PRAVNA BUDUĆNOST FEMICIDA U BIH: Hoće li biti napretka u suzbijanju ove zloćudne pojave?
Zbog nepostojanja adekvatnih zakona koji bi trebali da strogo kazne počinitelje još uvijek nema ni naznaka da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo u Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u entitetu Republika Srpska, niti u Krivični zakon Federacije BiH, o državnom nivou tek nema govora.
Tokom 2024. godine, barem prema poznatim podacima, ubijeno je devet žena u BiH. Neke su ubili njihovi muževi, a ostale ubice su poznavale svoje žrtve ili su bile s njima u emotivnoj vezi. Od 2019. do 2024. godine, ponovo barem prema poznatim podacima, ubijeno je 57 žena.
BiH je među prvim državama potpisala Istanbulsku konvenciju 2014. godine (Konvenciju Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici), ali u praksi ona gotovo da se i ne primjenjuje.
Ipak nekoliko ženskih organizacija iz BiH „Glas žene“ Bihać, Fondacija „Cure“ iz Sarajeva, udruženje „Ženska vizija“ Tuzla, Tim “Volim život” Cazin i „Izvor“ Sanski Most nisu odustajale od namjere da upute inicijativu za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika FBiH u Federalno ministarstvo pravde. Navele su da traže uvrštavanje femicida kao posebnog krivičnog djela teškog ubistva žene te da se uvede član 166.1 koji će regulisati ubistvo žene kao rodno zasnovano ubistvo za što bi minimalna kazna iznosila deset godina ili dugotrajni zatvor.
Od 2019. do 2024. godine, prema poznatim podacima, ubijeno je 57 žena (FOTO: Lupiga.Com)
Osim prijedloga inicijative da se uvede femicid, od izuzetne važnosti je i dodavanje pojmova kao što su rod, rodno zasnovano nasilje, ženske osobe kako bi se ustanovila dosljednija pravna primjena u samoj sudskoj praksi.
Hrvatski sabor je izmijenio Kazneni zakon i uveo femicid kao posebno kazneno djelo, takođe je uvršten i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama. Predstavnice civilnog društva iz BiH su po uzoru na Hrvatsku uradile prijedlog krivično-pravne norme femicida, od intimnog do femicida u oružanim sukobima.
Da li će ta inicijativa uspjeti ili će se opet pojaviti desničarsko-konzervativne organizacije kao što je to bio slučaj u entitetu RS koje se zalažu za “tradicionalno-porodične” vrijednosti koje su i napravile opstrukcije da se femicid ipak ne izglasa kao posebno krivično djelo, gdje ih je “srčano podržao” predsjednik bh entiteta RS „tvitujući“ o uvođenju rodne ideologije na “mala vrata” putem uvođenja zakona o femicidu.
Novinarka Ružica Ljubičić navela je da bi svakako bio veliki iskorak ako se ispuni inicijativa spomenutih ženskih organizacija.
“Naime, to bi uputilo poruku nasilnicima da neće proći nekažnjeno. Važno bi bilo da taj zakon bude konkretan i da se provodi. Svakako treba poraditi i na prevenciji protiv nasilja u smislu da žene prepoznaju kada se radi o opasnosti i da prijave nasilje. Treba naglasiti da prije svake prijave treba imati sustav podrške. Nažalost, mi živimo u društvu koji za nasilje okrivljuje ženu, međutim porast antirodnih pokreta dodatno motivira žene da se suprotstave patrijarhatu i njegovoj opresiji. Edukacija i informiranost se povećala pa stoga takvi pokreti nailaze na otpor”, kaže Ružica Ljubičić.
U entitetu RS je postojala namjera da se femicid uvede kao posebno krivično djelo. Tokom novembra prošle godine poslanici i poslanice su čak na entiteskoj Narodnoj skupštini izglasali da se izmjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama gdje bi se ubistvo žene definisalo kao posebno krivično djelo, ali sankcije su bile upitne i šture. Nakon “otvorenog pisma” desničarsko-konzervativnih organizacija uz “njihovo obrazloženje” da Nacrt zakona o femicidu nema cilj da stvarno zaštiti žene žrtve nasilja već da “uvede rodnu ideologiju” u zakonodavstvo i uništi tradicionalne porodice, te da bi se na taj način “zloupotrijebile žene” stvarne žrtve nasilja. Nakon što je prošao zakonski period od pola godine za izglasavanje Nacrt nikada više nije spomenut osim u negativnom kontekstu da “svako ko se osjeća kao žena može tražiti da se na njega primijene odredbe zakona”.
Inače, prije nego što su Nacrt izglasali u Narodnoj Skupštini RS-a, usvajanju su prethodile “osebujne kritizerske izjave” od strane poslanika vladajuće koalicije. Među najglasnijim je bio poslanik SNSD-a Srđan Mazalica koji je naglašavao da su “reakcije od strane pojedinih udruženja dolazile zbog ideoloških opredjeljenja", te je naveo da "postoji spisak od čak 72 roda”. Pored toga istaknuo je da se “radi o psihološkim problemima koji ljudi imaju sa svojim identitetom”.
