Nakon uhićenja osumnjičenih za ratne zločine u Orašju, hrvatski politički vrh odlučio je zaigrati na kartu aktivnije, preciznije rečeno agresivnije politike prema Bosni i Hercegovini. Pod deklaracijom zaštite interesa Hrvata u BiH, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković čine sve kako bi spriječili moguće podizanje optužnica protiv hrvatskih časnika koji su zapovijedali akcijom Južni potez, prilikom koje je, kod Mrkonjić Grada, ubijeno preko 180 srpskih civila starije dobi. Jedan od časnika koji je zapovijedao akcijom, podsjetimo, aktualni je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Ukoliko je potrebno suditi, hrvatskim časnicima ima se suditi u Hrvatskoj, poručuje hrvatski državni vrh.

Dok Plenković i Kitarović istrage ratnih zločina prikazuju kao političku destabilizaciju Hrvatske, njihovi pobočnici iz Sabora, Vlade, generalskog zbora i braniteljskih udruga počesto daju neodmjerene izjave, kojima se zadire u unutarnje poslove susjedne zemlje. Kao i kroz saborsku deklaraciju o Domovinskom ratu, uloga Hrvatske u minulom bosanskohercegovačkom ratu pritom se prikazuje kao neupitno čista, a podmetanje ove teze zalog je zaborava agresivne politike koju je Hrvatska prema Bosni i Hercegovini, zahvaljujući svom prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, intenzivno vodila od 1990. do kraja 1994. godine.

S namjerom da ukažemo da onaj "tko ne pamti iznova proživljava" na ovom mjestu donosimo Tuđmanove izjave, koje plastično prikazuju narav njegove politike prema BiH u naznačenom razdoblju. Izjave su izvađene su iz zabilježenog sadržaja Tuđmanovih susreta sa suradnicima u Predsjedničkim dvorima i objavljene u knjizi "Stenogrami o podjeli Bosne". U pitanju su službeni stenogrami, što otklanja sumnju da bi neka od navedenih izjava mogla biti falsificirana ili Tuđmanu pogrešno pripisana. Evo izjava:

Uloga Hrvatske u minulom bosanskohercegovačkom ratu prikazuje se kao neupitno čista (ILUSTRACIJA: atlantskainicijativa.org)

- Ja sam rekao: ili takva Bosna koja će osigurati i interese hrvatskog naroda, ili molim – podjela! S time da sam ja rekao: jedan dio Srbiji, jedan dio Hrvatskoj, a može ostati i muslimanska državica u sredini, ona povijesna zemljica Bosna koja onda ne bi imala mogućnosti da ima ambicije stvaranja neke velike islamske države u Europi. (F. Tuđman, 17.9.1991.)

- I s našeg gledišta, ne manje negoli sa srpskog, postoji potreba da se pitanje riješi u svojoj biti, jeli, jer je uspostavljanje Bosne, granica Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata povijesni apsurd vraćanja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18. stoljeća. (F. Tuđman, 8.6.1991.)

- Hrvatska politika u BiH mora biti spremna i pripremati se na slijedeće događaje, kretali se oni u bilo kom vidu. Ako se kreću u demokratskom, dogovornom, u redu je, samo po sebi; ali ako bi se kretali drugačije, onda bi morali biti isto tako spremni da donose odluke, hrvatske odluke, kao što će ih donositi srpska politika... (F. Tuđman, 8.6.1991.)

- Ako se sporazumijemo na tom bitnom pitanju spornom između Hrvatske i Srbije o BiH, ako ostvarimo realne granice za Republiku Hrvatsku i ako se riješi taj problem tih prečanskih Srba na taj način da Srbija bude zadovoljna, onda se može raditi o tome da i Srbija prihvati takve osnove saveza koji bi bili za nas prihvatljivi... (F. Tuđman, 8.6.1991.)

- S perspektivom suverenosti Bosne i Hercegovine nema nekakvih izgleda. Čak kada bi se mogla održati, gospodo, Bosna i Hercegovina kao posebna, što to znači? Uspostava granice... Hoćemo li uspostaviti granice između Hrvatske i Hercegovine da Hrvat iz Hercegovine ne može ići u svoju Hrvatsku ili ovaj Hrvat tamo?... (F. Tuđman, 27.12.1991.)

- U današnjim okolnostima, gospodo, nama više odgovara razgraničenje, s općehrvatskog gledišta i s gledišta hrvatskog puka u BiH. Zašto ne prihvatiti tu ponudu razgraničenja kada je to u interesu hrvatskog naroda?! Ne vidim nikakav ozbiljan razlog koji bi bio protiv toga... (F. Tuđman, 27.12.1991.)

Franjo Tuđman i Slobodan Milošević (FOTO: Wiki)

- Kao što smo iskoristili ovaj povijesni trenutak da stvorimo samostalnu Hrvatsku međunarodno priznatu, tako mislim da je vrijeme da iskoristimo, da okupimo hrvatsko nacionalno biće u maksimalno mogućim granicama. Da li bi to bilo baš 30 općina ili 28 – to je čak sa toga gledišta od manje važnosti... (F. Tuđman, 27.12.1991.)

- Bosne i Hercegovine nije bilo između dva rata. Komunisti su je izmislili, poslije Drugog svjetskog rata vratili na scenu, čak Muslimane proglasili nacijom, zato da bi, tobože, riješili suprotnosti između srpskog i hrvatskog naroda. Jesu li u tome uspjeli? Nisu, naprotiv... (F. Tuđman, 27.12.1991.)

