Najneobičniji priručnik u povijesti izdavaštva, Guinnessova knjiga rekorda nastala je posve slučajno kad je sir Hugh Beaver (generalni direktor pivarskog koncerna Guinness) strastveni lovac i izvanredni strijelac promašio u jednom lovu u Irskoj 1951. zlatnu zviždovku. Tražeći razloge tog neuspjeha, činilo mu se važnim saznati kolikom brzinom leti ta ptica i koja je uopće najbrža ptica u Europi. Odgovor mu nije mogla ponuditi ni najopsežnija enciklopedija na svijetu sveznadarska Britanica.…

Talijanski kompozitor, rođen 1678, umro 1741. godine. Pripada krugu skladatelja koji su današnjoj publici poznati po nekolicini iznimno dobro prihvaćenih djela, premda je riječ o autoru čiji opus obuhvaća preko tisuću skladbi. Krajem sedamnaestog i u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada je djelovao bio je jedan od najoriginalnijih i najutjecajnijih talijanskih skladatelja. Većinu života proveo je u Veneciji ali je puno putovao zahvaljujući svojem neumornom skladateljskom, pedagoškom,…

Dolomieu je bio francuski geolog (1750-1801). Po njemu je nazvan vijenac alpskih planina-Dolomiti. Bio je naučnik i veliki pustolov, pa je čak plovio na galijama malteških vitezova. No, vraćajući se sa pustolovine u Egiptu, pao je u englesko zarobljeništvo i biva zatočen u Mesini na Siciliji. Dolomieu se nije prepustio zatočeništvu, već je i njega iskoristio za naučni rad: sređivao je svoja zapažanja o prirodi i oblicima minerala, kamenja i vulkanskih stjena sjeverno od Sicilije. Najviše se…

Zamišljen kao brana od kapitalizma, berlinski zid je ugledao svjetlost dana 13.08.1961. godine. Njegovu gradnju pokrenula je istočnonjemačka komunistička vlast. Službeno objašnjenje bilo je: "Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista". Njime se nastojalo spriječiti i masovni bijeg državljana DDR na zapad. Samo između 1949. i 1961. g. u Zapadnu Njemačku pobjeglo je više od 2,5 milijuna osoba. Unatoč nevjerojatnom osiguranju postavljenog zida mnogi su…

Grčka mitološka svećenica i proročica. Prema predaji, boravila je u hramu Apolona i predskazivala budućnost. Pitija je bila svećenica Apolona, boga Sunca, ali i zaštitnika proroka i pjesnika. Grci su vjerovali da im Apolon preko svojih svećenica otkriva budućnost, pa su dolazili u njegove hramove, naročito prije velikih pothvata, kako bi saznali što im je činiti. Najčuvenije Apolonovo proročište bilo je u Delfima, na obroncima planine Parnas. Tu je Pitija, delfijska proročica, izricala…

Bajkovito mjesto u kojem vrijeme kao da stoji. Krašički kraj, “Vrata Žumberka”. Smješten je u najzapadnijem i najnižem dijelu Prigorja, u dolini rijeke Kupčine. Krašić se kao općina prvi puta spominje već 1249. godine, a da je ova dolina i davno prije bila naseljena, potvrđuje arheološko nalazište u selu Krupače, nadomak Krašića, gdje je pronađeno halštatsko groblje sa mnoštvom predmeta iz brončanog doba. Sela Krašičkog kraja započinju kada se sa stare Karlovačke ceste skreće prema Krašiću,…

Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.…

Prvi hrvatski igrani film snimljen je davne 1917. godine u jeku prvog svjetskog rata. Riječ je o filmu "Brcko u Zagrebu" koji je ujedno i prvi snimljen film, uopće na ovim prostorima. U to vrijeme osnovano je i prvo hrvatsko kinematografsko poduzeće "Croatia" u čemu su prste imali prvi ljubitelji filmske umjetnosti, Bergman i Bošković. U filmu je sudjelovala "Škola za kinematografsku glumu" u kojoj su mahom bili zagrebački kazališni glumci. Trajanje filma s obzirom na početke je kratko, samo…

Premda nam se čini da su nesnosne vrućine "proizvod" novoga doba, ljudi već tisućama godina nastoje pronaći pravo osvježenje za vruće ljetne dane. Stari su se Egipćani još prije 5 000 godina hladili ledom, i to bez hladnjaka - samo uz pomoć glinenih plitica ispunjenih vodom. Noćni pad temperature i iznimna suhoća egipatskog zraka ubrzali bi isparavanje vode iz plitica i tako snizili njezinu temperaturu sve do točke smrzavanja. Rashlađivanjem uz pomoć isparavanja vode koristile su se i druge…

Prvi moderni aparat za bušenje zuba konstruirao je John Greenwood (1760-1819), zubar američkog predsjednika Georgea Washingtona. Greenwood je bio rodom iz Bostona no zubarstvom se počeo baviti po doseljenju u New York. Najprije je iz hobija izrađivao različite vrste zuba od kljova slonova i vodenih konja. Godine 1790. Greenwood je upotrijebio kolovrat svoje majke da mu vrti zubarsku bušilicu. Stariji zubari koristili su za pogon bušilice tetivu luka, tehniku kojom su se koristili i draguljari…