odlagalištu otpada gdje jedan dan nalazi ozlijeđenu bijelu rodu. Njegujući je Nikola stječe rodino povjerenje, a film otvara pitanje može li jedan čovjek spasiti samog sebe kroz spašavanje prirode.

Spomenuti dječji program održava se u subotu, a uključuje i tri kratka filma. Britanski „Ruta rizika“ priča o migraciji žaba koje na svom putu do staništa za razmnožavanje moraju preći cestu. Na drugom kraju svijeta, film „Pingvini s Falklandskih otoka“, prati skupinu pingvina u svakodnevnom životu, migraciji i razmnožavanju, ali i u izazovnim situacijama kada se suočavaju s predatorima, klimatskim promjenama i ptičjom gripom. Konačno, petominutni grčko-nizozemski film „Koliko su pametne vrane“, istražuje zašto su vrane na glasu kao iznimno pametne životinje.

„Prikazat ćemo i niz filmova nastalih u suradnji s filmskim sekcijama osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, koji na kreativan i jednostavan način temu bioraznolikosti približavaju mlađem uzrastu, od osam do 14 godina, ali i odraslima“, poručuju organizatori OFF-a.

Najavljuju i kako će se subotnje jutro provoditi izvan kino-dvorane, promatrajući ptice, tražeći kukce i učeći determinirati biljke na Dubravkinom putu, gdje će članovi udruge Biom demonstrirati koliko je bioraznolikost važna i bogata čak i u samom središtu grada. Ovu će šetnju predvoditi stručnjaci i stručnjakinje iz područja ornitologije, entomologije i botanike.

Točan raspored svih filmskih projekcija, ali i tribina te drugog festivalskog sadržaja možete pronaći na službenom webu OFF-a. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Ukroćeni vrt

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.