BANKA KOJA NE PLJAČKA: Krećemo najkasnije do lipnja ove godine

Ivor Fuka

18. siječnja 2017.

BANKA KOJA NE PLJAČKA: Krećemo najkasnije do lipnja ove godine

„Sada kada smo na korak do početka rada ebanke, rezultati govore da smo uspjeli izgraditi povjerenje hrvatskih građana i poslovnih subjekata u koncept poslovanja i rada Zadruge i etične banke. Stalan rast broja članova pokazuje da je naš rad prepoznat i da smo se etablirali kao sustav povjerenja i ekonomskog modela koji u zemljama Europe uspješno egzistira već godinama te je kao takav nužan i Hrvatskoj“, poručuje Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje koja je još u listopadu prošle godine pokrenula proces licenciranja Etične banke s Hrvatskom narodnom bankom. Očekuje se da će prva ovakva banka u Hrvatskoj s poslovanjem krenuti najkasnije do lipnja ove godine.

ZVUČI KAO UTOPIJA, A NIJE: U Hrvatskoj se osniva banka koja - ne "pljačka"

„Operativno, dakle, krećemo najkasnije do lipnja što znači da će tada klijenti Etične banke moći otvoriti tekući račun, a krenut će se i s prvim isplatama kreditnih sredstava, uz kamate od nula pa sve do najviše četiri posto“, napominje za Lupigu Ivan Kardum iz operativnog tima Etične banke. Sjedište će, kaže, biti u Zagrebu, a već u drugoj polovici godine krenut će se s otvaranjem poslovnica diljem Hrvatske, dok će se poslovi s gotovinom moći obavljati uz pomoć postojećih resursa kao što su Hrvatske pošte i FINA, što banci garantira minimalne troškove hladnog pogona. 

Etična banka Hrvatska
Nakon službenog predavanja dokumenata u Hrvatsku narodnu banku u listopadu prošle godine (FOTO: ebanka.eu)

Proces pripremanja terena trajao je gotovo tri godine, a kao primjer kako je etični model bankarstva, otprije dobro poznat u brojnim zemljama Europske unije, ojačao svoje temelje i u Hrvatskoj, u Zadruzi za etično financiranje navode činjenicu da su u prošloj godini zabilježili gotovo trostruki porast članova u odnosu na 2015. godinu. Kao najznačajnije projekte u prošloj godini spomenut će uključivanje u nekoliko projekata Federacije europskih alternativnih i etičnih banaka (FEBEA), organizaciju Godišnje skupštine FEBEA-e održane u Splitu, uspostavu Fonda za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj te osnivanje prve mreže mladih zadrugara u Europi.

„Primarni cilj Etične banka u osnivanju će biti ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijski održivi te društveno i okolišno odgovorni. Kako bi upravljanje bankom bilo maksimalno demokratično, etična banka će imati samo jednog dioničara i stopostotnog vlasnika – Zadrugu za etično financiranje. Učlanjenjem u Zadrugu svaki član ujedno postaje članom i suvlasnikom etične banke, s jednakim pravom glasa po principu 'jedan član – jedan glas', bez obzira na visinu uloženih financijskih sredstava. U etičnoj banci moći ćete koristiti sve standardne bankarske usluge koje ste i dosad koristili – mnoge potpuno besplatno“, kažu iz Etične banke gdje kao svjetal primjer navode slučaj njemačke GLS Gemeinschaftsbank koja je u krizi godišnje rasla uistinu impresivnim tempom: 2008. +27,4 %; 2009. +33 %; 2010. +36,7 %; 2011. +22%; 2012. +20%; 2013. + 19,3% ...

U nedavnom intervjuu za Lupigu upravitelj Etične banke u osnivanju, Gordan Jeras, objasnio je kako je Zadruzi važno da tvrtke s kojima rade pošteno plaćaju svoje zaposlenike, kao i da poštuju maksimalne ekološke norme te da ne brane sindikalno organiziranje i to je jasan korak dalje u budućnosti jedne europske Hrvatske. Poduzeća koja imaju pozitivan utjecaj na zajednicu, okoliš i gospodarstvo dobivat će povoljnije uvjete financiranja. Ideju su, kaže prepoznali entuzijasti koji žele raditi bolje i drugačije i često se osjećaju neshvaćeni u današnjem društvu. Cilj banke je dosegnuti temeljni kapital od 150 milijuna kuna, a dio kapitala će se prikupiti osnovnim ulogom od 2.500 kuna za članstvo u Zadruzi za etično financiranje, čime se ostvaruje pravo da netko postane klijent banke. Taj ulog će kasnije pokriti troškove koje druge banke naplaćuju kroz razne naknade, dok u Etičnoj banci neće biti naknada za otvaranje i vođenje računa, izdavanje kartice, transakcije unutar Hrvatske, izvatke i slične usluge. No, klijenti neće moći imati minus na kartici niti će biti moguć nenamjenski potrošački kredit s obzirom da etične banke imaju i edukativnu misiju i smatraju da uloga novca nije stvaranje duga nego nove vrijednosti kroz proces kreditiranja.

„Nećemo otkrivati koliki tko ima iznos na računu, ili podatke koji bi mogli ugroziti poslovanje klijenta i slično, ali će se uvijek znati tko su klijenti banke i za svaki kredit kome je odobren, u kolikom iznosu i s obrazloženjem zašto je to i društveno, ekološki i financijski pozitivno. Banka mora moći transparentno obrazložiti svaku svoju odluku da članovima bude jasno zašto je ona donesena“, rekao je tom prilikom Jeras, objašnjavajući kako će u ovoj banci davanje kredita biti itekako transparentno, baš kakva je i praksa kod etičnih banaka u Europskoj uniji. Što se može očekivati poslovanjem ovakve banke najbolje govore brojni slučajevi iz bliže povijesti Europske unije, kada su se komercijalne banke rušile jedna za drugom, etičke banke, pogotovo na kriznom jugu Europe - Španjolskoj i Italiji - bile su faktor stabilnosti, ostvarujući pri tom višak likvidnosti. Za nadati je se da će to biti funkcija i hrvatske Etične banke. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"