Nedovršena Sveučilišna bolnica na rubu Zagreba u hrvatske medije dolazi povremeno i, uglavnom s pravom, u negativnom kontekstu. Tako je bilo i krajem prošlog mjeseca kada je na području nesuđene bolnice izbio požar „najvjerojatnije uslijed djelovanja otvorenog plamena neutvrđenog uzroka u skladišnom prostoru”. U međuvremen,u vatrogasci su u navedenom skladištu pronašli eksponate mina i torpeda, no nikad dovršena bolnica krije i još jednu manje poznatu tajnu. Naime, dijelovi prostora koji se danas koriste kao skladišta grijani su geotermalnom energijom.

PORUKA IZ ZAGREBA: „Ne dozvolimo ekstraktivističkom kapitalizmu da gomila profit ubijajući život na Zemlji“

PRIČA O DIVU KONČARU: Rijedak primjer industrije koja nije uništena, ali je broj radnika s 20.000 spao na 3.700

SUNCE ZA SVE: Kako zadruge mijenjaju energetski sustav

Još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada počinje izgradnja ovog objekta, koji je uslijed demokratskih promjena i rata ostavljena da propada na rubu grada, planiran je priključak buduće bolnice na geotermalno polje Zagreb. Riječ je o najznačajnijem geotermalnom potencijalu na području Grada Zagreba otkrivenom 1977. godine ispitivanjem naftne bušotine sjeverno od današnjeg prometnog čvora u Lučkom. Nakon provedenih analiza kemijskog sastava vode utvrđeno je kako je riječ o vodi pogodnoj za liječenje degenerativnih bolesti, bolesti kralježnice i zglobova, reumatskih bolesti i nekih oblika kroničnih ginekoloških tegoba.

Tijekom požara u skladišnom prostoru nesuđene bolnice Vatrogasci su, srećom, pronašli samo eksponate mina i torpeda (FOTO: Vatrogasna postrojba Zagreb)

Samo desetljeće nakon ovog otkrića, uoči Univerzijade 1987. godine, u Zagrebu je otvoren Sportsko-rekreativni centar Mladost čiji tehnološki sustav iz bušotina na lijevoj obali rijeke Save crpi geotermalnu vodu kojom se i danas griju prostorije i zatvoreni bazeni. Istovremeno se, zbog predviđene buduće namjene, gradi i drugi tehnološki sustav koji je dobio ime Klinička bolnica Novi Zagreb čija je namjena bila iskorištavanje geotermalne vode za opskrbu toplinskom energijom bolnice u izgradnji.

„Na području Grada Zagreba izvedeno je još nekolicina bušotina. Na području Sutinskih vrela, između Podsuseda i Ulice Podsusedsko dolje, nalazilo se osam subtermalnih izvora duž potoka usječenog u trijaske dolomite. U njihovoj blizini, u dvjema bušotinama pronađena je termalna voda temperature do 36,0 °C. Bušotine na Šalati i u Dubravi – Klinička bolnica Dubrava, kao i bušotina Savica-1, u prostoru tvrtke Žitnjak nisu u funkciji”, stoji u Analizi sektora toplinarstva i iskorištavanja potencijala geotermalnih izvora na području Urbane aglomeracije Zagreb koju je Energetski institut Hrvoje Požar izradio 2017. godine.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Zagreb je, dakle, izbušen u potrazi za geotermalnom energijom, a već osamdesetih u pogon je pušten i prvi javni objekt grijan ovim obnovljivim izvorom energije. S odmakom od preko trideset godina, Europska unija 2020. godine prihvatila je Green Deal kojim se, uslijed potrebe za rješavanjem ovisnosti o fosilnim gorivima, promoviraju i financiraju obnovljivi izvori energije.

Razmještaj bušotina na području Grada Zagreba (ILUSTRACIJA: Energetski institut Hrvoje Požar)

Upravo geotermalna energija jedan je od stupova napuštanja fosilnih goriva i nove energetske strategije Hrvatske i Europske unije bazirane na obnovljivim izvorima energije. Prema procjenama Ministarstva gospodarstva, do 2030. godine potrošnja energije iz geotermalnih izvora trebala bi biti 250 posto veća u odnosu na energiju dobivenu od sunca.

„Geotermalna energija predstavlja i stalni izvor vode niske i srednje temperature pogodnih za toplinarstvo, odnosno, zagrijavanje stambenih i industrijskih prostora”, napominju u Međunarodnoj agenciji za energiju dodajući kako se upravo geotermalnom energijom mogu zamijeniti postojeći sustavi grijanja na fosilna goriva.

