U vrućim ljetnim danima prava je blagodat pri ruci imati kakvu termos-bocu s rashlađenim napitkom. No taj koristan izum isprva uopće nije bio namijenjen za čuvanje hladne limunade ili pak vruće kave. Termos-bocu izumio je britanski fizičar James Dewar krajem devetnaestoga stoljeća kao dio opreme znanstvenih laboratorija. No sama načela korištenja zrakopraznog prostora kao izolatora potječu još iz godine 1643. kada se talijanski fizičar Evangelista Torricelli proslavio pronalaskom živinog…

Egzotični glodavac porijeklom iz Južne Amerike (Peru, Čile, Bolivija), spada u porodicu miševa viskača. Kao stepska životinja, glodavac, hrani se biljem i vrlo je otporna. Spada u noćne u životinje, pa se tako noću hrani i živi, a danju miruje. Jedinstveno obilježje činčilinog krzna očituje se u činjenici da mu je težina jednaka težini svile, stoga je u prirodi je došlo do njezina gotovo potpunog istrebljenja jer ima najfinije krzno od svih sisavaca. Životinje su poslije Prvog svjetskog rata…

Schiele je rođen krajem XIX st., točnije rečeno 12.VI 1890. u Tullunu, a umro je 31.X 1918. u Hietzingu kraj Beča. Vrlo mlad je umro u 28. godini života od Španjolske groznice. Bio je austrijski slikar i grafičar- ekspresionist. Možemo reći da je bio jedan od važnijih slikara XX st. Studirao je od 1906. do 1909. na akademiji u Beču. U ranoj fazi je bio pod utjecajem secesije- prvenstveno G.Klimta. Povremeno je slijedio i F.Hodlera i istočnoazijsku grafiku, a pred kraj se približava…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…

Bio je američki posjednik i samozvani sudac sa početka 18. stoljeća. Po njemu je nazvano linčovanje-samovoljno kažnjavanje smrću. Kao što znamo u civiliziranom svijetu postoje zakoni koji se moraju poštivati i nitko nikoga ne smije kazniti ni za kakvu krivicu dok mu se ne dokaže krivnja od strane suda. Linčovanje je kada neka masa ljudi, ogorčena na nekoga za koga vjeruje da je počinio nedjelo, sama donese i izvrši presudu. To se zove «zakon linča» koji je nastao u Virginiji. Tamo je živjeo…

Rođen je u Pragu 3.7.1883. godine, a umro u Beču 3.6.1924. godine. Budući da je šklovanje završio na njemačkom tlu, ubraja se među njemačke književnike. Obogatio je ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Potječe iz imućne obitelji praškoga Jevreja. Djetinjstvo provodi u sjeni očeva autoriteta što će ostaviti neizbrisiv trag u njegovoj osjetljivoj psihi. Nakon završene klasične gimnazije počinje studirati kemiju i njemačku književnost da bi napokon upisao pravne…

Namjerno deformiranje stvarnosti naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja. Svrha je da se postigne dojam smiješnog. Po svojoj formi može biti groteskna, a po ideji satirična. Glavna karakteristika karikature je komično ili čak podrugljivo iskrivljavanje stvarnosti isticanjem slabosti i mana pojedinca. Većina karikatura ostaje na razini duhovite ilustracije, a tek manjim dijelom ona doseže viši kvalitet likovnog ostvarenja. Vrlo rijetko se pojavljuje u…

Vitez zanesenjak, stvoren 1605. godine, kao glavni lik romana španjolskog pisca Miguela de Cervantesa. Don Quijote, oličenje je čovjeka čiji se ideali sukobljavaju sa stvarnošču. Želi biti vitez, onakav kakvi su vitezi bili u srednjem vijeku. Naoružan kopljem, u teškom oklopu, on tumara pokrajinom La Manchom, riješen da ispravlja nepravdu i štiti slabe od silnika, u čast lijepe Dulcineje od Toboza, "gospe svoga srca". Jašući na kobili Rosinanti, koja je u njegovoj mašti silni konj, vukući za…

Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski književnik. Pretpostavlja se da se rodio 29. rujna, 1547. u Alcala De Thenaresu, jer ne postoje podatci o njegovu rođenju, ali zna se da je 9.listopada 1547. godine kršten. Umro je 23.travnja 1616. u Madridu. Kao dijete, lutao je po španjolskoj sa svojim ocem, siromašnim, putujućim vidarom, a zatim upisao školu u Madridu. Tada je počeo pisati kazališne komade, ali mu se učinilo da bi mu vojnički poziv više odgovarao. Kao vojnik, prošao je kroz mnoge…

Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako…