UPOZORENJE UOČI HRVATSKOG PREDSJEDAVANJA: 2019. i 2020. ključne su godine za preoblikovanje Europe
U sastavu predsjedavajućeg trojca, kojeg uz našu zemlju čine Rumunjska i Finska, Hrvatska će, u prvoj polovici 2020. godine, predsjedati Vijećem Europske unije. Svaka od triju zemalja Vijećem će predsjedati u razdoblju od šest mjeseci, počevši od siječnja 2019. godine, do lipnja 2020. godine. U programu za predstojeći period predsjedanja Vijećem ove tri zemlje naglasak stavljaju na kreiranje radnih mjesta i rast kao politiku Europske unije, a Hrvatska, Finska i Rumunjska su se usuglasile i oko zajedničkih prioritetnih područja. To su unija za radna mjesta, rast i konkurentnost, energetska zajednica, sloboda i sigurnost te zaštita građana te EU kao globalnog aktera.
Međutim, neke europske nevladine udruge upozoravaju kako bi se veći naglasak morao staviti i na politike utemeljene na ljudskim pravima, usmjerene na dobrobit na globalnoj razini. Organizacije civilnog društva iz Finske, Rumunjske i Hrvatske povezale su se, stoga, kako bi zajednički radile na promicanju ljudskih prava, zagovaranju razvojne politike, civilnog društva i održivog razvoja u politikama EU. Aktivnosti organizacija civilnog društva iz Hrvatske, vezane uz predsjedanje EU, koordinirat će CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, koja je sastavljena od 27 hrvatskih udruga i organizacija.
"Iako program predsjedanja nastavlja uhodanim putem u politici EU, pojavili su se i neki novi, dobri aspekti - Trio program ističe zajedničke europske vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i ljudska prava. Ipak, primjerice, migraciji se pristupa iz perspektive graničnog nadzora, umjesto poštivanja ljudskih prava. Nezadovoljni smo zbog takve nedosljednosti u programu. S druge strane zadovoljni smo jer vidimo da proširenje EU ponovo postaje tema o kojoj će se raspravljati", kaže Branka Juran iz Platforme CROSOL.
Prostor civilnog društva ugrožen je u nekoliko zemalja članica (FOTO: Hina/EPA/Stephanie Lecocq)
Organizacije civilnog društva zabrinute su i da programska orijentiranost na rast i razvoj, kao i na mješavinu ostalih politika, još uvijek nije dovoljna kako bi se u zadanom roku dostigli globalni ciljevi održivog razvoja, a rast temperature ograničio na 1,5 stupanj.
"Pozdravljamo predanost Tria promicanju održivog razvoja u Europi. Očekujemo da će ova tema biti visoko pozicionirana u raspravama na konferenciji u rumunjskom gradu Sibiu i Strateškom planu Vijeća sljedećih pet godina. Trio bi trebao osigurati da će postojeću strategiju ‘Europa 2020’ zamijeniti ‘Strategija održive Europe 2030.’ u skladu s Agendom 2030. i Pariškim sporazumom", objašnjava Rilli Lappalainen, zagovarački voditelj finske mreže organizacija civilnog društva za razvojnu suradnju – FINGO.
Ove organizacije navode i kako će 2019. i 2020. godina biti ključne za preoblikovanje Europe. Kažu i kako smo posljednjih godina svjedoci da se temeljne demokratske vrijednosti osporavaju, a nejednakost u Europi raste. Vidljiv je i porast ksenofobije te populističkih pokreta, dok je prostor civilnog društva ugrožen u nekoliko zemalja.
"Trio je propustio prepoznati sve veći pritisak na civilno društvo u Europi i drugdje i ne spominje civilno društvo kao partnera u postizanju održivih razvojnih ciljeva ili drugih relevantnih globalnih ili europskih ciljeva. Nadamo se da će se nastojanja koje organizacije civilnog društva ulažu u suradnju i doprinos uspješnim predsjedanjima triju zemalja, biti priznate i cijenjene", poručio je Stefan Cibian, predsjednik rumunjske mreže OCD-a za razvojnu suradnju – FOND.
Podsjetimo, u nadležnosti Vijeća EU je pregovaranje o EU zakonodavstvu te njegovo donošenje, zajedno s Europskim parlamentom, a na temelju prijedloga Europske komisije. Osim toga Vijeće EU koordinira politike država članica, razvija vanjsku i sigurnosnu poliriku Unije, sklapa sporazume između EU i drugih država te, ponovno, skupa s Europskim parlamentom donosi godišnji proračun Unije.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Lupiga.Com
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"