Iako u Hrvatskoj uoči svake ljetne sezone iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu stižu vapaji i organiziraju se kampanje kako bi se povećao broj dobrovoljnih darivatelja krvi, zdravstveni djelatnici su zbog zakonskih odredbi prisiljeni odbijati ljude koji dobrovoljno žele dati krv. S takvom pričom javio nam se čitatelj Ivan Z. koji živi u Hrvatskoj, ali nije hrvatski državljanin. „Ne krijem razočaranje i ogorčenost, jer sam upravo vraćen iz Zavoda za transfuziju u zagrebačkoj Petrovoj ulici s obrazloženjem da samo hrvatski državljani mogu dobrovoljno darovati krv“, požalio nam se.

"Kao član obitelji hrvatskog državljanina, s odobrenim legalnim boravkom u RH, s radnom dozvolom, zaposlenjem i reguliranim zdravstvenim osiguranjem osjećam se vrlo neugodno", kaže Ivan pitajući se zašto samo hrvatski državljani imaju tu privilegiju da u Hrvatskoj daju krv. 

Naime, u Pravilniku o krvi i krvnim sastojcima, koji je sastavljen još 1998. godine, jasno je propisano da darivatelj krvi mora biti državljanin Republike Hrvatske. Uz ovu odredbu ide i objašnjenje da transfuzijska služba svake države prati epidemiološko stanje u zemlji i uvjete života darivatelja te prema tim pokazateljima određuje kako i kojim testovima ispitivati krv darivatelja na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti. Zbog toga, navodi se, svaka zemlja može biti sigurna samo u krv i krvne pripravke dobivene od darivatelja krvi u toj zemlji. No, na pitanje što ukoliko potencijalni darivatelj krvi više ne živi u matičnoj zemlji i „transfuzijska služba njegove zemlje“ više ne prati njegove uvjete života, Pravilnik ne daje odgovor. 

Inače, ukoliko potencijalni darivatelj posjeti internetske stranice Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, tamo će pronaći odgovor na pitanje „Tko može darivati krv“. Tako se navodi da u Hrvatskoj krv mogu dati sve osobe dobrog općeg zdravstvenog stanja, od 18 do 65 godina (do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina, jednom – dva put godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine), teži od 55 kilograma, proporcionalni visini, s tjelesnom temperaturom do 37 stupnjeva, sa sistoličnim krvnim tlakom do 180 mm Hg te dijastoličnim 60 do 110 mm Hg. Navodi se i potrebni puls, razina hemoglobina, uz objašnjenje da muškarci smiju dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom od tri mjeseca, dok je za žene pravilo drugačije te krv mogu dati tri puta godišnje, uz razmake od četiri mjeseca. Međutim, o činjenici da ne možete darivati krv ukoliko niste hrvatski državljanin u odgovoru na pitanje „Tko može darivati krv“ nema niti jedne jedine riječi, iz čega bi potencijalni darivatelji mogli zaključiti kako nema nikakvih zapreka da doniraju svoju krv. 

„Ne znam smijem li otići toliko daleko da pomislim da sporna odredba poručuje da su samo državljani RH podobni da se njihova krv daje državljanima RH. Zbog toga se osjećam neprivilegiran u odnosu na društvo u kojem živim“, zaključuje naš čitatelj, uz opasku da je vrlo loše što je na ovaj način zaustavljen jedan sasvim human čin.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: weeklytimesofindia.com