NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

Anton Finderle

12. listopada 2018.

NAŠE PLAVO SRCE: Što bi rekao Rambo – „Zemlju nismo naslijedili od investitora, već od naših unuka“

Finale Prvog europskog summita o rijekama koji je održan u Sarajevu krajem rujna završilo je efektnom koncertnom večeri na kojoj su nastupili istaknuti muzičari - od istarske dive Tamare Obrovac, preko majstora sevdalinki Damira Imamovića i legendarnog Ramba Amadeusa, do Albanke s minhenskom adresom Ede Zari. Na taj način je i glazbeno pokriveno područje Balkana. Koncert je održan na Trgu djece Sarajeva, koji je bio pun, a cilj je bio skrenuti pažnju javnosti o ugroženosti rijeka širom Balkana i Europe zbog gradnje sve većeg broja hidroelektrana

Na prostoru od Slovenije do Grčke planira se izgradnja čak 3.000 novih hidroelektrana, koje niču bez obzira na ljude, prirodu, pa i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une, ali i mnogih drugih, ugrožene su hidroelektranama. Bezobzirno se uništavaju čak i u samim zaštićenim područjima. 

Inače, kako je istaknuto na koncertu, Bosna i Hercegovina treća je država u Europi po vodnom bogatstvu, odmah iza Švedske i Finske, a umjetnici su upozorili kako je vodno bogatstvo prekomjernim iskorištavanjem i uništavanjem biodiverziteta akutno ugroženo. 

Rambo Amadeus, Tamara Obrovac, Damir Imamović
Rambo Amadeus, Tamara Obrovac, Damir Imamović i Eda Zari na pozornici (FOTO: Lupiga.Com)

Koncert za rijeke Balkana organiziran je kao dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Europe” čiji je cilj zaštita najvrjednijih rijeka na Balkanu. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije RiverWatch i EuroNatur i provode je zajedno s partnerskim organizacijama u zemljama Balkana. Ekološka zadužbina Manfred-Hermsen-Stiftung iz njemačkog Bremena već godinama podupire kampanju za zaštitu balkanskih rijeka, a podržali su i sam koncert. U Bosni i Hercegovini lokalni partner je Centar za životnu sredinu

O samom koncertu sažeto se može reći da je to bio skup vrhunskih glazbenika koji su u kratkim setovima iskazali svoj vrhunski glazbeni talent, a samim ovim nastupom i svoju društvenu odgovornost. Ono što je posebnost ovog koncerta bile su jake ekološke poruke koje su išle u pravcu povećanja svijesti o potrebitosti zaštite okoliša. Među brojnim izrečenim, možda je i najzanimljivija poruka Ramba Amadeusa koji je istaknuo kako „Zemlju nismo posudili od investitora, nego od svojih unuka“. 

Hrabre žene Kruščice
Hrabre žene Kruščice (FOTO: Lupiga.Com)

Uz umjetnički angažman publici su se predstavile i „Hrabre žene Kruščice“, aktivistička grupa žena, koje su goloruke branile rijeku Kruščicu u Srednjoj Bosni, odakle se vodom snabdijevaju gradovi Vitez i Zenica. Pedesetak žena je prošle godine krenulo u borbu za svoju rijeku, što je u jednom trenutku izazvalo i reakciju specijalne policije. Publika je njihovu priču, predstavljenu na koncertu podržala gromoglasnim pljeskom. 

Sava kao jedan od prioriteta 

U kampanji „Sačuvajmo plavo srce Europe“ tri su ključna područja – prvo je rijeka Vjosa koja ima tok između Grčke i Albanije, jedna od posljednjih europskih „divljih“ rijeka, potom makedonski Nacionalni park Mavrovo, kao jedan od najstarijih nacionalnih parkova u Europi te treće, područje rijeke Save, koje od svog izvora u Sloveniji, preko Hrvatske do ušća u Dunav u Beogradu, dakle područje oko kojeg živi oko osam milijuna ljudi. 

Unutar kampanje izrađena je studija „Bijela knjiga o Savi“ s podnaslovom „Rijeka Sava: ugroženost i potencijal za obnovu“, sa zanimljivim zaključcima. Naglasak se stavlja na činjenicu kako je Sava izvanredna rijeka od paneuropske važnosti. Cijela riječna mreža unutar sliva rijeke Save je ugrožena, prvenstveno hidroenergetskim projektima, planovima razvoja plovidbe i vađenjem sedimenta. Kad bi se službeni projekti proveli kako je planirano, stanje svih rijeka bi se znatno pogoršalo što bi negativno utjecalo na zaštićena područja, bioraznolikost i kontrolu poplava. Ova studija nudi alternativni koncept za unapređenje ekosustava Save na dobrobit ljudi i prirode. Identificirano je ukupno 41 dionica rijeke i 143 područja poplavnih dolina za obnovu. Potonje imaju potencijal povećanja kapaciteta zadržavanja poplavnih voda za oko 3,1 milijardi kubnih metara. Nadalje, ovi projekti obnove u skladu su sa zahtjevima Okvirne direktive Europske unije o vodama, Direktive o poplavama i Direktive o staništima. 

