Odluka je skandalozna, ali je odgovor prkosan i dostojanstven. „Ne mogu reći da odluka o uskraćivanju novca Novostima neće imati posljedice“, kazala je Andrea Radak, glavna urednica tog tjednika na današnjoj konferenciji za novinare.

„Ali novinarke i novinari Novosti naučili su raditi u partizanskim uvjetima. I zato, držeći se prigodne retorike vezane uz 80. godišnjicu oslobođenja, obećavam da će Novosti i dalje ostati slobodan teritorij te nastaviti njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara”, nastavila je glavna urednica Novosti.

Njezina je izjava, kako i priliči, izazvala dug i snažan pljesak solidarnosti novinara okupljenih u Novinarskom domu u Zagrebu. 

Urednici i novinari Novosti, zajedno s predsjednikom Hrvatskoga novinarskog društva Hrvojem Zovkom, uvjerljivo su i temeljito argumentirali do koje je mjere odluka Savjeta za nacionalne manjine da Novostima za 35 posto smanji financiranje, opasna, protuzakonita, antimedijska, antimanjinska, kao i plod čak potencijalnog kaznenog djela nedopuštenog utjecaja na članove Povjerenstva za dodjelu sredstava Savjeta za nacionalne manjine.

Andrea Radak ustvrdila je kako je odluka Savjeta istodobno i diksriminatorna i suzbijanje slobode medija. Jer, pitala je, što se promijenilo u odnosu na prošlu godinu? Samo jedna stvar – stigao je zahtjev Domovinskog pokreta da se Novostima uskrate sredstva, pa su ona i uskraćena. 

„Kako je uopće moguće da takva odluka bude provedena unutar tijela zaduženog za prava manjina“, upitala se Radak.

Domovinski pokret dio svoje izborne kampanje fokusirao je upravo na ukidanje sredstava tjedniku Novosti (SCREENSHOT: YouTube)

Ona je upozorila na normalizaciju retorike Domovinskog pokreta koja se prelila na Savjet za nacionalne manjine i Ministarstvo kulture. 

„Predsjednik Savjeta Tibor Varga u priopćenju je naveo kako je ustanovljeno da je Novostima 'vršen utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj'. Osim što to shvaćamo kao pohvalu, jer je 'utjecaj na politička kretanja' valjda cilj svakog medija, povlačimo paralelu te tvrdnje sa zahtjevima Domovinskog pokreta da se Novosti imaju baviti samo folklorom i narodnim običajima. Sad vidimo da je taj argument prodro i u Savjet na nacionalne manjine“, kazala je Radak, podsjećajući kako je uvjet Domovinskog pokreta za podršku HDZ-u u formiranju vlade bio da Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) ne smije sudjelovati u parlamentarnoj većini.

„Ti zahtjevi znače da se srpsku manjinu želi isključiti iz slobodnog sudjelovanja u demokratskoj javnoj raspravi onako kako je definira Ustav RH“, kazala je Radak, objasnivši podrobno koje je odredbe Zakona o pravima nacionalnih zajednica i manjina zaobišao ili prekršio predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga pokušavajući objasniti razloge 35-postotnom smanjenju iznosa za Novosti. 

„Pravo na informiranje postoji ili ne postoji“, naglasila je, pa nastavila: „Ne može se to pravo ograničiti samo na folklorne teme. Jer, kad bi tako bilo, ne bi trebao ni Ustavni zakon, ni Savjet za nacionalne manjine, nego bi se novac za kulturnu autonomiju mogla raspoređivati u nekoj mračnoj sobi kojeg ministarstva“.

Primjerice, Ministarstva kulture i medija, ironizirala je Radak, podsjećajući kako je ministrica Nina Obuljen Koržinek objasnila činjenicu da dnevniku talijanske manjine La Voce del popolo nije smanjen iznos novca: rekla je kako La Voce izlazi na talijanskom, a da se Novosti obraćaju i široj publici. 

„Ministrica, dakle, uvodi još jedan ad hoc kriterij za raspodjelu novca: publiku kojoj se medij nacionalne manjine smije obraćati. Ako, dakle, imate nesreću da vaš jezik razumiju i drugi osim pripadnika vaša manjine, politički dribling određuje koliko vašeg medija pokriva dopuštene teme – recimo, 35 posto manje, koliko je tražio Domovinski pokret”, poentirala je Radak, dodavši da je poruka kako se manjinski mediji smiju baviti samo određenim temama za određenu grupu ljudi – segregacija.

