Inicijativa „Čuvamo naš park” nehotice je, čini se, otporom izgradnji crkve u parku na Trnjanskoj Savici stala na put realizaciji puno ambicioznijeg građevinskog pothvata. Radi se o zemljištu tvrtke Taksi-remont u zagrebačkoj ulici Andrije Žaje, parceli većoj od 5.000 kvadrata koju samo ulica Božidara Adžije dijeli od prostrane zapuštene čestice što se proteže sve do stadiona NK Zagreb. 

Za ovo zemljište gradski Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada ima velike planove: predviđene su sportsko-rekreacijske površine, visokogradnja i uređenje tog prostora od gradskog značaja. Vlasnik je međutim privatna tvrtka Taksi-remont u čijem nadzornom odboru sjede poznati zagrebački zlatar i donator Bandićevih kampanja Petar Franja, vlasnik velikog broja atraktivnih nekretnina u centru Zagreba, Marijan Medvidović i sin Hrvoja Petrača, Nikola Petrač, koji je i predsjednik NO-a. 

Crkva je dobila gradsko zemljište u Miramarskoj ulici i dio parka na Savici za gradnju crkve da bi odustala od zahtjeva za povrat zemljišta Taksi-remonta, privatne kompanije (FOTO: Lupiga.Com)

Ovo vrijedno građevinsko zemljište u samom središtu grada stoji zapušteno otkako je župa Sv. Marka Evanđeliste podnijela zahtjev za naturalni povrat zemljišta Taksi-remonta i blokirala svako raspolaganje ovom imovinom do okončanja postupka. Kako navodi nalaz revizije privatizacije ove kompanije, postupak je 2002. godine još bio u tijeku i očigledno se razvlači do danas. 

Tipičnu privatizacijsku priču u kojoj od društvenog poduzeća što je do 1991. godine zapošljavalo 130 ljudi ostaje jedan zaposleni i zapušteno zemljište, spominjemo jer se u spor Taksi-remonta i crkve neočekivano upleo Grad Zagreb. Ugovorom o nagodbi koji je Grad Zagreb sklopio s tri župe Zagrebačke nadbiskupije; župom Krista Kralja, Sv. Terezije i Bl. Alojzija Stepinca, crkva je dobila gradsko zemljište u Miramarskoj ulici i dio parka na Savici za gradnju crkve po ishođenju pravomoćne lokacijske dozvole. Za zamjenu Grad traži od župe Krista Kralja da odustane od zahtjeva za povrat zemljišta na Krugama, ali i od župe Sv. Marka Evanđeliste, koja uopće nije ugovorna strana, da odustane od zahtjeva za povrat zemljišta Taksi-remonta, privatne kompanije. 

Ugovor, koji Lupiga posjeduje, ne navodi što je predmet upravnog postupka od kojeg bi trebala odustati župa Sv. Marka, no kako se vodi pod istom Klasom kao i predmet naveden u reviziji privatizacije Taksi-remonta radi se svakako o istom zemljištu. Kakav je interes građana u spašavanju vlasništva privatne kompanije, pitali smo u Službi za informiranje Grada Zagreba i Damira Lasića, pročelnika Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada. Odgovor još nije stigao. 

Vrijedno zemljište već godinama stoji potpuno zapušteno (SCREENSHOT: GoogleMaps)

Zvali smo i u tvrtku Taksi-remont da pitamo nisu li u međuvremenu odustali od tog zemljišta i eventualno ga zamijenili s Gradom, no na telefon se nitko nije javljao. Adresa u Žajinoj, dakle na „spornoj“ parceli, navedena je, međutim, kao sjedište tvrtke. Pitali smo i u župi Sv. Marka Evanđeliste jesu li u međuvremenu odustali od zahtjeva za povratom ove imovine i tako omogućili njezino korištenje tvrtki Taksi-remont. I taj odgovor još čekamo. 

