Zapušten i oronuo prostor zagrebačke Branimirove tržnice barem na kratko oživio je i zazelenio. Na toj se lokaciji, naime, prvog vikenda u travnju održavao peti po redu i prvi ovogodišnji Plant market u sklopu kojeg su brojni izlagači nudili uzgojene biljke i prateću opremu, a održana je i razmjena biljaka te razne eko radionice. Na nekad popularnom Branimircu našla se i kućica s pićima, DJ Mirna pušta glazbu, a u subotu navečer imali smo prilike i pogledati filmove na otvorenom.

Organizatori ovog sajma, Hortiart, bave se hortikulturom i uređenjem interijera i eksterijera s biljkama; ukratko, implementacijom zelenila u prostore. Na Branimircu smo pronašli i Tonka Katovića iz Hortiarta, magistra hortikulture kojem su mediji nadjenuli nadimak „šaptač biljkama“. Objasnit će nam kako je Plant market prvi put održan prije tri godine. Ovogodišnje izdanje treće je po redu na ovoj lokaciji, a dva puta se održavao na Britanskom trgu. Ideja je, kaže, okupiti što više srodnih proizvođača iz Hrvatske, kako bi se stvorila zajednica izvan samih dućana ili web-shopova, da se predstave proizvodi, ali i stvori prilika za druženje te učenje novih vještina kroz radionice i edukativne sadržaje. 

Lijepo vrijeme izmamilo je građane na Branimirac (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Organizatori su imali na umu i važnost revitalizacije zapuštenih gradskih prostora poput Branimirove tržnice. Sam dio Branimirca gdje se sajam održava – plato na istočnoj strani tržnice – inače je potpuno neiskorišten. U budućnosti ovog neobičnog zelenog sajma, Hortiart planira pokrivanje i nekih drugih sličnih lokacija po kvartovima širom grada, koje su nekad imale ulogu povezivanja građana, a danas su je izgubili. 

Porazgovarali smo i s nekim od izlagača. Matea Ivček iz Jakovlja ima OPG i bavi se proizvodnjom sadnica cvijeća. Kaže kako su se fokusirali uglavnom na trajnice, ljetnice i sukulente. Nedaleko nje je i Walden, obiteljska firma u vlasništvu dvije sestre, koje su prije dvije godine otvorile i dvoj dućan u Kačićevoj ulici. Pričaju nam kako je sve započelo izradom terarija, a s vremenom se ponuda proširila na sobne biljke, sjemenke, keramiku, home decor i mnoštvo korisnih dodataka za uzgoj biljaka, primjerice, mini-sustava za navodnjavanje. Nešto dalje Brend Green & Out izložio je svoje dizajnerske stalke za pelcanje. Neke biljke mogu se umnažati tako da se drže u stalku s vodom, s vremenom puste izdanke i korijenje, te se potom presade u zemlju. 

Zelena oaza na razvalinama Branimirca (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Zaintrigirala nas je priča o pelcanju biljaka, pa smo popratili i radionicu pelcanja na kojoj smo naučili ponešto novo i čuli dosta dobrih savjeta. U stalcima je moguće uzgojiti širok raspon biljaka - od sobnih do začinskih i aromatičnih biljaka koje se često koriste u kulinarstvu. Sam proces pelcanja podrazumijeva razmnožavanje bilja putem reznica. Postupak je vrlo jednostavan: odreže se grančica biljke dužine od deset do petnaest centimetara pod kutom od 45 stupnjeva, uklone se donji listovi, a grančica se zatim postavi u epruvetu s vodom tako da nekoliko „čvorića“ ostane uronjeno. Iz tih potopljenih „čvorića“ s vremenom će niknuti korijenje. Kada se ono dovoljno razvije i ojača, biljka se može premjestiti u zemlju ili ostaviti u vodi. U stalku ili epruveti neke biljke mogu opstati i do godine dana. 

Na radionici pelcanja (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Na radionici smo naučili i da biljka pušta hormon rasta kad korijenje počne rasti, da je pri pelcanju zgodno koristiti “plant food” za brže zakorjenjivanje, a neke se biljke mogu dugo držati u vodi i kao trajna dekoracija. Dobili smo i savjet za uzgajanje bosiljka: da ne uvene, posaditi ga treba na četiri dijela ili „hrpice“, a kako je jako osjetljiv na vlagu, što prije ga treba maknuti s velike vlage i ne zalijevati previše. Također smo saznali i da, što je list egzotičniji, primjerice, bojom ili izgledom (biljke s pjegicama, crvenim listom …), to treba više svijetla, dok ga tamnozeleni listovi trebaju manje. 

Prilika za opskrbu (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Nešto kasnije održana je i radionica izrade uporabnih predmeta od reciklirane plastike. Sudionici su na ovaj mini-tečaj donijeli predmete od plastike poput boca, koje bi inače bacili, i učili kako od toga napraviti uporabni predmet poput teglice, pepeljare, stolića … Održana je i radionica terarija, dok su sljedeći dan, u nedjelju, na radionici predstavljeni proizvodi od vune za eko uzgoj biljaka. Polaznici su imali priliku naučiti koristiti vuneni filc te kako s organskim gnojivom od peletirane ovčje vune presađivati i saditi biljke.

Edukativna radionica (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

U subotu navečer u suradnji sa zagrebačkim Restartom prikazana su i dva tematski prigodna filma koja je izabrala filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac. Radilo se o kultnom “zelenom” znanstveno-fantastičnom klasiku „Silent Running“ ili „Tihi bijeg“ iz 1972. godine, redatelja Douglasa Trumbulla, te kratki ekološki osviješteni animirani film „Hladi li sadnja drveća naš planet?“ iz 2024. godine, domaćih animatora Ivane Bošnjak i Thomasa Volde.

Organizatori u budućnosti planiraju pokrivanje i nekih drugih gradskih lokacija (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Osim što smo dobili priliku za opskrbu novim “zelenim ljubimcima” i za učenje nekoliko lekcija o dobroj brizi za njih, Plant market nam je ukazao i na inače neiskorišteni potencijal zapuštenih gradskih prostora. Na platou koji se inače ne koristi, cijeli dan okupljali su se brojni građani, ne samo da kupuju ili razmjenjuju biljke, nego da uživaju u sunčanom danu, podruže se ili samo da „upiju“ dobre vibracije. Odličan indikator u kojem smjeru bi se trebalo razvijati daljnje planiranje ovakvih javnih prostora i važnosti sličnih „pop-up“ događaja za oživljavanje grada.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dora Pavković/Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.