Iako je direktor državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u nekoliko navrata najavljivao da će Zagrepčanima čiji su kuće oštećene u potresu do kraja godine biti ponuđeni državni poticaji za energetsku obnovu, to se ipak nije dogodilo. Zadnjeg radnog dana u 2023. godini Fond je objavio da će natječaj za spomenute poticaje, koji mogu ići i do 77.000 eura po kući, biti objavljen najkasnije krajem veljače 2024. godine. Dakle, sigurno još najmanje dva mjeseca.

Da ne bi ispalo da je prolongirao najavljeni natječaj za najmanje dva mjeseca i tako još nadodao „soli na ranu“ Zagrepčanima koji ionako predugo čekaju pomoć države u obnovi, Fond je spomenutog dana objavio dva dokumenta za natječaj čiji je puni naziv „Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća“ te je upućen i vlasnicima kuća na područjima koja nisu pogođena potresima. Objavljeni su, naime, uvjeti i kriteriji za energetsku obnovu kuća i tehnički uvjeti. No, oba dokumenta glatko su mogla biti objavljena i uz javni poziv, a sve dok se potonji ne objavi, građani ne mogu podnositi prijave za poticaje.

Da su poticaji za energetsku obnovu kuća oštećenih u potresu itekako dobrodošli i da za njima postoji veliki interes, pokazao je jesenas zaključeni istovjetni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost upućen građanima Petrinje, Gline, Siska i drugih mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji. Poticaji su doslovno razgrabljeni, a za vrijeme prikupljanja zahtjeva u Petrinji su se, primjerice, mogli vidjeti redovi građana ispred poštanskog ureda za slanje dokumentacije u Fond. Iako, da ne bude zabune, više nema „najbržeg prsta“ u dodjeli državnih poticaja Fonda, kao nekada kada je bilo nužno da se prijava pošalje čim se otvori poštanski ured jer su prednost imali zahtjevi koji su stigli prvi.

Za energetsku obnovu kuća na Baniji Fond je dodijelio 5,6 milijuna eura za 399 vlasnika nekretnina, što daje prosječni iznos potpore od 14.000 eura. Čak su 92 vlasnika kuća dobila potporu veću od 25.000 eura, najviši odobreni iznos je 45.152 eura, a najniži 1.738 eura. Iznosi variraju ovisno o veličini kuće, vrsti planiranih radova i veličini ukupne investicije. 

Podaci o štetama u zagrebačkom potresu u proljeće 2020. godine govorili su o 26.197 oštećenih građevina (FOTO: Lupiga.Com/Franjo Tot)

Fond daje najviše 80 posto planirane investicije u energetsku obnove kuće oštećene u potresu na Baniji, a ostatak je dužan podmiriti vlasnik. Uz to, uvjet za dobivanje poticaja je provedena obnova kuće oštećene u potresu, što upućuje na zaključak da su novac za energetsku obnovu na Baniji uglavnom tražili oni koji su prošli samoobnovu nakon potresa, jer obnova obiteljskih kuća u izvedbi države, odnosno tvrtki koje ona izabere na natječaju, ide jako sporo. 

I u slučaju najavljenog javnog natječaja za energetsku obnovu kuća oštećenih u zagrebačkom potresu preduvjet za povlačenje poticaja bit će da je nekretnina prošla obnovu. Da u Fondu očekuju veliki interes za poticaje svjedoči podatak kako je planirani budžet za spomenuti „banijski“ natječaj bio deset milijuna eura, a za najavljeni javni poziv upućen stradalnicima u zagrebačkom potresu osigurano je 120 milijuna eura. Poticaji su podijeljeni u četiri osnovna stupnja s iznosima koji se kreću od 12.000 eura i niže, pa do maksimalnih 77.000 eura, ovisno o složenosti investicije.

„Vlasnici obiteljskih kuća bespovratna sredstva mogu dobiti za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krovova te zamjenu vanjske stolarije. Uz to sredstva se mogu dobiti za ugradnju dizalica topline, sunčanih toplinskih kolektora te kotlova na pelete“, najavili su iz Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine povodom objave Fonda o kriterijima za predstojeći javni poziv „težak“ 120 milijuna eura.

Prvi službeni podaci o štetama u zagrebačkom potresu u proljeće 2020. godine govorili su o 26.197 oštećenih građevina u Zagrebu, od čega je blizu 10.000 oštećenja na obiteljskim kućama. Unutar spomenutog broja šteta na obiteljskim kućama, 1.900 su bile nekretnine s „crvenom“ i „žutom“ naljepnicom, što znači da se u njima nije moglo sigurno stanovati dok se ne provode tzv. konstrukcijska ili temeljita obnova. 

Na prva tri javna poziva zagrebačke gradske uprave dodjele bespovratne novčane pomoći za obnovu obiteljskih kuća stiglo je oko 1.600 prijava, a odobreno 1.080 isplata za 761 obiteljsku kuću u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna eura. Bilo je i „preregistracija“ stupnjeva oštećenja, dok je prvi ugovor o konstrukcijskom obnovi obiteljske kuće u Zagrebu u izvedbi države potpisan tek u proljeće 2022. godine.

I država i Grad Zagreb naglasak u obnovi od potresa stavili su na škole, fakultete, ustanove i javnu infrastrukturu, a vlasnicima obiteljskih kuća i stanova na neki je način poručeno da će dobiti novac za obnovu, ali da se sami snađu za elaborate i izvođače radova. Dakle, pravo stanje obnove potresom stradalih kuća u metropoli u značajnoj mjeri će pokazati i rezultati spomenutog javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uz napomenu da dio stradalnika u gradu podno Sljemena zacijelo ne može osigurati 20 posto vlastitih sredstava za energetsku obnovu ili se, sukladno neizrečenoj poruci sistema, jednostavno ne znaju „snaći“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com/Franjo Tot