U međuvremenu, navodi spomenuta studija Energetskog instituta Hrvoje Požar, „od postojećih geotermalnih izvora na području Urbane aglomeracije Zagreb koristi se samo nekolicina dok su ostali napušteni ili u fazi razvoja”. Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o rezervama Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri korisnička lokaliteta.

„U tehnološkom sustavu Klinička bolnica Novi Zagreb, voda iz bušotine KBNZ-1 se koristi za zagrijavanje skladišnih prostora u objektu nedovršene Kliničke bolnice Novi Zagreb. U tehnološkom sustavu Mladost, bušotina Mladost-3 je proizvodna i koristi se za zagrijavanje sportskog objekta Mladost i sportskih bazena dok je bušotina Mladost-2 utisna”, objašnjava se.

Proizvodnja topline na oba tehnološka sustava koristi tek 1,21 posto potencijala čitavog geotermalnog polja stoji u studiji iz 2017. godine. Iz Energetskog instituta Hrvoje Požar potvrđeno nam je kako je 2023. godine završena i nova studija za HEP Toplinarstvo koja je uključivala "pregled potencijala i odabir lokacija za proizvodnju geotermalne vode koja bi se koristila u toplinarstvu".

Međutim, direktor HEP Toplinarstva Tomislav Brnadić poručio nam je u pismenom odgovoru kako HEP-Toplinarstvo nije naručilo studiju o geotermalnom potencijalu na području grada Zagreba od Energetskog instituta Hrvoje Požar u 2023. godini, pa ne možemo reći kakvo je najnovije stanje prema studiji završenoj prije dvije godine.

Od Grada Zagreba pak doznajemo da je Kineziološki fakultet od 2018. godine priključen na Tehnološki sustav Mladost.

„Ove godine je pak planirana zamjena postojećeg plinskog sustava grijanja vanjskih bazena Sportskog parka Mladost geotermalnim sustavom dok se sam kompleks, uključujući i Atletski stadion, već dulje vrijeme grije putem geotermalne energije”, ističu iz Grada Zagreba, prema čijim navodima će na Tehnološki sustav Mladost uskoro biti priključen i sustav grijanja Studentskog doma Stjepan Radić za što su radovi već u tijeku.

Zatvoreni bazeni i prostorije Sportskog parka Mladost otvoreni su 1987. godine i od tad se griju geotermalnom vodom (FOTO: sportskiobjekti.hr)

„Također, razmatraju se mogućnosti korištenja geotermalne energije za grijanje stambenih jedinica putem centralnog toplinskog sustava HEP-Toplinarstva, uz izradu pilot-projekta kojim bi se toplinska energija iz geotermalnog izvora integrirala u postojeću mrežu”, stoji u odgovoru Grada koji pak ne precizira rokove za ovaj obećavajući projekt.

Na području Podsuseda postojala je ideja o izgradnji toplica te je, na temelju dobivenih količina termalne vode na bušotinama i tlaka, izrađena projektna dokumentacija, no do sada ništa konkretnog nije realizirano. Ipak, moguće je oživjeti projekt korištenja geotermalne vode u medicinske svrhe, a kako u blizini bušotine postoje manje poljoprivredne površine, moguće je toplinu koristiti za zagrijavanje plastenika u hortikulutiri ili akvakulturi, navodi nam dostupna studija Energetskog instituta Hrvoje Požar o geotermalnom potencijalu u Podsusedu.

Termalna voda koristila se nekada i u Kliničkoj bolnici Dubrava, kao i u Kliničkom bolničkom centru na Šalati, no od takvog se korištenja s vremenom odustalo. Za sada ne postoji interes, ali „ako se nađu zainteresirane strane ovi bi se izvori mogli staviti u funkciju balneološke namjene sukladno karakteristikama vode”, navode stručnjaci iz EIHP-a dodajući kako preostale lokacije na području Grada Zagreba zbog niskih temperatura i malog protoka, nisu pogodne za korištenje.

Premda je geotermalno polje na području Grada Zagreba u posljednjih 50 godina relativno istraženo te su potencijali utvrđeni, novi kapitalni objekti koji bi iskoristili potencijal ovog obnovljivog izvora energije u istom razdoblju nisu se ostvarili. Neki postojeći, poput onih u bolnicama su u međuvremenu čak i zatvoreni, a tek se manji dio objekata "naslonio" na već postojeću infrastrukturu. Dugoročni interes države i Grada Zagreba, posebice u okviru ciljeva učinkovitosti i dekarbonizacije usvojene kroz institucije Europske unije, svakako bi trebalo dodatno istražiti i, eventualno razraditi i preduvjete za priključenje sustava grijanja na geotermalne izvore energije od kojih, doslovce, ne koristimo niti dva posto potencijala.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: sportskiobjekti.hr

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.