"Pet posto sveukupno rođene djece u Hrvatskoj rođeno je iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje. To nije zanemariv broj, posebno kada se stavi u realan kontekst: prosječno razred u Hrvatskoj broji malo manje od 16 djece, što znači da u svakom razredu postoji barem jedno, ako ne i dvoje djece začetih kroz postupke medicinski potpomognute oplodnje", kaže u razgovoru za Lupigu Klaudija Kordić, predsjednica organizacije Fertility Europe, krovne organizacije koja zastupa prava pacijenata na europskoj i nacionalnoj razini okupljajući 32 udruge s područja neplodnosti. 

S Klaudijom Kordić, koja je i aktivistica udruge RODA (Roditelji u akciji), a koja se već petnaest godina bavi temom medicinski potpomognute oplodnje (MPO), razgovarali smo o nekoliko ključnih stvari. Za početak recimo kako se Kordić borila protiv restriktivnog zakona o MPO-u koji je nastao u kabinetu nekadašnjeg ministra zdravstva Darka Milinovića koji je hrvatske pacijente masovno otjerao u Sloveniju i neke druge zemlje.

"Suprug i ja smo postali roditelji nakon dugogodišnje borbe s neplodnošću. Danas imamo troje djece zahvaljujući upravo postupcima izvantjelesne oplodnje - in vitro fertilizacije", otvoreno kaže Kordić.

Tema medicinski potpomognute oplodnje aktualizirala se nedavnom odlukom Ministarstva zdravstva da prestane objavljivati podatke o tom postupku iz hrvatskih bolnica. 

"Tražit ćemo svim legalnim sredstvima da se izvješća o MPO postupcima opet vrate u jasne i transparentne okvire za dobrobit pacijenata" - Klaudija Kordić (FOTO: Privatna arhiva)

Možete li nam objasniti zašto je neobjavljivanje podataka o medicinski potpomognutoj oplodnji iz hrvatskih bolnica problematično i kako to utječe na javnost i pacijente?

- Odluka Ministarstva zdravstva da prestane objavljivati podatke o uspješnosti MPO-a po pojedinačnim ustanovama predstavlja ozbiljno nepoštivanje prava pacijenata na informiranost. Ranija izvješća su bila šifrirana i zbog toga otežavala tumačenja rezultata, ali su svakako pružala uvid u uspješnost pojedinih ustanova, dok zbirni podaci koji su objavljeni nedavno za 2022. godinu sprječavaju bilo koju procjenu rada centara. Roda je, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, zatražila detaljna izvješća i uputila otvoreno pismo bivšem ministru Viliju Berošu, ali do danas nažalost iz Ministarstva nije stigao odgovor.

Što su pokazivali raniji podaci?

- Izvješća koja su bila opsežnija za prijašnje godine, jasno su pokazivala bolje rezultate privatnih centara u odnosu na državne. Sadašnji zbirni podaci svakako smanjuju transparentnost i lišavaju pacijente prava na informirane odluke što potencijalno i narušava povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav. Tražit ćemo svim legalnim sredstvima da se izvješća o MPO postupcima opet vrate u jasne i transparentne okvire za dobrobit pacijenata. 

Jesu li pacijenti iz Hrvatske i dalje primorani tražiti MPO usluge u inozemstvu i koji su glavni razlozi za takvu odluku?

- Nažalost, neki pacijenti su i dalje prisiljeni ići u inozemstvo za neke od postupaka medicinski potpomognute oplodnje zbog nedostupnosti ili zakonskih ograničenja u Hrvatskoj. Uglavnom se radi o sljedećim postupcima donacija gameta - odnosno, jajnih stanica, spermija - ili donacija zametaka

Nije li to zakonski regulirano u nas?

