VRŠNJAČKO NASILJE: Licemjerje odraslih zbog kojeg stradavaju djeca
Reakcije na slučaj vršnjačkog nasilja nad učenikom zagrebačke Osnovne škole Davorina Trstenjaka, Enisom Omerovićem zbog njegove romske pripadnosti, ne jenjavaju otkad je Nova TV povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, objavila prilog u kojem dječak plače zbog zlostavljanja od strane ostalih "većinskih" učenika. Podsjetimo, Enis je pred kamerama izjavio da više ne želi ići u školu jer njega i njegovu sestru drugi učenici stalno vrijeđaju i tjeraju iz škole.
"Oni su ... oni su prema nama ... oni su prema nama jako bezobrazni...", isprekidano je, kroz suze, prije nego što je počeo grcati i zašutio, Enis ispričao reporterki Dnevnika Nove TV. Kad se uspio malo smiriti, dodao je u kameru: "Kad dođemo pored njih, odmah nas tjeraju. Kažu nam da smo glupi Cigani i svakakve proste riječi..."
Suze ovog odlikaša, koji ima sve petice i jednu četvorku, još jednom su upozorile na loš odnos djece u školi prema Romima, ali i opći problem nasilja u školama. Na slučaj je reagirala Udruga europska mladež podsjećajući da najodgovorniji - razrednica i ravnatelj škole, još uvijek nisu reagirali i da "ne vide u ovom slučaju velik i težak problem te na taj način pokazuju da su im takvi događaji postali normalni, i ne vide vrlo zabrinjavajuće stanje na koje bi trebali reagirati". Razrednica malog Enisa je izjavila da sve ima dvije strane, a roditeljski sastanak nije niti zakazan, upozoravaju.
Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, diskriminaciju u Hrvatskoj doživjela svaka treća osoba, a to je više od milijun ljudi (FOTO: Hina)
"Prihvaćanje neprimjerenog ponašanja normalnim za današnje generacije zamka je koju sve škole moraju izbjeći. Svrha svih školskih aktivnosti treba biti uključivanje učenika u pozitivne aktivnosti koje potiču učeničku suradnju, timski rad, kreativnost, njeguju vrijednosti zajedništva, prijateljstva, tolerancije, te omogućuju da se svako dijete, bez obzira na sposobnosti, osjeća uspješno i zadovoljno. Osjećaj zadovoljstva i sreća najbolja je prevencija vršnjačkog nasilja", navodi se u priopćenju Udruge europske mladeži.
Reagiralo je i Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske, koje upozorava da ovo nije prvi slučaj
"Ima toga još, samo što je ovo izašlo u medije. Vrijeđanje učenika na nacionalnoj osnovi dosta je rašireno i ovim putem apeliramo na sve učenike da razmisle o tome kakvu sliku svojim ponašanjem šalju o sebi, svojoj školi i na kraju krajeva državi. Uvjereni smo da ovo ipak nije prava slika hrvatskih učenika i nadamo se da će se ovakve situacije znatno smanjiti i u što skorije vrijeme iskorijeniti", navode u ovom vijeću.
Nakon objavljivanja priloga, oglasila se i pučka pravobraniteljica Lori Vidović, podsjetivši na uvjete u kojima živi većina Roma: "Gotovo svi Romi u Hrvatskoj žive u relativnom siromaštvu, gotovo deset posto njih u apsolutnom siromaštvu. To je velika prepreka integraciji, oni žive u naseljima koja su izolirana. Uključenost u školovanje je jako niska, niska je zaposlenost. Tu predstoji još puno rada da bi se ta situacija unaprijedila".
"Gotovo svi Romi u Hrvatskoj žive u relativnom siromaštvu, gotovo deset posto njih u apsolutnom siromaštvu" (FOTO: romskiportal.hr)
Enesova majka potvrdila je na primjeru svoje obitelji ove poražavajuće podatke i opisala uvjete u kojima žive: "Tu živimo, dvije obitelji u ovom kontejneru, znači da nam nije lako, bez kupaone, bez vode, struju nam skoro svaki dan dođu režu, pa mi to opet napravimo nekako, ako nemamo struje nemamo gdje djecu oprati, skuhati, ni ništa".
