Prošlu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijskih televizijskih emisija u vlastitoj produkciji koje se emitiraju na riječkom Kanalu Ri. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. Zbog pandemije neke od emisija smo morali izmijestiti iz studija u kojem je ostao samo voditelj, dok se gosti video vezom javljaju iz svojih domova. U narednim danima emitirane emisije predstavljat će vam putem Lupiginog YouTube kanala, stoga vas na ovom mjestu koristimo priliku kako bi vas pozvali da se pretplatite na naš YouTube kanal. 

PRETPLATI SE NA LUPIGIN YOUTUBE KANAL

Lupiga se ovoga puta u emisiji pozabavila ekstremizmom i govorom mržnje o čemu je nedavno napokon u javnom prostoru nedavno progovorio i premijer Andrej Plenković nakon što je primio prijeteće poruke putem Facebooka te potaknut napadom na Markovom trgu u kojem je ranjen policajac, a kojeg je počinio 22-godišnji Danijel Bezuk koji si je potom oduzeo život. Voditelj emisije Saša Kosanović se na satiričan način osvrnuo na aktualnu problematiku te tako predstavio i svoje goste, Eugena Jakovčića, iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i Bojana Glavaševića, saborskog zastupnika.

Glavašević, koji je u javnosti poznat kao sin Siniše Glavaševića, legendarnog vukovarskog ratnog izvjestitelja, upravo se zbog oca već godinama nalazi na udaru ekstremne desnice koja ima svoju viziju onoga što bi Siniša Glavašević trebao biti i predstavljati, a samim time i njegov sin.

„Kada sam se počeo baviti politikom i kada sam dobio priliku da stvari u koje vjerujem počnem provoditi i implementirati u društvo – e onda je postalo gadno pa je došao taj nesretni prosvjed u Savskoj koji se dogodio zbog nečega što sam ja rekao, a izokrenuto je na čitav niz varijanti od kojih, naravno, nijedna nema veze s realnošću“, kazao je Bojan Glavašević prisjetivši se prosvjeda u Savskoj koji je uz podignut šator trajao 555 dana, a potaknut Glavaševićevom izjavom o PTSP-u koja je kod dijela braniteljske populacije protumačena kao izjednačavanje žrtve i agresora iako je i sam Bojan Glavašević žrtva rata. Spornu izjavu kazao je na skupu koji je organiziran u suradnji s Documentom koja je također napadnuta.

Glavašević je i višestruko fizički napadan. Prijavljivao je, ali, kaže, nikada nitko nije priveden niti procesuiran. Imao je policijsku zaštitu godinu dana nakon što ga je grupa prosvjednika okružila ispred ministarstva branitelja i počela udarati. Zaštita je promptno maknuta kada je prestao biti pomoćnik tadašnjeg ministra branitelja Predraga Matića. Istu večer je fizički napadnut pred ulazu u zgradu u kojoj živi.

„Bilo je tu još vrlo neugodnih trenutaka koje sam prošao uglavnom sam. Imao sam bizarne situacije u kojima državno odvjetništvo ne može procesuirati prijetnje na društvenim mrežama jer društvene mreže ne surađuju odnosno odbijaju dostaviti potrebne podatke pa je naše državno odvjetništvo kontaktiralo američko Ministarstvo pravosuđa koje isto tako nije bilo za suradnju pa sam prestao prijavljivati jer sam vidio da to nema smisla. Iz državnog odvjetništva su mi poručili da je bolje da povučem prijave jer je izgledno da one neće dobiti nikakav epilog. Možda za predsjednika Vlade postoji neki drugi protokol. Ja sam ipak samo saborski zastupnik, a Andrej Plenković je premijer pa su možda zato u njegovom slučaju ekspresno pronađeni počinitelji“, komentirao je Glavašević recentni slučaj u kojem je pred osječko Općinsko državno odvjetništvo doveden 35-godišnji muškarac zbog sumnje da je putem društvenih mreža uputio prijetnje premijeru Andreju Plenkoviću.

Inače, Glavašević koji javnim istupima promiče politiku pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije nedavno je na Facebooku objavio, kako kaže, „Izbor iz antologije mržnje“, a radi se upravo o sličnim prijetećim porukama koje je primio premijer, a Glavaševiću su godinama pristizale.

„S pomirenjem je jedna stvar uvijek zeznuta, a to je da ono uvijek ne povlači isključivo mir nego kod mnogih izaziva tenzije. Moramo se suočiti i s tom drugom stranom, a ispada da mi u Hrvatskoj samo tu drugu stranu i živimo“, nadovezao se Documentin Eugen Jakovčić parafrazirajući političkog analitičara Žarka Puhovskog. 

Jakovčić je, također, istaknuo da je prošlost pokazala kako se „na ovim prostorima stvari lako prebacuju iz govora mržnje u konkretne zločine“. 

„Imamo problem jer nismo posložili ni stvari iz Drugog svjetskog rata. Možda je utješno jedino to što to također mnoga društva u Europi nisu napravila. To je jedan bolan proces. Španjolska, iako je službeno odlučila da se neće suočavati s prošlošću naprosto se morala s njom suočiti jer je previše bilo nepravde i onoga o čemu se šutjelo. Cijeli taj narativ koji se gradio unutar tih obitelji je morao eksplodirati. Možda se jedino suočavanju s prošlošću na najbolji način približila Njemačka koja je pokazala da suočavanje na takav način, gdje sami sebe, prije svega, gledamo u ogledalo je istinski relevantno. Sve drugo je zavaravanje“, odgovorio je Jakovčić na upit Lupiginog voditelja je li normalno da se na Dan antifašističke borbe na televiziju dovede Zlatko Hasanbegović da relativizira činjenice u razgovoru sa saborskom zastupnicom Radom Borić.

Smatra kako se u Hrvatskoj, iako se čini da nije tako, situacija ipak mijenja na bolje. Nadu vidi u novim političkim opcijama poput stranke Možemo za koju kaže da njezini predstavnici ne idu ad hominem nego pristojno brane svoje ideje i nude više od „karte domoljublja“.

„S dva koraka naprijed, jednim unatrag, ali se ovo društvo ipak mijenja“, ustvrdio je Jakovčić.

Nakon napada na Markovom trgu određeni krug ljudi u Hrvatskoj počeo je napadača, Danijela Bezuka, nazivati herojem. Podršku činu terorizma, kako ga je nazvao Glavašević u Saboru, dao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koji je nakon napada na Markovom trgu kazao kako se radi o buntu, a ne činu terorizma. Penava je tada podržao i ljude koji i dalje posjeduju ilegalno oružje.

„Bio sam frapiran reakcijama mnogih ljudi pa tako i Ivana Penave kojeg kada sam upoznao prije desetak godina nisam doživljavao kao ekstremnog čovjeka. Nadao sam se da ne zna što govori, a onda je rekao izjavu o oružju. To nisu stvari s kojima se smijemo igrati. To je put u fašizam“, zaključio je Glavašević. 

Kojih smo se još tema „dotakli“ u emisiji pogledajte u gornjem videu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"