- Iako je donacija gameta zakonski omogućena u Hrvatskoj, u praksi se ne provodi i nije dostupna pacijentima. Trenutačno pacijenti kojima je potrebna donacija gameta, a kojima je postupak odobren i financiran od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uglavnom odlaze u Portugal. U toj je državi dozvoljena samo neanonimna donacija gameta. Djeci rođenoj iz tih postupaka zakonom je zajamčeno pravo da u određenoj dobi mogu dobiti informacije o donoru/donorici, što je u skladu s hrvatskim propisima.

Kako se snaći u svemu tome, problem je i medicinski i pravno kompliciran?

- U udruzi Roda smo u studenom ove godine izdali prvi informativni Vodič o donaciji spolnih stanica odnosno jajnih stanica i spermija i zametaka. Vodič pruža osnovne informacije o medicinskim, psihološkim i pravnim aspektima donacije, dajući posebni naglasak pravima djece začetih ovim putem. Vodič je osmišljen kako bi pružio podršku svima koji razmišljaju o donaciji kao opciji za ostvarenje roditeljstva ili su roditelji djece začetih na ovaj način. Uz vodič, pokrenute su i grupe podrške za ovu populaciju.

Ima li medicinskih tretmana koji se ne mogu obaviti u Hrvatskoj?

- Da. Preimplantacijska genetska dijagnostika je zakonom predviđena, ali se u Hrvatskoj ne obavlja zbog nedostatka tehnologije i stručnog iskustva na tom području. Pacijenti kojima je preimplantacijska genetska dijagnostika zametaka potrebna zbog medicinskih indikacija često odlaze u zemlje poput Češke ili Belgije, gdje su ove usluge dostupne te takav postupak mogu obaviti na teret HZZO-a.

Reproduktivno pravo isključuje žene u istospolnim zajednicama i one bez partnera?

- Nažalost, žene bez partnera, osim onih koji imaju dijagnozu neplodnosti i žene u istospolnim vezama u Hrvatskoj nemaju pravo na MPO postupke, što ih potpuno isključuje iz sustava reproduktivne skrbi kod nas. Zbog toga su i one prisiljene tražiti usluge medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvu ili potpuno odustati od te mogućnosti da se pokušaju ostvariti kao roditelji.

Slična praksa donedavno je vrijedila u Sloveniji?

- Slovenija je nedavno postigla značajan napredak povijesnom presudom njihovog Ustavnog suda. Utvrđeno je da je dosadašnji zakon u Sloveniji diskriminatoran i neustavan jer je ženama bez partnera i lezbijkama uskraćivao pravo na MPO. U budućnosti to znači da će te žene u Sloveniji ipak moći ići na postupke u Sloveniji. Takva odluka Slovenije zasigurno predstavlja primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti kako bi osigurala jednake mogućnosti ostvarivanja roditeljstva svim ženama, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili bračni civilni status. U Rodi se već godinama zalažemo za takav pristup, no, nažalost, do sada bez uspjeha.

Generalno stanje u Europi (IZVOR: Fertility Europe)

Za širu javnost, možete li ukratko objasniti razlike između osnovnih MPO metoda i tko ima pristup tim uslugama?

- Postoje dvije glavne metode medicinski potpomognute oplodnje. To su inseminacija (IUI), postupak medicinski potpomognute oplodnje tijekom kojeg se prethodno obrađeno sjeme muškarca unosi direktno u maternicu žene u vrijeme ovulacije. Na taj se način povećava mogućnost oplodnje pa tako i začeća. Ova metoda je manje invazivna i najčešće se koristi kod blažih oblika muške neplodnosti ili kod nekih drugih lakših dijagnoza. Druga metoda je In vitro fertilizacija (IVF) - izvantjelesna oplodnja gdje se jajne stanice i spermiji spajaju u laboratorijskim uvjetima. Nakon oplodnje, zametak se vraća u maternicu žene. Unutar postupka IVF-a koristi se i metoda Intracitoplazmatske injekcije spermija (ICSI), gdje se pojedinačni spermij ubrizgava direktno u jajnu stanicu kako bi se uopće došlo do oplodnje. Ova metoda posebno se primjenjuje kod problema s kvalitetom ili brojem spermija. Navedene postupke moguće je izvesti s vlastitim spolnim stanicama ili uz pomoć doniranih spolnih stanica kada je to potrebno. postoje i drugi postupci u sklopu već navedenih procesa.

