Klimatska kriza jedna je od najvažnijih tema današnjice, ili bi to barem trebala biti. Ujedno, to je i jedna od onih tema oko kojih se već desetljećima vodi zanimljiva javna rasprava. Zanimljiva zato što, dok znanstvenici prikupljaju sve više podataka o zagrijavanju planeta i njegovim posljedicama, neki drugi istovremeno razvijaju cijele strategije kojima se pokušava umanjiti važnost problema, osporiti znanstvene spoznaje, relativizirati ih i ismijati, a sve kako bi se odgodile konkretne promjene. Upravo tim slučajevima, bavi se „Dimna zavjesa”, knjiga koju je ovih dana objavio Klimatski portal.

„Dimnu zavjesu“ potpisuju Ana Benačić, Melita Vrsaljko, Matea Grgurinović i Petar Vidov, redom novinari Klimatskog portala. Zapravo se i radi o proširenom izdanju njihovog temata „Povijest negiranja klimatske krize” koji je vrijedno stvaran kroz duži vremenski period, a sada je nadograđen novim tekstovima i dodatnim sadržajima, uz predgovor Nikole Biliškova, jednog od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu te ambasadora Europskog zelenog pakta. U knjizi kolegice i kolega donose pregled razvoja klimatske znanosti i paralelne povijesti njenog osporavanja, odnosno negiranja. Pritom se ne zaustavljaju na pojedincima koji su javno tvrdili da klimatske promjene ne postoje, nego istražuje mnogo dublju i širu mrežu interesa i aktera koji su desetljećima utjecali na to kako javnost (ne) razumije klimatsku krizu, iza kojih uglavnom stoje motivi krupnog kapitala. U toj se priči, očekivano, pojavljuju fosilne kompanije, razni lobisti, političari, mediji, sveučilišta, tehnološka industrija i influenceri. 

Polazište knjige je ustvari prilično jednostavno, ali i neugodno pitanje koje glasi otprilike ovako: što ako najveća prepreka rješavanju klimatske krize nikada nije bila nedovoljna količina znanja, nego sustavno stvaranje sumnje u ono što smo već znali.

„Dok su znanstvenici sve preciznije upozoravali na posljedice zagrijavanja planeta, fosilna industrija razvijala je vlastitu strategiju obrane. Umjesto promjene poslovnog modela, milijarde su ulagane u propagandu, lobiranje i stvaranje dojma da oko klimatskih promjena još uvijek postoje velike nepoznanice. S vremenom su se metode mijenjale, a poricanje postajalo sve sofisticiranije: od otvorenog osporavanja znanosti do prebacivanja odgovornosti, odgađanja rješenja i uvjeravanja javnosti da je promjena ionako prekasna, preskupa ili uzaludna“, navode s Klimatskog povodom objave svoje knjige. 

Ciljevi dijela aktivnosti koje spominju nisu uvijek, ponovimo, bili uvjeriti javnost da klimatske promjene ne postoje. Često je bilo dovoljno „samo“ stvoriti dojam da među znanstvenicima nema konsenzusa, ili, na primjer, da su predložena moguća rješenja preskupa ili da je odgovornost za problem na nekome drugome.

Dio sadržaja "Dimne zavjese" (FOTO: Klimatski portal)

Iz ove knjige, dakle, možete saznati kako su se taktike s vremenom mijenjale, jer se od otvorenog poricanja klimatskih promjena stiglo do sofisticiranijih oblika manipulacije – prebacivanja odgovornosti, relativiziranja posljedica, odgađanja političkih odluka i uvjeravanja javnosti da promjene ionako nemaju smisla jer je za njih prekasno. Takve se poruke često pojavljuju u različitim oblicima i preko različitih kanala, zbog čega ih nije uvijek jednostavno prepoznati. Upravo zbog toga i jeste važna „Dimna zavjesa“ i kontinuirani rad Klimatskog portala. Ona pokazuje kako je nastajalo i kako se razvijalo nešto što slobodno možemo nazvati „industrijom sumnje“.