Ipak, može se pretpostaviti da će crkva odustati od pokrenutih postupaka tek nakon što se upiše kao vlasnik parcela koje joj je Grad ustupio u zamjenu. Na tom putu ispriječili su se stanari Trnjanske Savice odlučni zaštititi najveći uređeni park s dječjim igralištem u naselju. Ugovorom o nagodbi, naime, župa Bl. Alojzija Stepinca ne može se upisati kao vlasnik zemljišta dok ne dobije pravomoćnu lokacijsku dozvolu. No, proces izdavanja lokacijske dozvole podrazumijeva suglasnost vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava na česticama koje graniče s onom na kojoj treba odobriti gradnju. 

Inicijativa „Čuvamo naš park“ apelirala je na stanare kvarta da upute svoje prigovore kako bi, ako ne zaustavili, a ono barem usporili taj proces – bez zaključenja kojeg se crkva ne može upisati kao vlasnik zemljišta, a Taksi-remont ne može planirati gradnju na svojoj parceli od gradskog značaja. Kad je čuo da se šačica građana usprotivila gradnji crkve u parku pa organizirala prosvjed kako bi o svemu obavijestila i širu javnost, zagrebački gradonačelnik reagirao je prilično neprimjereno. I sam to na neki način priznaje negirajući da je ikada izgovorio: „Žalosno je da prosvjeduju oni koji su sljedbenici partije koja je četrdeset i pet godina branila rad crkve“; a kako je njegove riječi prenio portal zagrebancija.com dodajući i argument o tome kako se radi baš o crkvi Bl. Alojzija Stepinca, koji je gradonačelnik upotrijebio sugerirajući još jedan skriveni motiv pobune stanara. 

Kad je čuo da se šačica građana usprotivila gradnji crkve u parku pa organizirala prosvjed kako bi o svemu obavijestila i širu javnost, zagrebački gradonačelnik reagirao je prilično neprimjereno (FOTO: Lupiga.Com)

Tako je došlo do toga da se stanari Savice moraju opravdavati kako među njima ima i vjernika, i kako nemaju ništa protiv gradnje crkve, ali za nju treba pronaći alternativnu lokaciju. Takvih lokacija, tvrde pak, u kvartu ima koliko hoćeš. Koliko je otvorena za tu ideju župa Bl. Alojzija Stepinca najbolje je pokazala predloženim idejnim projektom. Od 60.000 kvadrata koliko je ukupno imala na raspolaganju, crkvu su odlučili izgraditi upravo na onih 20.000 kvadrata gdje je uređen park i gdje bi crkva zauzela otprilike četvrtinu uređene javne površine. 

Gradonačelnik Zagreba u međuvremenu je ublažio retoriku. Traži se, kaže, kompromisno rješenje, no konkretna pitanja o ugovoru o nagodbi i dalje ga razjaruju. Reagirao je tako i na pitanje SDP-ovog Dominika Etlingera na posljednjoj Gradskoj Skupštini. Etlingera je zanimalo postoji li procjena vrijednosti imovine koja je razmijenjena. Štoviše, tvrdio je kako se prema odgovoru iz ureda Damira Lasića može zaključiti da nikakva takva procjena nije napravljena. Ona bi, recimo da postoji, morala umanjiti vrijednost zemljišta čiji povrat potražuje crkva zbog neizvjesnog rezultata pokrenutog upravnog postupka. Prema ugovoru, međutim, računa se kvadrat za kvadrat i zanemaruje činjenica da Grad daje javno zemljište u zamjenu za obustavu postupka koji se razvlače godinama i čiji je ishod, sudeći već prema tome koliko traju – prilično neizvjestan. Umjesto odgovora gradonačelnik je rekao kako se sve radilo po predviđenom protokolu. 

„Grad je kao tigrova koža premrežen imovinom u vlasništvu crkve i radimo zamjene. Postoji Povjerenstvo za rješavanje imovinsko-pravnih i drugih pitanja od zajedničkog interesa za Grad Zagreb i Zagrebačku nadbiskupiju koje je donijelo takvu odluku“, rekao je Bandić u Skupštini napominjući kako je on na čelu rečenog povjerenstva ispred grada. Na čelu je i Gradskog poglavarstva koje je donijelo odluku o potpisivanju ugovora koji „trguje“ gradskom imovinom da bi oslobodio privatnu imovinu tvrtke. Pojašnjenje ove stavke ugovora do zaključenja teksta od Grada nismo dobili.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".