Što se događa s domom zdravlja kada se sve više segmenata javnog zdravstva postupno prepušta privatnom sektoru? I što se iz čekaonica, ordinacija i razgovora s pacijentima i zdravstvenim radnicima može iščitati o stanju zdravstvenog sustava? Upravo tim pitanjima bave se novinar Igor Lasić i fotograf Marko Ercegović u knjizi „Dom zdravlja“, nastaloj nakon istoimene izložbe i višegodišnjeg istraživanja.

Promocija je održana ovog mjeseca u unutarnjem dvorištu zagrebačkog Centra za kulturu Trešnjevka. Bilo je to ravno stotinu godina otkako je doktor Andrija Štampar objavio svojih deset načela, koje su do današnjeg dana ostale temelj javnoga zdravstva ili bi barem to trebale biti. Uz autore Igora Lasića i Marka Ercegovića sudjelovali su Dorja Vočanec, docentica na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ te urednica izdanja Ana Kutleša. 

Marko Ercegović, Dorja Vočanec i Igor Lasić na predstavljanju knjige (FOTO: Luka Pešun/BLOK)

Knjiga je objavljena u Biblioteci Muzeja susjedstva Trešnjevka, a njezina cijena iznosi deset eura. Može se naručiti putem e-maila blok@blok.hr, a dostupna je i u dvije zagrebačke knjižare, Vuković & Runjić u Teslinoj i Fraktura u Mislavovovoj.

Ercegović i Lasić posljednjih godina rade reportaže koje spajaju fotografije i svjedočanstva protagonista. „Dom zdravlja“ nastao je na isti način: fotografije pacijenata, liječnika, medicinskih sestara, čekaonica i ordinacija isprepliću se s pisanim pregledom stanja te anonimnim izjavama pacijenata i zdravstvenih radnika.

„Čitava je knjiga svojevrsni zdravstveni karton samog sustava primarne medicine“, navodi urednica Ana Kutleša, ističući da se uzroci problema ne traže s jedne ili druge strane vrata ordinacije, već na sistemskoj razini.

Sjedeća oprema doma zdravlja (FOTO: Luka Pešun/BLOK)

Polazište istraživanja bila je sama Trešnjevka, zbog važnosti ovoga kvarta za povijest javnog zdravstva. Kako nam objašnjava Marko Ercegović, upravo su na Trešnjevci u međuratnom razdoblju nastajale brojne zdravstvene stanice povezane s idejama liječnika Andrije Štampara. Nastaju u kontekstu nagle industrijalizacije i doseljavanja velikog broja radnika koji su često živjeli u lošim uvjetima, što je pogodovalo širenju bolesti poput tuberkuloze. Štamparova koncepcija doma zdravlja – zdravstvenih stanica koje su svima blizu i dostupne u kvartu – kasnije se proširila daleko izvan Zagreba.

Zanimalo nas je koje najveće sistemske probleme hrvatskog zdravstva knjiga otvara? Ercegović upozorava na tendenciju prema sve većoj privatizaciji zdravstva, pri čemu se liječnici obiteljske medicine postupno pretvaraju u svojevrsne „skretničare“ koji pacijente upućuju prema specijalistima, dok se dio zdravstvenih usluga sve više normalizira kao privatna usluga. Posebno problematičnim smatra daljnji prodor privatizacije u područja poput onkologije. U tom kontekstu podsjeća na temeljnu Štamparovu ideju da se ekonomski interes i interes pacijenta ne smiju poklapati – jer upravo njihovo povezivanje može dovesti u pitanje samu zdravstvenu ulogu liječnika.

Zagrebačko predstavljanje izazvalo je veliki interes (FOTO: Luka Pešun/BLOK)

„Snaga slike i riječi koje ova knjiga nosi ne ostavlja prostor za distancu. Ne dopušta nam da sudbinu doma zdravlja promatramo odvojeno od vlastite sudbine. Jer jedno društvo i jedna zajednica postoje onoliko dugo koliko su sposobni solidarno se brinuti o zdravlju svih svojih članova“, piše u pogovoru knjige Aleksandar Džakula iz Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Svoj promotivni put knjiga nastavlja ove nedjelje, 20. rujna, na festivalu Korčula after Party, gdje će se održati rasprava „Zdravstvo – javno, privatno i profitno“, u sklopu koje će biti predstavljen i „Dom zdravlja“. Osim autora u Korčuli će o knjizi govoriti i Toni Prug, docent na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. 

U studenom je uz izložbu fotografija planirana i prezentacija knjige splitskoj publici. Točan datum bit će naknadno objavljen, a lokacija je poznata – Galerija Zoja Dumengjić u KBC Split na Firulama.

Vrijedi primijetiti kako tema dostupnog i javno financiranog zdravstva pritom nije samo stvar organizacije jedne javne službe, već i pitanje kakvo društvo danas želimo graditi, da li ono koje prepoznaje solidarnost, jednakost i dostojanstvo ili ono koje nepovratno gubi te vrijednosti. Odgovor bi trebao biti jasan, nitko ne bi smio ostati bez osnovne skrbi zbog svojih materijalnih mogućnosti, a u tom smislu, priča o domu zdravlja postaje i priča o tome koliko se vrijednosti koje Hrvatska baštini prepoznaju u svakodnevnom životu njezinih građana.

Naslovnica knjige (FOTO: Luka Pešun/BLOK)

Inače, Biblioteka Muzeja susjedstva Trešnjevka je osim „Doma zdravlja“ izdala i „Divlji rast“ Ane Kuzmanić i Luke Bekavca te „Jadrankin prvi život“ koju potpisuju Božena Končić Badurina, Jadranka Klekar i Olja Savićević Ivančević.

„Biblioteka MST spaja pisanu riječ – književnost, esejistiku i njihove hibride – s vizualnom umjetnošću, a nadovezuje se na višegodišnje kulturno-umjetničke projekte realizirane u okviru Muzeja susjedstva Trešnjevka, izvaninstitucionalne inicijative izgradnje drugačijeg, društveno angažiranog i u lokalnoj zajednici utemeljenog muzeja“, kažu u Muzeju susjedstva Trešnjevka. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Luka Pešun/BLOK

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.