„Imamo predsjednika Savjeta za nacionalne manjine koji ne štiti manjine nego opravdava kljaštrenje njihovih prava i ministricu kulture i medija koja ne štiti slobodu medija nego opravdava cenzuru“, napomenula je Radak, iskazavši uvjerenje da će „slučaj Novosti“ biti jedan od dokumentiranijih slučajeva kršenja niza propisa te da će odjeknuti u europskoj javnosti.

Poruka da se manjinski mediji smiju baviti samo određenim temama za određenu grupu ljudi, glavna urednica Novosti nazvala je segregacijom (ILUSTRACIJA: Novosti)

„Država nema pravo uskratiti financiranje manjinskog medija zato što se vlasti ili dijelu vlasti sadržaj tog medija ne sviđa. Udruge manjina imaju pravo izdavati svoje medije i ne postoji nikakav propis koji određuje njihov sadržaj. Svođenje kulturne autonomije na folklor nedopustivo je sužavanje manjinskih prava“, zaključila je dodajući da su Novosti angažirale odvjetnike te da će iskoristiti “sva raspoloživa sredstva pravne zaštite”. 

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko dodao je kako je odluka Savjeta za nacionalne manjine od 24. travnja, da iznos novca tjedniku Novosti smanji za 35 posto, sa 610.000 na 400.000 eura, još jedan u nizu velikih udaraca za ionako krhku slobodu medija u Hrvatskoj, te da HND o tome želi obavijestiti međunarodnu i domaću javnost. 

„Eskadroni povijesnog revizionizma i cenzure nadiru za svih strana. Ovo je udarac ne samo jednoj redakciji, nego cijeloj medijskoj zajednici. Tko misli drugačije, u velikoj je zabludi: ako novinari ne dignu glas u obranu Novosti, pokucat će i na druga vrata”, upozorio je Zovko.

Obrazloženje kojim je Tibor Varga pokušao opravdati smanjenje financiranja Novosti – da “Savjet za nacionalne manjine financira kulturnu autonomiju, ali ne i politički sadržaj” – nazvao je skandaloznim i sramotnim, ustvrdivši da se to nije moglo dogoditi bez suglasnosti HDZ-a i „proeuropskog premijera Plenkovića“. 

„To je duboko politička i diskriminatorna odluka“, kazao je Zovko koji je i ministrici Nini Obuljen Koržinek uputio nekoliko ironičnih pitanja – što misli o toj odluci i što je učinila da do nje ne dođe; nije li bilo pristojno da je bar imala izdvojeno mišljenje; možda je mogla pohvaliti Novosti, ili ponuditi da ministarstvo nadoknadi gubitak koji će nastati smanjenjem svote za Novosti.

„Je li normalno da politička stranka još u kampanji zagovara obračun s jednim medijem, i s 'nedovoljno hrvatskim' novinarima i medijima, a onda, kad se to i dogodi, slavodobitno slavi kao da su osvojili Ligu prvaka”, retorički se upitao Zovko.

„U normalnoj državi nitko se ne bi hvalio time da je ukinuo novac jednom mediju i time prekršio niz zakona. Potrudit ćemo se da za to saznaju oni koji trebaju znati”, najavio je i pozvao sve hrvatske građane da se iz solidarnosti pretplate na Novosti. 

„Ne prihvaćamo uvjet koji glasi: 'Ako pišete o politici, nema novaca'. Što bi Novosti trebale? Pisati kako se na Kordunu pod šljivama pletu čarape? Novosti su hrvatski medij, ma koliko to nekoga živciralo, a njihovi novinari hrvatski građani sa svim pravima i obvezama, dobitnici brojnih nagrada. HND stoji uz kolegice i kolege iz Novosti”, zaključio je Zovko. 