“Brisanjem rodnog identiteta iz Krivičnog zakonika Republike Srpske vrši se usklađivanje Krivičnog zakonika Republike Srpske sa odredbama člana 10. Ustava Republike Srpske koji propisuje da su građani Republike Srpske ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo”, isticao je.
Prošlogodišnji protest u Sarajevu protiv femicida (FOTO: Privatna arhiva)
Pravnik Filip Novaković napominje da femicid nikada nije bio predviđen kao posebno krivično djelo i da je to mala miskoncepcija laičke stvarnosti. Novim zakonom koji nije otišao u dalju zakonodavnu proceduru samo je izvršeno pravno prepoznavanje femicida, a ne njegova inkriminacija.
“Da se femicid (teško ubistvo ženske osobe na temelju pola) želio predvidjeti kao krivično djelo išla bi njegova kriminalizacija u Krivični zakonik RS-a”, naglašava Novaković.
Femicid bi bio samo pravno prepoznat u zakonu koji uređuje zaštitu od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a ne kao krivično djelo. Ovo pitanje se uvijek može “vratiti na stol” sa posebnim Zakonom o femicidu ili sa uvođenjem u zakon kojim se uređuje zaštita od nasilja u porodici ili čak inkriminacijom u Krivičnom zakoniku.
“Uzimajući u obzir da je na bosanskohercegovačkom nivou nemoguće usvojiti zakone i druge pravne propise kojima se rješavaju druga pitanja poput pravnog statusa Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, ali i neka druga banalna pitanja, ne vjerujem da bi se ovo daleko osjetljivije pitanje moglo naći pred bh parlamentarcima”, zaključuje.
Psihologinja Mihaela Daradan naglašava da bi se na femicid adekvatno reagovalo zakonskim regulativama i sankcionisali počinioci femicida, potrebno je najprije da zakoni jedne države, a u ovom slučaju - entiteta, prepoznaju femicid kao izdvojenu društvenu pojavu - anomaliju.
Podaci o počinjenim femicidima, objašnjava, moraju biti jasni i transparentni, kao i načini prevencije istog, te pravnog sankcionisanja počinioca.
„Zaštita žene od nasilja u porodičnom okruženju je prioritet u tom pravcu, što znači da pravovremeno sankcionisanje nasilnika može spriječiti femicid. Istovremeno, podizanje svijesti o problemu femicida i kreiranje zakonskog okvira za njegovo prepoznavanje može doprinijeti tome da društvo drugačije reaguje na pojavu nasilja nad ženama, da se nasilje nad ženama ne posmatra pasivno ili, još gore, podržava ili opravdava“, ističe.
Banja Luka uz Gradačac (FOTO: Privatna arhiva)
Da je zakonsko prepoznavanje femicida neophodno, govori i podatak da dugotrajno nasilje nad ženama koje rezultira femicidom čini oko 17 posto od ukupnog broja ubistava sa umišljajem tokom jedne godine!
„S obzirom na to da, u određenom procentu slučajeva femicida, postoje podaci unutar Centara za socijalni rad o istoriji nasilja muškarca prema ženi, te na činjenicu da nasilnici najčešće dobijaju blage kazne za isto, velike su šanse da će nasilnik svaki naredni put počiniti gori i teži oblik nasilja. Stoga se čini jasnim da, dokle god ne postoje jasna zakonska razgraničenja šta je femicid, zašto ga nije opravdano izjednačiti sa drugim krivičnim djelima, te stroge i dosljedne kazne za počinioce istog, plašim se da neće biti napretka u suzbijanju ove zloćudne društvene pojave”, zaključuje Mihaela Daradan.
U više gradova održana su dva protesta protiv femicida. Svoje nezadovoljstvo građani su iskazali u avgustu i oktobru 2023. godine, u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Mostaru, Tuzli, Gradačcu …
Potlačeni položaj žena u društvu, kontinuirano zlostavljanje, zastrašivanje, fizičko nasilje, predominantni “balkanski sirovi model” ponašanja su jedni od glavnih uzroka sve većeg broja femicida u BiH. Iako su žene ekonomski osnaženije i nezavisnije ipak mogu vrlo lako da postanu žrtve intimnog (i neintimnog) femicida. Ženama se ugrožavaju osnovna ljudska prava kao što su pravo na život, pravo na privatnost, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, a nerijetko su ubijene žene u protekloj deceniji mučene i zvjerski ubijene od strane svojih “najbližih”. Da li će se barem stvoriti pogodno “pravno tlo” da se strogo kazne sve ubice, a ne da odsluže mizerne kazne i da nastave da vode najnormalnije svoje živote uslijed bespravnog, tromog i koruptivnog državnog sistema.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.
@verena draga gospođo, od nas dvoje nije teško vidjeti tko je nepismen. niste u stanju ispravnu rečenicu složiti. svatko tko pogleda vaše i moje komentare može se uvjeriti u to tko je ovdje nepismen. drugo, vi već godinama arogantno docirate ljudima ovdje, a onda se baš vi drznete nekoga nazivati neodgojenim. no, imate vi očito ozbiljnijih problema u životu nego što su pismenost i odgoj. nije vama lako samoj sa sobom.