E-ciklopedija

Lupillus

14. 03. 2002.
Internet klub u Horvaćanskoj u Zagrebu. Mjesto kojemu možemo zahvaliti sve ovo što imamo. Njegova osnovna funkcija je ponuda usluga korištenja računala i interneta, što mi koristimo u obilnim količinama. Otvoren je prije ravno godinu i tri mjeseca, što bi se reklo u studenom 2000.g. Projekt je pokrenuo mladi, poslovni bračni par zanesenjaka, Vučemilović-Jurić, koji je svojim zanosom uspio pokrenuti nešto u državi u kojoj je napraviti bilo šta čisti rat protiv birokracije. Svaka im čast! Ime je
E-ciklopedija

Tezej

14. 03. 2002.
Grčki narodni junak. Po grčkoj legendi sin Egeja. Mitski osnivač Atenske države. Prema jednoj legendi Tezej je ubio Minotaura, čudovište pola čovjek pola bik, a koje je kretski kralj Minos zatvorio u labirint. Radi toga što su ubili Minosovog sina, Atenjani su za kaznu morali davati mladiće i djevojke Minotauru kao danak u krvi. Budući da je ubio Minotaura, Tezej nije mogao izaći iz labirinta, ali mu je pomogla Arijadna, kćerka kralja Minosa. Ona je Tezeju kradom dala klupko konca pomoću
E-ciklopedija

Lorca, Federico Garcia

14. 03. 2002.
F.G.Lorca, španjolski pjesnik i dramatičar, rodio se 15.6.1899 u Fuenteroquenosu, Andaluzija, a umro 19.8.1936. u Granadi. Jedan je od najvećih španjolskih lirika. U španjolskoj poeziji svoga vremena on je unio novi, moderniji izraz i dah istinskog lirizma. Skladno je spojio modernizam s tradicijom. Studirao je književnost i pravo, a ujedno pokazuje interes za glazbu, slikarstvo i kazališnu umjetnost. Godine 1921. izveden je u Madridu njegov dramski prvjenac "Leptirove čarolije". Iste
E-ciklopedija

Kontaktne leće

14. 03. 2002.
Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska
E-ciklopedija

Nostradamus

14. 03. 2002.
Francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok, Michel Notredame - Nostradamus rodio se 14. prosinca 1503. u Saint Remyju u Provansi. Umro je 2. srpnja 1566. godine u Salon de Provence, gdje ga i danas slave, znajući njegovo ime vješto uplesti u turističke svrhe. Rođen je kao židov, ali je obitelj zbog vjerskih netolerancija toga doba prešla na katoličanstvo. Školovao se za liječnika, već u 21. godini dobiva dozvolu za liječničku praksu i postaje poznat požrtvovno liječeći oboljele od kuge.
E-ciklopedija

Idić, Pele

14. 03. 2002.
Ovdje bih htio iz sebi svojstvenih sentimentalnih razloga napomenuti jednu lokalnu legendu, koja je dobila nadimak velikana svjetskog nogometa, Pelea. To je bio igrač bugojanske Iskre, Idić. Omaleni Rom je u ovom klubu igrao početkom osamdesetih i mnogi ga uz Mirketa smatraju najvećom nogometnom legendom ovoga dijela Bosne. Neki idu i tako daleko da ga smatraju najzaslužnijim za Iskrin ulazak u prvu jugoslavensku ligu. Izvrsnu probojnost ovog omalenog igrača osjetile su mnoge obrane, a mnogi su
E-ciklopedija

Čiča Toma

14. 03. 2002.
Lik iz književnog dijela "Čiča Tomina koliba", Harriet Beecher-Stowe, koji simbolizira nekadašnje ropstvo ljudi crne boje kože. "Čiča Tomina koliba doprinjela je ukidanju ropstva u Americi. Godine 1850. u Americi je donjet strog zakon koji je svakome nalagao da prijavi odbjeglog roba. Ogorčena time, Harriet Beecher-Stowe objavila je sljedeće godine roman "Čiča Tomina koliba", koji je prikazivao sav užas života crnih robova: prodavanje ljudi kao stvari, i odnos prema njima kao da nisu ljudska
E-ciklopedija

Helena trojanska

14. 03. 2002.
Najlijepša žena u grčkoj mitologiji. Kći boga Zeusa i Lede. Uzor i oličenje ženske ljepote. Helenu su za ženu željeli dobiti mnogi grčki junaci i kraljevi, no ona je izabrala spartanskog kralja Menelija. Jednu svađu boginja o tome koja je od njih najlijepša, presudio je Paris, sin kralja Prijama. On je rekao da je to boginja Afrodita, a ona mu je zauzvrat obećala najlijepšu ženu na svijetu. Nagovorila ga je da sagradi lađu i otplovi u Spartu te otme Menelajevu ženu Helenu. Ta otmica je
E-ciklopedija

Prometej

14. 03. 2002.
Prijatelj i dobročinitelj ljudi. Stvoren u pričama starih Grka. Simbol borbe protiv nepravde. Borio se protiv boga Zeusa, koji je ljudima oduzimao vatru. Prometej je svojim lukavstvom uspjeo vratiti ljudima vatru, ali ga je Zeus surovo kaznio: prikovao ga je za stijenu. Jedan orao mu je danju kljucao jetru, ali ona bi mu danju zarasla. Prometeja je od velikih muka oslobodio Heraklo. Priču o Prometeju obradio je Eshil u jednoj trilogiji od koje je sačuvan samo jedan dio; "Okovani Prometej".