"Ovdje je riječ o gušenju kritičkog novinarstva, slobode izražavanja i slobode medija", čulo se na presici (FOTO: Boris Pavelić/Lupiga.Com)

Zamjenik glavne urednice Novosti Tihomir Ponoš na konferenciji za medije ustvrdio je da Tibor Varga i ministrica Obuljen Koržinek ne znaju propise države u kojoj su određeni faktori. Ti propisi, pojašnjava Ponoš, naime, „ne samo da ne predviđaju sužavanje tema manjinskih medija, nego upravo potiču širinu o odabiru tema, što naravno uključuje i politiku”. 

Tumačenje kulturne autonomije kakvo nude to dvoje dužnosnika “nevjerojatno je okljaštreno” i znači otprilike, ironizirao je Ponoš, „malo pjevanja, malo tancanja, malo gastronomskih običaja“.

„Posao Tibora Varge je da štiti i promiče prava nacionalnih manjina, a ne da ih kljaštri. Smanjenjem iznosa sa Novosti, Savjet za nacionalne manjine nije samo Novostima okljaštrio novce, nego je o okljaštrio i prava manjina i time zaobišao dokumente i zadaće vlastite institucije koja je, među ostalim, podupiranje programa koji doprinose promicanju vrednota ustavnog poretka, tolerancije, multietničkog i multikulturalnog povjerenja. Potpuno je nejasno zašto medij koji se time itekako bavi i promiče temeljne ustavne vrednote biva penaliziran, umjesto da bude nagrađen“, kazao je Ponoš. 

Ipak, nastavio je, to se može objasniti - provođenjem političkog plana jedne stranke, Domovinskog pokreta, koji se time hvali, zajedno s dva člana predsjedništva DP-a koji su i kandidati za župane na lokalnim izborima. Tu, međutim, kaže Ponoš, „ulazimo u sklisku situaciju jer, prema kriterijima Savjeta, njegovi članovi ne smiju utjecati na odluke članova povjerenstva, a u suprotnom su kazneno odgovorni. Oni, naime, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potpisuju izjavu da neće utjecati na članova Povjerenstva. Pametnome dosta“.

Izvršni urednik Novosti Lujo Parežanin na koncu je poručio kako nema teme od šireg društvenog značaja koja nije istodobno i manjinska. 

„I pripadnici manjina, naime, pate zbog visokih cijena, i oni trebaju zdravstvene usluge kao i svi drugi građani. Kao ravnopravan dio društva, pripadnici manjina imaju pravo doprinositi kritičkom razgovoru, što SNV i redakcija Novosti i čine“, kazao je te napomenuo da je Tibor Varga prihvatio getoizaciju manjina kroz potpuno izvitopereno i elementarno nepismeno tumačenje kulturne autonomije. 

„Ovo je strahovito opasan presedan jer nakon njega može biti ukinut svaki manjinski program koji se strogo ne drži folklora. Dio Savjeta za nacionalne manjine, dakle, izravno se uključio u diskriminaciju manjina gazeći vlastitu misiju i funkciju”, upozorio je Parežanin.

Okupljenima se obratio i višestruko nagrađivani novinar Novosti Hrvoje Šimičević.

„Razlozi navedeni za smanjenje iznosa Novostima u zarez se podudaraju s kampanjom Domovinskog pokreta, a neistina je da Savjet ne financira općeinformativne teme, jer je do ove odluke radio upravo to. Riječ je o političkoj odluci, kao što je još na sjednici rekao član Savjeta i zastupnik talijanske manjine Furio Radin. Dapače, Domovinski pokret se hvali tom odlukom. Ako je vjerovati njima, riječ je o političkom utjecaju koji je strogo zabranjen. Natječajni postupak tako je detaljno kontaminiran i doveden u pitanje. Nikad nitko nije otvorenije tvrdio da je sudjelovao u, kako oni kažu, namještanju natječaja. Nikad se nitko nije tako detaljno javno inkriminirao: postoji dakle namjera Domovinskog pokreta, postoji prijetnja u predizbornoj najavi, postoji konkretna najava smanjenja iznosa Novostima u Večernjem listu krajem prošle godine, i sad postoji ostvarenje. Osim, dakle, političkog napada na manjinska prava i Ustavni zakon o pravima nacionalnih zajednica i manjina, ovdje je riječ o gušenju kritičkog novinarstva, slobode izražavanja i slobode medija”, rekao je Šimičević. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Boris Pavelić/Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.