Koji su to postupci?

- Radi se o zamrzavanju zametaka za kasniji transfer koji omogućava korištenje pohranjenih zametaka u budućim ciklusima bez potrebe za ponovnim stimulacijama i punkcijom jajnika. Moguće je i zamrzavanje jajnih stanica gdje se podrazumijeva zamrzavanje jajnih stanica za kasniju upotrebu. Najčešće se koristi za očuvanje plodnosti, primjerice kod žena koje prolaze kroz kemoterapiju koja ugrožava njihovu plodnost, ali i kod žena bez medicinske indikacije koje žele zamrznuti svoje jajne stanice u mlađoj dobi te ih kasnije koristiti za oplodnju za postizanje trudnoće.

Tko u Hrvatskoj ima pravo na MPO na račun države? 

- Pravo na inseminaciju ili IVF postupak u Hrvatskoj imaju uglavnom heteroseksualni parovi i to na teret HZZO-a samo do ženine 42. godine. Žene bez partnera su uglavnom isključene od prava na pristup takvim postupcima osim ako mogu dokazati neplodnost, što je s jedne strane gotovo nemoguće jer su bez partnera, a s druge strane predstavlja potpuno neopravdanu diskriminaciju na temelju samo civilnog statusa. Zbog toga, kao i zbog zabrane pristupa postupcima medicinski potpomognute oplodnje ženama u istospolnim vezama, Hrvatska je nepovoljno ocijenjena u Europskom atlasu koji pokazuje prava na pristup takvim postupcima - European Atlas of Fertility Treatment Policies. Hrvatska se tako svrstava među restriktivne i neinkluzivne države. Čvrsto vjerujemo da ćemo slijediti primjer naprednih država kao i susjedne Slovenije te ovo pravo omogućiti svim ženama i to uskoro. 

Može li se MPO smatrati demografskom mjerom? 

- Već sada pet posto sveukupno rođene djece u Hrvatskoj rođeno je iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje. To nije zanemariv broj, posebno kada se stavi u realan kontekst: prosječno razred u Hrvatskoj broji malo manje od 16 djece, što znači da u svakom razredu postoji barem jedno, ako ne i dvoje djece začetih kroz postupke medicinski potpomognute oplodnje. Iako je MPO uključen u Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske, u udruzi Roda smatramo pravo na MPO reproduktivnim pravom. To pravo uključuje slobodu svake osobe da odluči želi li imati djecu, koliko djece želi i kada ih želi imati. Kada bi Hrvatska omogućila pristup MPO postupcima svim ženama – uključujući žene u istospolnim vezama te žene bez partnera – broj djece rođene iz MPO postupaka sigurno bi se značajno povećao. To su već dokazale države poput Danske, gdje su uključive politike pozitivno utjecale na broj rođene djece. 

Što je prijedlog udruge RODA?

- Zalažemo se za to da ženama kojima je potrebna medicinska pomoć bude osigurano pravo i mogućnost da postanu roditelji uz pomoć MPO postupaka. Sadašnji sastav Vlade, nažalost, ne pokazuje političku volju da omogući pristup MPO postupcima svim ženama i tijekom nedavne Sjednice o demografskoj revitalizaciji o MPO-u više nje bilo spomena. Međutim, mi ne odustajemo – posvećeni smo stvaranju okruženja u kojem sve žene mogu slobodno pristupiti postupcima medicinski potpomognute oplodnje ako im je to potrebno kako bi se pokušale ostvariti kao roditelji.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.