RIJEDAK FENOMEN: Čak dvojica Lupiginih kolumnista predstavljaju svoje nove knjige
Rijedak fenomen, možda i nezabilježen slučaj u povijesti, čak dvojica kolumnista koje rado čitate na Lupigi predstavit će nove knjige u društvu vrhunskih domaćih pisaca. U sklopu VBZ-ova ciklusa „Čitajmo domaće autore” zagrebačka izdavačka kuća domaćoj je publici predstavila nove romane Borivoja Radakovića, Gorana Gerovca i Ivice Ivaniševića, a već danas u Knjižnici Bogdana Ogrizovića od 18 sati imate priliku upoznati „Alberta” Ivice Prtenjače koji redovno objavljuje svoje kolumne na Lupigi. U sklopu istog ciklusa, ali u Kinoteka baru, Lupigin kolumnist Marko Pogačar sljedećeg utorka u 19 sati predstavlja novu zbirku poezije „Ponoćni glagoli”. Čast da se ugura između dvojca s Lupige pripala je pak laureatu VBZ-ove nagrade, Nebojši Lujanoviću koji će u petak, također u Kinoteka baru, predstaviti dobitničku knjigu „Tvornica Hrvata”.
Po romanu „Brdo“ riječkog pisca Ivice Prtenjače trenutno se snima igrani film, a kakav je potencijal njegovog novog romana „Albert“ saznat ćete ukoliko se nađete u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Tamo će vas dočekati Drago Glamuzina, Marko Pogačar, Jasna Kovačević i Karolina Lisak Vidović koji će porazgovarati s Prtenjačom i upoznati vas s „Albertom“.
Ivica Prtenjača zagrebačkoj publici predstavit će svog "Alberta" (FOTO: sanjamknjige.hr)
Kažu da je riječ o relativno mladom čovjeku koji, nakon traumatičnog iskustva, mijenja život. Reže, tamani i mijenja ljude oko sebe tražeći bolji svijet. Kao da rad na Lupigi nije dovoljna garancija kvalitete, Salon mladih Prtenjaču je nagradio za književnost, primio je i neku „manju nagradu“ za pjesničku knjigu godine pod nazivom Kiklop te još dva tuceta drugih priznanja što za prozu što za poeziju.
Već sljedećeg dana, u petak u 19 sati dobitnički roman VBZ-ove nagrade „Tvornica Hrvata” predstavit će autor Nebojša Lujanović. S njim će vas u Kinoteka baru dočekati Jagna Pogačnik, Strahimir Primorac i, opet, neizbježni Drago Glamuzina. Pasionirani maratonac iz nekadašnjeg Pucareva, a današnjeg Novog Travnika, stalno nastanjen u jednom od bezbroj samoprozvanih najljepših gradova na svijetu, ali jedinom najlipšem gradu na svitu, čovjek s dvije diplome, pisac, znanstvenik, doktor književne teorije od 2012. godine, a praktični pisac od 2006. - Nebojša Lujanović predstavit će knjigu kojom je osvojio VBZ-ov ovogodišnji žiri. U „Tvornici Hrvata” Lujanović opisuje ratnu Hrvatsku kroz oči 12-godišnjaka. Pitate se što se u njoj događa? E pa, jedan od načina da saznate je taj da se pojavite u petak u Kinoteka baru.
Nebojšu Lujanovića u Zagrebu možete vidjeti u petak (ILUSTRACIJA: VBZ)
Nakon što smo pobjednika stisnuli u famozni Lupigin sendvič, VBZ-ov ciklus završava se u utorak, u 19 sati u Kinoteka baru, našim i vašim Pogom. Marko Pogačar piše prozu i poeziju, esejistiku i književnu kritiku. Bio je urednik u Zarezu i Quorumu, gost dvadesetak rezidencijalnih programa (europskih, normalno, zar mislite da ih u Hrvatskoj uopće ima toliko?). Novu zbirku poezije „Pomoćni glagoli” predstavlja, ovaj put bez Drage Glamuzine, ali u društvu Olje Savičević Ivančević, Tomislava Brleka i urednika Krune Lokotara kojem ćemo prepustiti opis Pogačarove posljednje knjige poezije.
Marko Pogačar u utorak predstavlja svoje "Pomoćne glagole" (FOTO: Lupiga.Com/Ladislav Tomičić)
„Jezična mašina Marka Pogačara i dalje se punom parom zahuktava, o čemu nova zbirka Ponoćni glagoli lijepo činom svjedoči. Pjesnik usisava šaren jezični materijal i vraća ga obogaćenog kao uran, prerađenog u složeno ritmiziranu poeziju skokovite asocijativnosti koja uvijek otvara nove opcije, refleksnu i fleksibilnu refleksivnost i slikovitost koja razbija okove očekivanog. Možda su ovaj put još jače izražene fonetske dimenzije jezika – autorove primarne i trajne teme – pojačana je aliteracija, posebno češće čujemo šušur palatala i atmosferilija, vjetra i sjevera. Zbirka vrvi od flore i faune, u njoj buja i puže i šušti – i puno je glagola općenito – gmiže i visoko se uzdiže. U stihovima su se u većoj mjeri nego prije nastanili i neki drevni likovi, antički i biblijski, naravno i Rimbaud i svi eksplozivni potencijali pisanja, jer to je poezija, kratka zavjera izloga-jezika”, kaže Lokotar, a ako vas ovo ne ponuka da odete na rundu pića i poezije onda vi možda nemate srca, ali imate pravo na svoje mišljenje. Dok god sve protiče u demokratskom tonu, vidite kakva su vremena.
Lupiga.Com
Naslovna ilustracija: VBZ
točno to, ranïje austrija i poz(d)nïje austro-ugarska s vatikanskom pomoćju - izključivo za svoje geostratežske interese s težnjom širjenja k iztoku zatiruć pravoslavlje (prïje svieh upliv rusā, manje sṙbā, rumunā/vlahā i bůgarā) - su od XVIII do XIX/XX stoljeća doslovno "proizvodili hṙvate", pak se mogu razumïjeti i kakoti svojevṙstna "tvorinca hṙvatā". inače, književnost je poželjna, ali valja i proširiti "rječnike" u tiema knjigama, rječnike često bezpotrëbno oskubljene, būdući oni i dalje omeđeni ter ograničeni jezičnima "partijsko-podobnima" okvirima/pravilima jošte iz doba pṙve i druge YU-ge, a danas lje prëuzeti i dṙžani živima. jezik je i osnovno oruđe ustnoga/govornoga obćenja, s toga ga je trëba čim bolje rabiti.