Licemjerno je, međutim, optuživati samo maloljetnike za vršnjačko nasilje, a istodobno tolerirati takvo ponašanje kod odraslih, na što je prije nekoliko mjeseci upozorila dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić u intervjuu za Lupigu: "Upravo zato smo upozoravali i upozoravamo da je iznimno važno da djeca u dječjem vrtiću i školi dobivaju sustavnu poduku iz građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava te za toleranciju i suživot u demokratskom društvu. Djeci treba jasno reći kako je govor mržnje neprihvatljiv".
Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, diskriminaciju u Hrvatskoj doživjela svaka treća osoba. To je više od milijun ljudi. Dobar dio njih pripada manjinama: nacionalnim, vjerskim, seksualnim. Pučka pravobraniteljica zaprimila je 263 pritužbe prošle godine.
Taj broj, međutim, ni približno ne odgovara stvarnosti jer je prisutan problem neprijavljivanja slučajeva diskriminacije jer građani često ne prepoznaju neko postupanje kao diskriminatorno, nisu dovoljno informirani i nemaju povjerenja u institucije.
"Iznimno je važno da djeca u dječjem vrtiću i školi dobivaju sustavnu poduku iz građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava" - Milas Klarić (FOTO: Lupiga.Com)
U Izvještaju pučke pravobraniteljice za 2014. godinu naglašava se kako je neprijavljivanje diskriminacije u bliskoj vezi sa siromaštvom građana jer opterećeni svakodnevnim razmišljanjem kako zadovoljiti egzistencijalne potrebe nisu zainteresirani za prijavljivanje doživljene diskriminacije, premda ona nerijetko dodatno utječe na pogoršanje njihovih životnih uvjeta. Nedostatak financijskih sredstava posebice ima utjecaja na nepokretanje sudskih postupaka. Također, kada građani za zadovoljenje svojih egzistencijalnih potreba ovise o pomoći koju im dodjeljuju institucije, malo je vjerojatno da će se pritužiti na diskriminatorno postupanje koje tom prilikom dožive. Pučka pravobraniteljica naglašava kako je i prošle godine najveći broj pritužbi na diskriminaciju ukazuje na diskriminaciju počinjenu od strane tijela državne uprave.
Najveći broj pritužbi građana pučkoj pravobraniteljici (49 odnosno 18,6 posto), odnose se na diskriminaciju temeljem rase ili etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla.
Kako se naglašava u Izvještaju, iako predrasude i stereotipi između pripadnika različitih etničkih skupina predstavljaju slabo istraživano područje, dostupne analize ukazuju da etničke predrasude češće izražavaju politički više desno orijentirani građani, većeg stupnja religioznosti, koji svoju nacionalnu pripadnost pripisuju odrednicama vezanima uz srodstvo, i u manjem su kontaktu s pripadnicima etničkih manjina te rjeđe primjećuju različite vrste etničke diskriminacije. Pripadnici etničke većine također najviše potiču nacionalnu isključivost, najviše izražavaju emotivnu vezanost uz vlastitu naciju te u najvećem prosječnom udjelu percipiraju pripadnike nacionalnih manjina kao prijetnju. Etničke skupine koje ispitanici u najvećem udjelu žele "izbaciti" iz Hrvatske su Srbi (15,51 posto) i Romi (14,29 posto).
Prisjetimo se zato na kraju molbe dječaka Enisa u spomenutom TV prilogu: "Ja bih im rekao da ne budu takvi prema meni, jer mi smo ipak svi skupa ljudi kao i oni".
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/dnevnik.hr
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".
bilo bi pravo čudo da se ne dešavaju takve stvari. U društvu koje je fascinirano nasiljem, gdje te od malih nogu uče analizirati svaku pa i najmanju razliku koja postoji dok je sinteza zanemarena, gdje ljudi na poslu (trećina života) mogu/trebaju raditi svakakve loše stvari te su neki čak i poticani da rade i najveće gadosti...KAD NESTANE DOBROTA UMJESTO NJE DOLAZI MORALNOST. (Lao Tse)