- Kažete da bi dioba BiH značila dopuštanje Srbiji da prijeđe preko Drine gdje je nikada nije bilo. Pa, ima ih tu, ima ih milijun i pol u Bosni, ima ih, bilo ih je 570.000 u Hrvatskoj, sada će ih ostati valjda pola manje u Hrvatskoj, ali milijun i pol u BiH ima. Sve da nam da netko granicu na Drini, što biste činili s dva milijuna Srba i što biste činili još s toliko Muslimana – kakva bi to hrvatska država bila? (F. Tuđman, 27.12.1991.)

- Naš cilj od početka nije bio održanje takve BiH kakva je ona danas. To hrvatskoj politici u biti ne odgovara, jer bi hrvatska politika na taj način bila stalno i neprestano frustrirana gubitkom i demografskim i teritorijalnim u BiH. Nismo zato slučajno stavili u preambulu hrvatskog Ustava i Banovinu Hrvatsku. Ovakva hrvatska država nema uvjeta za život, ali hrvatska država čak s granicama Banovine ima, a osobito s poboljšanim granicama... (F. Tuđman, 27.12.1991.)

- Prema tome, ako nam je glavni neprijatelj srpski agresor – jeste danas. Ali, isto tako, mi ne smijemo biti slijepi pred tim, da bismo BiH mogli izgubiti definitivno ukoliko bismo zaboravili da postoji ta težnja da se stvori građanska, to znači, islamska država u BiH. Šta onda, molim vas lijepo?... (F. Tuđman, 17.9.1992.)

- Njemačka je na strani Muslimana. Zašto? Zato da bi preko bosanskih Muslimana pokazala se najvjerniji saveznik islamskog svijeta od prije Prvog svjetskog rata pa nadalje itd. S druge strane, priključuje se kritikama Hrvatske da smo mi tobože išli na razbijanje Bosne, da bi time dokazali da nemaju ništa zajedničkog s Hrvatskom ukoliko bi to bio nastavak NDH, itd. Među nama rečeno, Nijemci imaju kompleks Trećeg Reicha koji liječe na našem slučaju... (F. Tuđman, 8.3.1993.)

- Koliko god smo mi s Muslimanima, s Izetbegovićem, sklopili sporazum, i javni i tajni, da treba ostvariti suradnju između Muslimana i Hrvata, toliko se te operacije, s njihove strane, još uvijek nastavljaju. A mi zbog strateških razloga trebamo ići na taj sporazum s njima. Ali, isto tako, i osigurati strateške interese Hrvatske što se tiče teritorija. A imamo i s Abdićem sporazum, da, ako dođe do razlaza, odnosno kada dođe do razlaza, da ta Zapadna Bosna je sastavni dio Hrvatske... (F. Tuđman, 22.10.1993.)

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović (FOTO: thebosniatimes.ba)

- Na takve primjedbe da je trebalo cjelovitu Bosnu sačuvati, da smo se trebali boriti za cjelovitu Bosnu – a takvih je primjedaba bilo, ne samo u ovom pismu tih svećenika, nego i u hrvatskoj politici – vi znate da sam ja odgovorio: Onda smo mogli sačuvati i cijelu Jugoslaviju, pa bi svi Hrvati bili u cijeloj Jugoslaviji... (F. Tuđman, 5.11.1993.)

- Tu imam nekakve papire, tobože, Srbi nam spremaju rat ovdje u Hrvatskoj, i ofenzive. Rekao sam: neće biti rata sada u Hrvatskoj, niti nam ga ne treba sada u Hrvatskoj! Sada moramo osigurati granice Hrvatske, te buduće granice hrvatske države u Bosni i Hercegovini! To je posebna povijesna zadaća hrvatske države, Hrvatske vojske, nešto što ne smijemo propustiti, je li... (F. Tuđman, 6.11.1993.)

- Dvjesto tisuća Hrvata je već protjerano iz svojih područja, bit će ih vjerojatno još 100.000. Užas za te, ali čak, povijesno gledano, razumijete, znači, imati ćemo i tih 100.000-200.000 Hrvata će učvrstiti hrvatski teritorij, ovdje od Istre do Baranje, razumijete, kada završimo to, itd. Tako da nije svako zlo samo za zlo, ali ga moramo i ovdje iskoristiti... (F. Tuđman, 6.11.1993.)

- Odlazak Mate Bobana sa čela naše politike Herceg-Bosne nije pitanje njegovih grešaka i smjenjivanje zbog toga, nego je to zbog toga što, kako su sami kazali, kazali su to u Vatikanu Graniću, kazali su to da je postao simbol gdje treba učiniti nešto drugo. Mati Bobanu moram naći mogućnost da ostane u našim prvim redovima, ali ne može biti više ličnost preko koje bismo provodili tu politiku... (F. Tuđman, 13.2.1994.)

- Brajković mi je rekao u Mostaru da ima već Muslimana koji traže hrvatsko dvojno državljanstvo. Danas će ti primiti putovnicu, sutra će ti popiti čašu vina s tobom, pojesti meso i za deset godina će biti Hrvat muslimanske vjere, razumiješ... (F. Tuđman, 2.9.1994.)

- Prave se spiskovi ratnih zločinaca, i na njima ima i Hrvata. Zašto? Znajte da o nama, o Hrvatskoj u cjelini, o Bosni i Hercegovini, znaju više nego što mi sami znamo... (F. Tuđman, 12.9.1994.)

- Nemojmo se igrati znači nekakve dvije vlade i dvije države. Treba stvarati državu Herceg-Bosnu, odnosno Federaciju... (F. Tuđman, 30.9.1994.)

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Arhiva

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".