IMENA ZAGREBAČKIH ULICA I TRGOVA: I ti možeš predložiti imena gradskih ulica
Imenovanje zagrebačkih ulica i trgova u minulih dvadeset godina izazvalo je niz kontroverzi, a najveća kontroverza – ona o kojoj se više gotovo i ne govori, odnosno koju se odavno podrazumijeva kao najnormalniju stvar na svijetu – jest činjenica da su bez ulica i trgova ostali gotovo svi zaslužni za pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Odričući se njihovih imena, Zagreb se zapravo odricao svog doprinosa u pobjedi nad najvećim zlom dvadesetog stoljeća, što nije čudno imamo li na umu paralelnu, puzajuću rehabilitaciju ustaštva koja se u hrvatskom društvu događa do današnjeg dana. U nastojanju da Zagrepčanima i Zagrepčanima ukažemo na način na koji mogu utjecati na imenovanje gradskih trgova i ulica, na ovom mjestu predstavit ćemo otvorenu mogućnost da sami predložite imena koja zaslužuju da se njima zovu aleje, naselja, trgovi....
Za početak, treba reći da odluku o imenovanju i preimenovanju ulica i trgova donosi Gradska skupština, na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova. Evidenciju imena i granica naselja, ulica i trgova te evidenciju brojeva zgrada vodi upravno tijelo jedinice lokalne uprave nadležno za geodetske poslove. U slučaju Zagreba to je Gradski ured za katastar i geodetske poslove.
Javne površine mogu se imenovati po zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, imenima zaslužnih osoba koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Zagreba, Hrvatske i svijeta (FOTO: Lupiga.Com)
Temelj za donošenje odluka o imenovanjima Odluka je o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području grada, koja je u Službenom glasniku objavljena u rujnu 2012. godine. U Odluci se kaže ovako:
"Javnom površinom u smislu ove odluke smatra se površina u općoj uporabi unutar naselja na području Grada Zagreba, i to: aleja, avenija, brijeg, cesta, dol, gaj, klanac, lug, obala, obrež, obronak, odvojak, ogranak, otok, park, perivoj, poljana, potok, prečac, prilaz, prolaz, put, ribnjak, stube, šetalište, trg, ulica, vidikovac, vijenac, vrt, zavoj i dr. Područje naselja određeno je Odlukom o granicama područja naselja u Gradu Zagrebu. Područje javne površine obuhvaća površinu javne namjene i pripadajuće katastarske čestice."
Nadležni odbor za imenovanja, odnosno Gradska skupština prije donošenja odluke o imenovanjima trgova, ulica i naselja moraju konzultirati Vijeće gradske četvrti na čijem području se nalazi trg ili ulica kojoj se sprema (pre)imenovanje. Vijeće je svoje očitovanje Skupštini dužno dostaviti u roku od trideset dana od dana kad je zaprimilo prijedlog nadležnog odbora Gradske skupštine.
Prema gore spomenutoj Odluci o imenovanjima, javne površine mogu se imenovati po zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, imenima zaslužnih osoba koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Zagreba, Hrvatske i svijeta, kao i po imenima drugih gradova i država te drugim odgovarajućim pojmovima.
Za područje Grada Zagreba, što je informacija koju možete naći na stranicama Gradske uprave, "vodi se jedinstven Fond imena prema kojem se, u pravilu, određuju imena javnih površina". Taj Fond imena puni nadležni skupštinski odbor, a isti se objavljuje na službenoj stranici Grada Zagreba. Pisane prijedloge za imenovanje ulica, trgova i naselja mogu podnositi gradski zastupnici i klubovi gradskih zastupnika, radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora u Gradu Zagrebu, političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe, građani i udruge građana.
Nedavno su u Zagrebu svoje ulice dobili i Karlo Metikoš i Milan Mladenović (FOTO: Lupiga.Com)
Za ovu priču važno je fokusirati se na činjenicu da svaki građanin može dostaviti zahtjev da se u Fond imena za imenovanje uvrsti upravo njegov prijedlog. U Gradu Zagrebu napominju da "prijedlozi za uvrštenje u Fond imena moraju biti obrazloženi i sadržavati sve bitne podatke o zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, osobama i drugim odgovarajućim pojmovima, uključujući i životopise osoba, povijesne činjenice, društveni kontekst, etimologijsko značenje pojma i slično".
Podnesene prijedloge razmatra nadležni skupštinski Odbor, koji "ocjenjuje kvalitetu i sadržaj predloženog rješenja".
"Kvaliteta predloženog rješenja prilikom predlaganja imena osobe očituje se u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegova posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost građana Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini", stoji u obrazloženju na Internet stranici Grada Zagreba. Također, napominje se, "sadržaj prijedloga se ocjenjuje u odnosu na razmjernu zastupljenosti spolova, vrsta i oblika ljudskih djelatnosti, potrebu očuvanja bitnih odrednica demokracije, antifašizma i humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini".
Ukratko, i vi možete dati prijedlog da se određena javna površina nazove imenom osobe koju smatrate zaslužnom. Ukoliko to poželite učiniti, formular možete naći na ovom linku, pri samom dnu teksta o imenovanjima trgova i ulica, objavljenom na internet stranicama Grada Zagreba.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: sr.wikipedia.org
Poštovani,
Molim Vas pojašnjenje naziva SUSEDGRAD koji se koristi na način kako po mome miđljenju ne bi trebalo:
1. Na cestama iz smjera Zaprešića prema Zagrebu nalaze se panoi (smjerokazi ) u smjeru SUSEDGRAD, i to u bijeloj boji. Toga naseljenog mjest nema , a nema niti naselja, a Susegrad kao kulturni spomenik (ruševina dvorca Franje Tahija ) na Starom gradu u Podsusedu (naselju u tom smjeru) trebao bi biti označen na smeđin tablama.
2. Razumijem da se razne udruge, kultuna društva, pa čak i Gradski uredi nalaze u zgradama koje nose taj naziv, no nema smisla da se poistovjećuje sa naseljenim mjestom , (bio je to nekada bio dio gada odn. Općina, veča od današnjeg viječa gradske četvrti Podsused - Vrapče,
3. Čak i poštanski broj toga dijela grada (Podsused-Vrapče) glasi 10090 Zagreb- Susedgrad što po mom mišljenju ne bi smjelo biti jer djeluje zbunjujuće pogotovo za naše željene goste (turiste). Možda je tt neka službena odlika, no u tom slučaju služba koja je donijela takvu odluku je pogriješila ( Susedgrad nije isto kao Novi zagreb i sl, jer svi putujemo u poznata naselja na terenu Viječa gradse četvrti.
Mojim pojašnjenje