VELIKO PRIZNANJE ZA KINOTEKU: Nužni prostor za nezavisni i europski film
Ljubiteljima suvremenog nezavisnog filma zagrebačka Kordunska ulica dobro je poznata adresa. Tamo se smjestila Kinoteka na čijem repertoaru se uvijek može pronaći vrhunske filmove. Od ovog tjedna ovo je kino postalo članom europske mreže kinoprikazivača, Europa Cinemas, što Kinoteci dodatno podiže renome kao ustanovi čiji je rad sada i međunarodno priznat.
„Sretna sam da je naš rad prepoznat od krovne europske kinoprikazivačke udruge, ali i od naših vjernih posjetitelja, bez kojih ovaj uspjeh ne bi bio moguć“, kaže Maja Jurić Ivoš, ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca, koji posljednjih pet godina upravlja kinom Kinoteka, mjestom na kojem se filmovi prikazuju još od četrdesetih godina prošlog stoljeća.
Kako bi se postalo članom renomirane mreže Europa Cinemas bilo je nužno ispuniti nekoliko uvjeta. Prema tim kriterijima repertoar kandidata za članstvo mora sadržavati najmanje 37 posto europskih filmova, od čega 70 posto trebaju biti premijerni distribucijski naslovi. U prvih šest mjeseci ove godine, što je period koji je razmatran pri odlučivanju, na repertoaru Kinoteke bilo je 52 posto europskih filmova, od čega čak 81 posto premijera. Također, za članstvo je bila bitna i posjećenost kina, a tu su glavnu ulogu odigrali oni ljubitelji s početka ovog teksta. Naime, kriterij za članstvo nalaže da je minimalni broj posjetitelja u šest mjeseci 7.500 gledatelja, a u Kinoteci je u tom razdoblju filmove gledalo oko 8.500 gledatelja.
„S obzirom da je većim dijelom program organiziran u okolnostima pandemije i da su kapaciteti kina bili smanjeni za trećinu, veseli nas vidjeti da je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ukupan broj gledatelja za 40 posto veći. To potvrđuje da Kinoteka sve više privlači novu generaciju publike koja rado dolazi na naše projekcije. Trend posjećenosti se nastavio i od jeseni te vjerujem da nas očekuje izvrstan završetak ove i početak sljedeće sezone“, objašnjava ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca.
Dodaje kako je program Kinoteke podijeljen u dva segmentna – kinotečnu i repertoarnu liniju. Prva je postavljena kao niz tematskih ciklusa kroz koje se problematiziraju teme i fenomeni koji su oblikovali povijest filma, dok je repertoarna linija usmjerena na suvremeni umjetnički, europski i nezavisni film. Pri tome se, pojašnjavaju u Kinoteci, prednost daje naslovima iz kataloga manjih, odnosno nezavisnih distributera koji svoje mjesto uglavnom ne mogu dobiti u dvoranama popularnih multipleks kina.
Europa Cinemas broji preko 1.200 članova, kinoprikazivača iz 42 zemlje, a mreža je nastala s ciljem promoviranja europskog filma i filmske umjetnosti. Na ovom mjestu vrijedi istaknuti kako je 2016. godine Europa Cinemas protjerano zagrebačko kino Europa proglasilo najboljim europskim kinom. Međutim, niti to, niti činjenica da je to kino godišnje pohodilo i do 120.000 gledatelja, nije bilo dovoljno da spriječi bivšeg gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića, da ustraje u igrama koje su rezultirale time da kino Europa više nije u funkciji. Unatoč svemu ono i dalje djeluje u online varijanti.
Vratimo se ipak Kinoteci i Mariju Kozini, programskom voditelju ovog kina, koji je iznimno sretan jer su gledatelji prepoznali posebnost programa kojeg osmišljava Kinoteka.
„Uvjeren sam da smo uspjeli pronaći način da na zagrebačkoj kinoprikazivačkoj sceni stvorimo stalan prostor za prikazivanje suvremenog nezavisnog i europskog filma, a da pritom ostanemo vjerni tradiciji Kinoteke“, kaže Kozina.
Inače, ovih dana na programu Kinoteke možete pogledati „Sigurno mjesto“, hvaljeni i nagrađivani debitantski film redatelja, scenarista i glumca, Jurja Lerotića, koji je na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu dobio posebno festivalsko priznanje. Na repertoaru je i „Kvadrat“, film Rubena Östlunda kojeg je Lupigin filmski kritičar Marko Stojiljković proglasio jednim od najboljih filmova 2017. godine, a prikazuje se kao zagrijavanje za Östlundov novi film „Trokut tuge“ koji u domaća kina stiže 17. studenog, a o kojem je Lupiga nedavno pisala. Tu su i dva hvaljena španjolska filma, „Majstori od zanata“ i „Alcarrás“.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Kinoteka