Oštroumni i hladnokrvni detektiv. Rodio se 1887. godine iz pera engleskog pisca Arthura Conana Doyla. Jedan je od prvih popularnih likova kriminalističkih romana, preteća svih detektivskih knjiga. Sherlock nam se može učiniti smiješan sa svojom pelerinom i osobenjačkim navikama starog neženje. Ali, kakav je to bio detektiv! Obdaren izuzetnom moći rasuđivanja, on iako ne pripada nikakvoj policiji uspješno traga za zločincima iz čistog zadovoljstva. Veoma pažljivo provodi istragu, ne…

Burek: jelo od lisnatog tijesta nadjeveno sirom, mesom, ili po želji, nadasve popularno na širem području Balkana te Male Azije. Iako je na naše prostore ovo jelo došlo s najezdom turskih hordi prihvaćeno je kao da nam je poznato od prapočela. Nenadomjestiv je završetak svake pijanke, baš kao i vinski gulaš, premda znatno dostupnije širokim narodnim masama. Dijeli se na dvije osnovne kategorije - za tu i za van (aranžiran u bijeli nepropusni papir). Nevjerovatno godi nakon sati provedenih za…

Talijanski pjesnik i učenjak, rodio se 20.7.1304. godine u Arezzu, a umro 18.-19.1374. godine u Arqua kraj Padove. Pravo mu je prezime bilo Petracco, ali ga je kasnije latinizirao u Petrarca . Prvi je veliki pjesnik humanizma, te najutjecajniji autor ljubavne psihološke lirike. Sin je prognanoga firentinskog notara koji se 1312. godine preselio u Avignon, tadašnje papinsko sjedište. Studirao je pravo u Moutpellieru i Bologni gdje se sprijateljio se s velikim suvremenikom Boccacciom, ali,…

Za Sisleya možemo reći da je pripadao impresionistima. Bio je francuski slikar i grafičar. Rođen je u Parizu 30.X 1839.,a umro jeu Mont-sur-Loingu kod Fontainbleaua 29.I 1899. Alfred je bio sin bogatog engleskog poslovnog čovjeka i bavio se slikanjem iz ljubavi. Sklon je slikanju pejzaža. Živeći u pokrajini slika intimno doživjele predjele prožete iskrenim unutarnjim raspoloženjem. Pod utjecajem Moneta prelazi na sve intenzivnija koloristička i svjetlosna rješenja. Kada mu je otac u ratnim…

Ruski pisac, rodio se 3. listopada 1895. u selu Konstatinovu, a umro u noći od 27. na 28. prosinca 1925. u Lenjingradu. Bez obzira na nesavršenost stihova i ponekad pretjerani sentimentalizam, čitatelj i danas rado posegne za Jesenjinovom poezijom, barem onda kada mu godi pjesnička bliskost i pristupačnost. Završio je učiteljsku školu, ali se njegov nemirni duh nije mogao skrasiti u učiteljskom zvanju. Rano se zaposlio u moskovskoj tiskari u kojoj je upoznao više pisaca. Godine 1913.…

Francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok, Michel Notredame - Nostradamus rodio se 14. prosinca 1503. u Saint Remyju u Provansi. Umro je 2. srpnja 1566. godine u Salon de Provence, gdje ga i danas slave, znajući njegovo ime vješto uplesti u turističke svrhe. Rođen je kao židov, ali je obitelj zbog vjerskih netolerancija toga doba prešla na katoličanstvo. Školovao se za liječnika, već u 21. godini dobiva dozvolu za liječničku praksu i postaje poznat požrtvovno liječeći oboljele od kuge.…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…

Nogometni klub komunalaca, koji je po uzoru na poznatije europske klubove, 9. lipnja 1945. godine nazvan Dinamo. U tom imenu miješaju se tradicije bivših slavnih klubova HAŠK-a, Građanskog, Dinama i Croatije. Tako je stari HAŠK udario temelje, koji je kao klub studenata nastao 6. studenog 1903 godine, a Građanski 26. travnja 1911. Kad su komunisti došli na vlast oba su kluba nestala, jednostavno i brzo. Te temelje modernog nogometa, tradiciju sa svim simbolima Hrvatstva trebala je ujediniti…

Republička nagrada bivše države za posebno nadarene učenike koji su pokazali zavidno znanje prilikom školskih natjecanja na republičkoj osnovi. Pobjednici natjecanja izravni su predstavnici Balkanijade u…

Prvi hrvatski igrani film snimljen je davne 1917. godine u jeku prvog svjetskog rata. Riječ je o filmu "Brcko u Zagrebu" koji je ujedno i prvi snimljen film, uopće na ovim prostorima. U to vrijeme osnovano je i prvo hrvatsko kinematografsko poduzeće "Croatia" u čemu su prste imali prvi ljubitelji filmske umjetnosti, Bergman i Bošković. U filmu je sudjelovala "Škola za kinematografsku glumu" u kojoj su mahom bili zagrebački kazališni glumci. Trajanje filma s obzirom na početke je kratko, samo…