E-ciklopedija

Poentilizam

14. 03. 2002.
Riječ dolazi od francuskog pointillisime (point) što znači točka. Slikarska tehnika kod koje se boje ne miješaju na paleti već se na platno (ulje) ili na papir (akvarel,tempera) nanosi bezbroj sitnih točkica čistih boja. One se kod gledaoca slijevaju i pretapaju u određene šare, tonove i nijanse. Taj postupak je proizašao od francuskih impresionista (C.Monet). Jedan od glavnih poentilista je George Seurat (1859-1891), dovodi poentilizam do krajnjih granica, slike gradi točkicama žutih, crvenih
E-ciklopedija

Albatros

14. 03. 2002.
Albatros je ime za jednu od vrsta velikih ptica koje možete naći gotovo u svim oceanim osim jednog (Atlantski). Najpoznatija vrsta albatrosa jest lutajući albatros- (Diomedea exulans). Ima bijelo tijelo, a rep i krila su crni, a nadaleko je poznat po opsegu svojih krila (3,5m) s kojima može danima lutati naokolo. Albatros se uglavnom hrani ribom i otpatcima koje skupe prateći brodove. Uporni su i zbog hrane su sposobni pratiti neki brod danima kako bi se dokopali pljena. Kad dolaze na kopno,
E-ciklopedija

Raj

14. 03. 2002.
Raj je koncept života poslje smrti kojega zagovaraju gotovo sve religije i religiozne filozofije. Temelj vjerovanja u Raj je vjerovanje da nakon smrti, zaslugama koje smo napravili tijekom ovog života dolazimo na mjesto gdje više nema boli, patnje i nepravde. Raj je mjesto vječne sreće. U nekim vjerovanjima, vjerovanje u raj je istisnulo vjerovanje u reinakarnaciju, ali i tu postoji element nagrade za dobra dijela. Tako Budizam naprimjer ima više stupnjeva raja, zavisno od količine dobre
E-ciklopedija

Odisej

14. 03. 2002.
Lik iz grčke mitologije, legendarni kralj otoka Itake. Glavni lik Homerovog spjeva "Odiseja", o neobičnom i dugom Odisejevom putovanju. Vraćajući se iz trojanskog rata, Odisej je dvadeset godina lutao morima, jer mu se putovanje neprekidno prekidalo svakojakim nevoljama: bure su ga bacale na razne strane, pristajao je uz negostoljubive otoke, gdje je jedva izbjegavao pogiblju, a kad povjeruje da je pustolovinama kraj, vjetar ga opet skrene daleko od doma. Kad se najzad vratio u svoj dvor,
E-ciklopedija

Kobasica

14. 03. 2002.
Sezona roštiljanja upravo je u svojemu zamahu, a jedan od omiljenijih specijaliteta sa žara svakako su i kobasice. Njihova je povijest započela je još prije 3.500 godina, kad su Babilonci odlučili puniti životinjska crijeva začinjenim mesom. Taj su izum najprije preuzeli Grci a potom i Rimljani kojima su kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog boga Lupercula. S pojavom kršćanstva sablažnjive su igre bile ukinute a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. No
E-ciklopedija

Klavir

14. 03. 2002.
Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću
E-ciklopedija

Ćevap

14. 03. 2002.
Specijalitet koji je zaštitni znak Bosne i Hercegovine. Dobri su i oni u Banja Luci, Travniku, Mostaru, Sarajevo, Bugojnu, a ima ih dobrih i širom Europe. Ponekad sam spomen ćevapa asocira na nekoga Bosanca, a nekim ljudima je to jelo fuj, kao i ljudi koji ga jedu. Riječ ćevap potiče iz arapske riječi ćevab ili ćibap, a znači na komade isječeno vareno meso s umakom. Najbitnije za dobre ćevape, kažu dobri poznavatelji pripreme tog specijaliteta, je dobra voda. Najkon toga dolazi dobro samljeveno
E-ciklopedija

Schiller, Friedrich

14. 03. 2002.
Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),