Inače, Klimatski portal specijalizirani je medij posvećen klimatskim promjenama i njihovim posljedicama koji je pokrenut početkom 2024. godine, sasvim simbolično, na prvi dan proljeća. Pokretači su njegov nastanak tada opisali kao odgovor na potrebu za sustavnijim novinarskim praćenjem jedne od najvažnijih tema vremena u kojem živimo. Naime, klimatske promjene odavno nisu samo pitanje znanstvenih istraživanja i međunarodnih konferencija, već nešto što najizravnije utječe na naše zdravlje, gospodarstvo, poljoprivredu, energetiku, okoliš i – ukratko – svakodnevni život. Posljedicama sve češće i češće svjedočimo i u Hrvatskoj.

„Klima na Zemlji mijenja se pred našim očima. Kako prosječna globalna temperatura raste, tako se povećava i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Oluje i poplave, požari i suše, toplinski udari i hladne fronte redaju se učestalošću kakvu znanstvenici nikad ranije nisu zabilježili. Klimatska kriza iza sebe ostavlja trajne posljedice po živote i zdravlje svih živih bića na Zemlji, a remeti i gospodarske procese na kojima počiva naša globalizirana civilizacija. Nužno je da javna rasprava o klimatskoj krizi bude čvrsto utemeljena u činjeničnoj stvarnosti i zdravom razumu. Svojim radom želimo pridonijeti toj raspravi“, objasnile su kolege nakon što su pokrenule portal koji je u međuvremenu izrastao u prepoznatljiv, stručan i relevantan medij koji često daje nužno potreban širi kontekst određenog problema. 

U dijelu svog rada na Klimatskom su se oslanjali i na fact-checking, nadovezujući se na iskustvo koje su pokretači stekli na Faktografu, i baveći se ne samo potpuno izmišljenim tvrdnjama, nego i složenim manipulacijama u kojima se pojedini podaci izvlače iz konteksta, ili se pogrešnim tumačenjima znanstvenih istraživanja i predstavljanjem normalnih znanstvenih nesigurnosti pokušava dokazati da klimatske promjene nisu stvarne ili se preuveličavaju. Oni koji od ranije prate rad kolega znaju kako se klimatske dezinformacije ne šire samo kroz otvoreno poricanje znanstvenih činjenica, već ih se plasira uz defetističke teze o tome kako su one neizbježne, kako ništa ne možemo učiniti ili kako su sva rješenja ekonomski neodrživa. 

Od samog početka portal je nastojao ponuditi nešto više od pukog prenošenja dnevnih vijesti, s fokusom na to da objasni procese iza pojedinih događaja, da poveže znanstvene spoznaje s konkretnim životnim situacijama te istraži političke i ekonomske interese koji utječu na klimatsku politiku. Jedan dio njihovog rada sada se prelio u „Dimnu zavjesu“ koja izlazi iz okvira svakodnevnog medijskog izvještavanja i nudi odgovore na brojna „kako“. Tako možete saznati kako obmanuti svijet i zaraditi milijune, kako je nastala mreža za širenje fosilne propagande, kako lobisti sabotiraju pokušaje rješenja klimatske krize, kako je pitanje klime postalo bojno polje „kulturnih ratova“, kako influenceri „prodaju maglu“, kako fosilna industrija kupuje naklonost znanstvenika … Ima tu i jedno zašto, a ono je „zašto neki ljudi vjeruju da klimatska kriza nije stvarna“. Knjiga je objavljena u izdanju Presshausa, a možete je nabaviti u Telegramovoj internetskoj knjižari na ovoj poveznici. 

Ako bit knjige moramo sažeti u jednoj rečenici, ona bi glasila ovako – „Dimna zavjesa“ pokazuje da javna rasprava o klimatskoj krizi nije oblikovana samo znanstvenim otkrićima i političkim odlukama, nego i dugotrajnim nastojanjima različitih interesnih skupina da utječu na to kako ljudi doživljavaju problem, a na koncu knjiga postavlja i važno pitanje: kako je moguće da je društvo, unatoč desetljećima upozorenja, izgubilo toliko vremena.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Klimatski portal

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.