Sava
Sava, izvanredna rijeka od paneuropske važnosti (FOTO: Lupiga.Com)

Uz taj dokument u sklopu kampanje izrađen je i dokument „Financiranje hidroelektrana u zaštićenim područjima Jugoistočne Europe“ te u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku dan je prikaz skeniranog stanja. 

Kontroverze HEP-ovih inicijativa 

„Od 157 proučenih projekata, 116 projekata su greenfield, od kojih je njih 97 na zaštićenim područjima“, podaci su s kojima započinje ta analiza. Navodi se i kako se od toga, čak 68 greenfield projekata smatraju „potencijalom“, što zapravo znači da nitko nije radio na njihovom razvijanju tijekom posljednjih nekoliko godina, poput, primjerice, niza projekata na rijeci Dravi. Napominje se kako se mnogi od njih nalaze na zaštićenim područjima i trebali su već odavno biti otkazani. Ukupno 39 projekata smatraju se aktivno planiranim, dok su četiri u izgradnji. Od 107 projekata koje se smatraju aktivno planiranim ili potencijalnim, investitori su bili jasno identificirani tek u 42 slučaja, a 25 lokacija je u zaštićenim područjima. 

„Među privatnim tvrtkama koje razvijaju male hidroelektrane postojale su znatne raznolikosti, ali većinu čine male tvrtke u hrvatskom vlasništvu“, objašnjava se. Zanimljivo je da državna kompanija HEP radi na nekim od najkontroverznijih projekata. Inače, Ugovoreno financiranje nije identificirano za bilo koji projekt u Hrvatskoj, što je djelomično odraz sporog napretka na većini projekata, ali također odražava i poteškoće vezane uz dobivanje informacija o kreditima komercijalnih banaka. Primjerice, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je 2011. godine odobrila zajam za kontroverzni projekt Ombla u blizini Dubrovnika pod uvjetom da je provedena dodatna studija o procjeni utjecaja na okoliš. Studija je završena i pokazala je da uistinu postoji ozbiljna šteta po okoliš te je EBRD na koncu otkazao zajam. Unatoč tome HEP je nastavio s projektom, ali je potom, u srpnju 2015. godine, drugu procjenu utjecaja na okoliš odbilo Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nadajući se da je time završena priča o ovom ekološki i ekonomski rizičnom projektu. 

Potencijalno financiranje EBRD-a identificirano je za kompleks „Zagreb na Savi“, koji se sastoji od nekoliko odvojenih hidroelektrana. Devet projekata razmatrano je nekoliko puta, od kojih su četiri na zaštićenom području. Cijeli će kompleks imati utjecaj na zaštićena područja nizvodno na Save, a trenutno se čini kako postoji sedam dijelova željenog projekta, ali konačna varijanta – ukoliko se nastavi raditi na ovom projektu – još nije potvrđena. 

HEP
Državni HEP radi na nekim od najkontroverznijih projekata (FOTO: Lupiga.Com)

HEP nastavlja i s guranjem Kosinjskog projekta koji traje već desetljećima, a on bi, ne samo utjecao na ekološku mrežu zaštićenih područja Natura 2000, već i na preseljenje stanovnika koji godinama žive u svojevrsnom limbu, s obzirom da ne mogu uložiti u vlastite nekretnine u strahu da će se morati seliti zbog projekta koji im visi nad glavom. Nije identificirano financiranje projekta s obzirom da je proces privlačenja investitora još uvijek u tijeku, što znači da financiranje najvjerojatnije još nije uređeno. 

Što se tiče manjih projekata, mnogi od njih nalaze se u Karlovačkoj županiji, na četiri prekrasne rijeke - Kupi, Korani, Dobri i Mrežnici – a taj niz planova prijeti nanošenjem velikih gubitaka rijekama. Jedan od samo dva greenfield projekta koja su u Hrvatskoj krenula u proteklih deset godina, HEP-ova je kontroverzna hidroelektrana Lešće na rijeci Dobri već je uzrokovala značajne promjene u riječnom ekosistemu

Kao jedan od zaključaka u citiranom se dokumentu navodi i sljedeće: „U tom kontekstu, EU, koja sebe vidi kao prvaka u primjeni obnovljivih izvora energije, ima važnu ulogu. Uz održavanje financijskih institucija u kojima ima moć odlučivanja (EBRD i EIB – Europska investicijska banka) pod kontrolom i regulacijom aktivnosti EU tvrtki koje rade izvan EU trebaju imati aktivniju ulogu u promicanju usvajanja i provedbu zakonodavstva EU za zaštitu prirode u Hrvatskoj, kao zemlji članici. To se može učiniti dvostrano putem procesa prilagođavanja ili putem Energetske zajednice“. 

U svim interesima kampanje „Sačuvajmo plavo srce Europe“ je da izgradnja hidroelektrana - kao i svih drugih tipova infrastrukture - bude spašena od nasilne brzinske realizacije, jer ima potencijal da uzrokuje zastoj u tranziciji prema energetski učinkovitom društvu temeljenom na obnovljivoj energiji. Ili što bi Rambo rekao – „Zemlju nismo posudili od investitora, nego od svojih unuka“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay