U cijelom nizu retrospektiva i pregleda 2024. godine kojima su nas zasuli mediji koncem prošle i početkom ove godine, često se u političkom i društvenom diskursu zanemaruju problemi koji pogađaju isključivo – žene. Njihove svakodnevne borbe, prepreke i izazovi često ostaju u sjeni, unatoč njihovoj ključnoj ulozi u društvenom napretku. Patrijarhat, udružen s kapitalizmom i globalizacijom, i dalje sustavno djeluje protiv interesa žena, ugrožavajući teško izborena prava. 

O najvažnijim događajima koji su tijekom protekle godine utjecali na ženska prava razgovarali smo s Brankom Galić, Sajrom Kusturom i Jovanom Gligorijević, kako bismo bolje razumjeli tekuće izazove i moguće korake prema boljoj budućnosti.

„U vezi ženskih prava izdvojila bih strahoviti crkveni otpor koji se obrušio na prijavu akreditacije Rodnih studija u Hrvatskoj, kao da se radi o najgoroj vrsti kriminala, protiv kojeg se Crkva nikada ni blizu nije obrušila na takav način kako se obrušila na pokušaj akreditacije Rodnih studija, a koja je završila negativno po studij, isključivo zato što su se crkveni autoriteti tome usprotivili, dakle iz ideoloških i političkih razloga, premda se javnosti prodaju floskule o tome da je Sveučilište 'autonomno' u svome djelovanju“, kaže u razgovoru za Lupigu prof. dr. sc. Branka Galić, voditeljica Katedre za sociologiju roda Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Branka Galić izdvojila je napad Crkve na pokušaj akreditacije Rodnih studija u Zagrebu (SCREENSHOT: YouTube/HRT)

Profesorica Galić upozorava i na veliki problem lobiranja molitelja protiv ženskih ljudskih prava, uz potporu i zaštitu države. Takva okupljanja događaju se svake prve subote u mjesecu diljem Hrvatske. 

„To, nažalost, pokazuje i potvrđuje kako se ova država, ubrzanim koracima, sve više vraća u Srednji vijek te koliko su žene kao ljudska bića 'poštovane' i 'cijenjene' u ovoj državi“, argumentira naša sugovornica. 

Što se tiče svjetskih prilika, jedan od najgorih događaja koji direktno pogađaju žensko stanovništvo ratna su razaranja, ocjenjuje profesorica Galić te podsjeća na svakodnevna stradavanja – od trudnica do tek rođene djece. Oni pogibaju na najdestruktivnije načine, a ako i ne izgube život, često ostaju doživotni invalidi, žene i djeca bez svojih najbližih, ali i bez vlastitih udova, dok svjetski moćnici sve to gledaju i trljaju ruke. 

„Prestrašno je kamo taj ludi svijet ide sve brže i sve strašnije“, zaključuje Galić.

Zemlje u regiji suočavaju se sa zajedničkim izazovima, a jedan od najhitnijih je femicid i porast nasilja nad ženama. Paralelno s tim, zabilježen je i značajan rast broja prijava nasilja, što ukazuje na sve veću svijest među ženama koje odbijaju biti zatočenice vlastitih domova. 

U Bosni i Hercegovini svojim se radom posebno istaknula mlada UN-ova aktivistica Sajra Kustura, koja neumorno zagovara poštivanje prava žena i marginaliziranih grupa, snažno se zauzimajući za podizanje svijesti i promicanje temeljnih ljudskih prava.

„Kao aktivna pratiteljica svih ključnih događanja koja su imala utjecaj na status žena u našoj zemlji, posebno u kontekstu nasilja u porodici i femicida, svjesna sam ozbiljnosti alarmantnih statistika i tragičnih slučajeva koji su, nažalost, postali vrlo česti. U tom kontekstu, imala sam čast biti govornica na UN konferenciji u Ženevi, gdje sam pred međunarodnom zajednicom iznijela podatke o femicidu i nasilju u porodici u Bosni i Hercegovini. Tokom tog obraćanja, naglasila sam urgentnu potrebu za daljnjim jačanjem pravnog okvira, zaštite žrtava i prevencije nasilja. Ovaj trenutak bio je od posebne važnosti jer smo pokazali da aktivni pojedinci Bosne i Hercegovine prepoznaju ozbiljnost situacije i naporno rade na izradi konstruktivnih akcija“, naglašava Kustura.

Sajra Kustura ukazala je na potrebu strožeg kažnjavanja (FOTO: N1)

U ožujku prošle godine, Kustura je kao govornica sudjelovala i na konferenciji „Generacija za ravnopravnost“ koju je organizirao UN WOMEN u Sarajevu. Ovaj događaj okupio je ključne aktere iz vladinih institucija i nevladinog sektora, čime su zajedno poslali snažnu poruku o važnosti promocije ravnopravnosti spolova i unapređenja prava žena u Bosni i Hercegovini. Konferencija je predstavljala platformu za razmjenu iskustava, dobrih praksi i oblikovanje budućih smjernica u oblasti ženskih prava. 

„Voljela bih naglasiti da kaznena politika prema izvršiocima nasilja, uključujući počinioce femicida, još uvijek nije dovoljno rigorozna. Moramo biti eksplicitni u ukazivanju na potrebu za strožijim kažnjavanjem, jer samo jasno definirani zakoni i njihova dosljedna primjena mogu biti učinkovito sredstvo prevencije“, napominje naša sugovornica iz Bosne i Hercegovine. 

Dodaje da tuga, trauma i gubitak koji proživljavaju žrtve i njihove porodice zahtijevaju našu pažnju, suosjećanje i podršku, ali i odgovornost da stvaramo okruženje u kojem su žene zaista sigurne. 

„Kao pojedinci i kao zajednica, trebamo biti bolji, ne samo u institucionalnom smislu, već i u svakodnevnim interakcijama – u svakom svom djelovanju – kao roditelji, kćerke i sinovi, prijatelji, kolege i građani. Zadatak svakog od nas je doprinositi stvaranju društva u kojem će žena biti zaštićena, poštovana i voljena“, poručuje ova mlada aktivistica.

Zakonodavna rješenje kao i pravedno procesuiranje nasilnika i ubojica jedan je od sistematskih rana i u Srbiji u kojoj je protekle godine, prema podacima udruženja građanki Fem platz, ubijeno 17 žena. 

„Imali smo manje femicida nego ranijih godina i tu se naše dobre vesti završavaju. Imale smo pokušaj da stanemo na put akušerskom nasilju, ali tužilaštvo nije preduzelo ništa. Da sve bude još gore, naš Zakon o rodnoj ravnopravnosti je privremeno suspendovan, jer mu se preispituje ustavnost“, naglašava novinarka Jovana Gligorijević. 

Jovana Gligorijević upozorila je na dio društva kojem smeta rodno osjetljivi jezik (SCREENSHOT: YouTube/N1)

Smatra kako na vlasti i u društvu ima mnogo pojedinaca kojima smetaju termini poput rodno osjetljivog jezika. 

„Cela stvar je bizarna jer je ovaj zakon prošao dugu i temeljnu javnu raspravu, a povučen je kad je već stupio na snagu jer je poglavaru Srpske pravoslavne Crkve zasmetao rodno senzitivan jezik. Onda su se javili i oni koji su tokom javne rasprave zakon ocenili kao dobar. Na primer, zaštitnik prava građana, Zoran Pašalić. Dakle, neko ko treba da štiti prava svih građanki i građana sada diskriminiše građanke“, ističe naša sugovornica iz Srbije. 

U razgovoru kaže i kako je najvažniji globalni događaj godine bio osuda silovatelja Gisele Pelicot, o čemu smo na Lupigi nedavno govorili kroz intervju s francuskom prevoditeljicom i aktivistkinjom Clementine Choubrac, članicom feminističkog kolektiva #NousToutes. 

Za Gligorijević, Pelicot nije samo ličnost godine, već možda i desetljeća. 

„Takva snaga, dostojanstvo i, na kraju krajeva, ponos i spremnost da se suprotstavi onima koji su pokušali da je ponize i ponište, i koji nju nisu videli kao ljudsko biće, nešto je što nikada pre nismo videli“, ističe Gligorijević uz zaključak kako se nada da je Pelicot svojim primjerom barem malo olakšala i osvijetlila put drugim ženama koje se nalaze u sličnim situacijama, pružajući im nadu i inspiraciju u njihovoj borbi za pravdu.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: AI

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.