Sudeći po prvim danima ljeta ni u lipnju nije nimalo na odmet razmišljati o - pokrivačima. Prvi pokrivači kojima su se od hladnoće štitili naši preci u pećinskim nastambama bila su životinjska krzna. S vremenom su jednostavna krznena pokrivala polako izlazila iz upotrebe jer se čovjek počeo koristiti različitim vrstama tkanina izrađenih od biljnih vlakana, prerađenih životinjskih dlaka ili, u najnovije doba, modernih sintetičkih niti. No tehnološki najnaprednije pokrivalo zacijelo je električni…

Premda nam se čini da su nesnosne vrućine "proizvod" novoga doba, ljudi već tisućama godina nastoje pronaći pravo osvježenje za vruće ljetne dane. Stari su se Egipćani još prije 5 000 godina hladili ledom, i to bez hladnjaka - samo uz pomoć glinenih plitica ispunjenih vodom. Noćni pad temperature i iznimna suhoća egipatskog zraka ubrzali bi isparavanje vode iz plitica i tako snizili njezinu temperaturu sve do točke smrzavanja. Rashlađivanjem uz pomoć isparavanja vode koristile su se i druge…

Najveće i možda najneobičnije pojačalo zvuka u povijesti zasigurno je "prijestolje za slušanje" kojim je 1819. godine portugalskoga kralja Ivana VI. snadbjela londonska tvrtka "Rein". Da bi pojačalo služilo svojoj svrsi, jedan od kraljevih dvorjana govorio je u lavlje čeljusti smještene na završecima naslona za ruke a zvuk je pojačavan prolazio kroz šuplju cijev do kraljeva uha. Prva pojačala vjerojatno su bili životinjski rogovi koje su ljudi koristili pri razgovoru sa sugovornicima slabijega…

Najstarija zemljopisna karta na svijetu glinene je pločica iz približno 2 500. godine prije nove ere koja prikazuje Babilon kao središte oko kojega se nalazi cijeli svijet zajedno sa svemirom. Od početka 15. stoljeća prije nove ere Egipćani su poduzimali brojna istraživačka putovanja no ne postoji dokaz da su izrađivali zemljopisne karte prije helenističkoga razdoblja. Grci su imali zemljopisne karte već od 6. stoljeća prije nove ere. No tek je u Aleksandriji početkom 3. stoljeća prije nove ere…

Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),…

Lat. Phaseolus vulgaris (sad konačno znam zašto se na selu kod moje bake za grah veli pažulj), po naški fažol, pasulus, pažulj, grah je najpoznatija mahunarka. U Europu je stigao tek u 16. st. zajedno sa krumpirom i kukuruzom, a do tada su ga uzgajali samo američki Indijanci. Danas se uzgaja na preko 22 miliona hektara. Grah je prava energetska bomba sa 143 kcal na 100g, a jedno zrno sadrži do 26% bjelančevina i 52% ugljikohidrata. Osim toga bogat je aminokiselinama, lecitinom i mineralima kao…

S porastom toplijeg vremena počeli smo nositi sve laganiju odjeću. Baš sam danas sjedio u birtiji kad ono gle tip pored mene u siledžijki i to crnoj. To me odmah podsjetilo da napišem nešto i o toj temi. Ukratko ću vam objasniti pojam "siledžijka"; majca bez rukava, popularno rečeno potkošulja. Može biti u raznim bojama od bijele do crne. Govori puno o ljudima koji ju nose, razne siledžije, fuckeri, bilderi, tetovirani, Portorikanci iz raznih getoiziranih četvrti. Kult potkošulje postoji već…

Rođen 1823. g. u Žitniku nedaleko od Gospića. Gimnaziju završava u Zagrebu, gdje se susreće s ilirizmom koji je upravo tada bio u naponu snage. Preuzima ilirske ideje, te i sam postaje veliki ilirac s nadom u obnovu hrvatskog kraljevstva. Upisuje studij teologije u Senju koji napušta, a završava filozofiju u Pešti. Ulazi u Sabor 1861. g. kao zastupnik, a zajedno s Eugenom Kvaternikom osniva Stranku prava (mnogo kasnije nazvana Starčevićeva stranka prava). Veliki je protivnik velikosrpstva i u…

Namjerno deformiranje stvarnosti naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja. Svrha je da se postigne dojam smiješnog. Po svojoj formi može biti groteskna, a po ideji satirična. Glavna karakteristika karikature je komično ili čak podrugljivo iskrivljavanje stvarnosti isticanjem slabosti i mana pojedinca. Većina karikatura ostaje na razini duhovite ilustracije, a tek manjim dijelom ona doseže viši kvalitet likovnog ostvarenja. Vrlo rijetko se pojavljuje u…

Po njemu se kaže silueta-figura koja se više naslućuje nego što se vidi. Rođen je u 1709g., a umro 1767g. Za vrijeme dok je Francuska još bila kraljevina, Silouette je postao upravnik državnih financija, ne sluteći kako će njegovo ime ostati ovjekovječeno ne samo u francuskom, nego i u mnogom drugim jezicima. Kako je tadašnji francuski kralj, Luj XV, bio vrlo rasipan i skoro da nije ispraznio državnu blagajnu, Silouette je odlučio smanjiti plaće i mirovine, te je uveo veći porez na…